O te tatarahaparaa te taahiraa matamua i muri a'e i to'na faarooraa i te parau a te Atua e te ti'aturiraa i roto ia Iesu Mesia (te Tamaiti a te Atua) To'na toto. E haamata te oraraa faaapîhia o te hoê kerisetiano na roto i te tatarahapa. Eita ta outou e nehenehe e fanau-faahou-hia i roto i te Mesia mai te mea e, aita outou e tatarahapa. Teie râ, ia au i te Bible, eaha te tatarahapa e eaha te auraa o te tatarahapa no te oraraa o te hoê taata?
E nehenehe anei ta outou e ora i te hoê â oraraa mai hou a tatarahapa ai outou?
E rave rahi kerisetiano o te parau nei e, ua ti'aturi ratou ia Iesu Mesia, ua tatarahapa ratou, e ua fanau-faahou-hia ratou, aita to ratou oraraa i taui. Te faaite nei ratou ia Iesu Mesia ei Faaora e ei Fatu no ratou, Te ora nei râ ratou i te hoê â oraraa mai ta ratou i ora na mua a'e i to ratou tatarahapa. Teie râ, mai te peu e eita te hoê taata e taui e e tamau noa i te rave i te hara, ua tatarahapa mau anei taua taata ra? Mai te mea e, Eaha ta te taata i tatarahapa?
Eaha te tatarahapa?
E ohipa poto noa te tatarahapa e ere râ i te hoê ohipa no te oraraa taatoa. Ua riro te tatarahapa ei tauiraa o te feruriraa e ei faaru'eraa i te oraraa ta outou i ora.
No te ite i te huru o te tatarahapa, e tia ia tatou ia hi'o i ta te Bible e parau ra no nia i te tatarahapa eiaha râ i ta te feia aravihi i te pae no te faaroo, uru, mau haapiiraa a te taata, e te mau mea i itehia e te mau mana'o o te mau Kerisetiano no ni'a i te tatarahapa. Eaha te tupu ia tatarahapa te hoê taata?
Eaha te auraa o te parau tatarahapa?
Ua iritihia te ta'o tatarahapa, no roto mai i te parau Heleni ‘methanehō'ē, e te auraa ra, te feruriraa taa ê aore ra i muri iho, i.e. hi'opo'a faahou (i te pae; i te mau mea, Te mana'o ino):—a tatarahapa.
Eaha ta te Bible e parau ra no nia i te tatarahapa i roto i te Faufaa Tahito?
I roto i te Faufaa Tahito, E rave rahi taime ta tatou i tai'o no ni'a i te piiraa a te Atua ia tatarahapa. I te rahiraa o te taime, ua haere te nunaa o te Atua i to ratou iho e'a, Tūpāpā Te e'a a te Atua. Ua tamata ratou i te haapao i te ture a te Atua, ua farii atoa râ ratou i te peu tumu a te mau Etene, Tā'āporo, e te haerea. Aita to ratou mafatu i fafau hope roa i te Atua.
Aita ratou i te here i te Atua ma to ratou aau atoa tera râ, ua amahamaha to ratou aau. Ua horoa te hoê tuhaa o to ratou mafatu i te Ture e te mau faaueraa a te Atua, e te tahi atu tuhaa, ua horo'ahia ïa i ni'a i te hinaaro, te mau hinaaro e te mau hinaaro o to ratou tino, e te hinaaro ia riro e ia haere mai te mau Etene ra te huru.
E rave rahi taime, Ua paraparau te Atua i To'na nunaa na roto i te mau peropheta no te faaite e no te faaite ia ratou i to ratou mau hape. Ua faaite te Atua i te mafatu o To'na nunaa i te mau peropheta e ua faaite atu ia ratou i te huru o To'na nunaa.
Ua faaite te mau peropheta i te nunaa i to ratou haerea hara. Ua rave te taata i te hoê maitiraa ia haapa'o maitai i te parau a te Fatu, ia tatarahapa e ia faaore i te mau hara,, Fa'ahouhia, e te mau mea faufau atoa i roto i to ratou oraraa, e ho'i mai e auraro i te Atua aore ra aita.
Na reira, a parau atu i te fare o Iseraela, No reira, ua parau te Atua; Ti'a, e faaru'e ia outou i ta outou mau idolo; e fariu ê atu i to outou mata i ta outou mau ohipa faufau atoa (Ezekiela 14:6)
Ua pii te Atua i To'na nunaa ia tatarahapa no te here
Te mau mea atoa ta te Atua i hinaaro, o te faatupuraa ïa i te hoê taairaa e To ' na nunaa. Aita te Atua i hinaaro e faaino i to ratou oraraa. Tera râ, aita te Atua i hinaaro e ere i te hoê o Ta'na mau tamarii. Aita oia i hinaaro e ia mo'e te hoê o Ta'na mau tamarii e a muri noa'tu. No reira, i rapae To'na here rahi, Ua pii te Atua i To'na nunaa ia tatarahapa.
Teie râ, e mea pinepine To ' na nunaa i te faaroo e aita ratou i hinaaro e faaroo i to ratou Atua. Ua mana'o ratou e, ua navai noa te haereraa i te hiero, A tape'a i te mau peu, e te mau tusia, i reira te Atua i horoa ' i ia Moses. Teie râ, aita te Atua i anaanatae i to ratou te mau tusia no ta ratou mau hara, to ratou râ haapa'oraa i To'na hinaaro.
Ua hinaaro te nunaa o te utuafare o Iseraela e ora i to ratou iho oraraa; te raveraa i ta ratou i hinaaro e rave. Noa ' tu e ua faaite ratou e ua pee ratou e ua auraro ratou i te mau faaueraa a te Atua, Aita to ratou aau i no te Atua. Ua ora ratou mai te mau Etene atoa. Aita roa ' tu e taa - ê - raa i rotopu i te nunaa o te Atua e te mau nunaa etene.
Teie râ, i roto i te Faufaa Tahito, te tai'o nei tatou no ni'a i te here o te Atua e te faaoreraa hara ta'na i horo'a i To'na nunaa i to ratou tatarahaparaa i ta ratou mau hara
e mau taime i te mau taime atoa, Ua horo'a te Atua i To'na nunaa i te aravihi no te tatarahapa i to ratou haereraa (huru oraraa) e ho'i atu Ia'na.
Aita te Atua i parau: “E i teie nei, ua farii au i te reira e o outou paatoa! Eita ta outou e nehenehe faahou e tatarahapa, Eita vau e faaore faahou i to oe hara!” ” Aita, i te mau taime a pii ai te Atua i To'na nunaa ia tatarahapa. Ua faaoti râ te nunaa i te reira, eaha ta ratou i faaoti e rave. Ua faaoti ratou e haapa'o i To'na piiraa, e tatarahapa, e iriti ê i te mau hara e te mau ohipa ino i roto i to ratou oraraa, e ia auraro i te Atua e i Ta'na Ture, e aore râ, ia pato'i i To'na piiraa e ia tamau noa i te haere i roto i te mau hara e te mau ohipa ino.
Eaha ta te Bible e parau ra no nia i te tatarahapa i roto i te Faufaa Apî?
Te taata matamua i roto i te Faufaa Apî, tei tonohia e te Atua, no te titau i te nunaa o te Atua ia tatarahapa Ioane. I te tau o te peritomeraa a Ioane, i te va'uraa o te mahana, ua î to'na metua tane, o Zachariah, i te Varua Mo'a, e ua faahiti oia i te mau parau i muri nei:
E oe, ōna, E piihia oia te peropheta a te Teitei Roa a'e: no te mea e haere oe i mua i te aro o te Fatu no te faaineine i to ' na mau e'a; Ia horo'a i to'na nunaa i te ite no ni'a i te faaoraraa na roto i te faaoreraa i ta ratou mau hara, Na roto i te aroha o to tatou Atua; na roto i te reira, ua hi'opo'a mai te mahana no ni'a mai ia tatou, no te horo'a i te maramarama i te feia e parahi ra i roto i te pouri e i roto i te ô o te pohe (Luka 1:76-79)
Ua faaatea te Atua ia Ioane Bapetizo no te hoê misioni taa ê e ua tapea ia Ioane i roto i te medebara.
Aita Ioane Bapetizo i paari mai i roto i te " ao nei " i rotopu i te taata. Tera râ, ua paari mai o Ioane Bapetizo i roto i te mau medebara e ua puai oia i te pae varua. Ua paari mai oia i roto i te Parau mo'a a te Atua e ua ite oia i te Basileia o te Atua.
Aita Ioane Bapetizo i faainohia e te faanahoraa o te ao nei; na roto i te haapa'oraa faaroo, Te mau nota, a'au, Te mau haapiiraa tumu e te mau mana'o o te taata.
I te matahiti o Ioane Bapetizo 29/30 10 matahiti, ua tae mai te parau a te Atua ia'na.
I te taeraa mai te parau a te Atua ia'na, Ua haamata o Ioane Bapetizo i te poro i te piiraa ia tatarahapa e te no te tatarahapa no te faaoreraa i te hara. E mea na reira ïa, Ua haere o Ioane Bapetizo e ua faaineine i te e'a o te Fatu.
Te reo o te hoê taata e ta'i ra i roto i te medebara, A faaineine i te e'a o te Fatu, A faaafaro i to'na mau e'a. E faaîhia te mau afaa atoa, e te mau mou'a atoa e te mau aivi atoa e faahaehaahia; e e faatitiaifarohia te mea pirioi, e e maeneene te mau e'a fifi; E ite te tino atoa i te faaoraraa a te Atua (Luka 3:4-6)
A tatarahapa, no te mea ua fatata te Basileia o te ra'i
Ua haamata o Ioane Bapetizo i te poro i te fenua Jordan taatoa. Ua horoa oia i te hoê poroi i mua i te huiraatira, e taua huru ra, te îraa, e te mana, ua anaanatae te taata i ta ' na oreroraa parau e ua titauhia ia ratou ia haapao i ta ' na mau parau.
Aita Ioane Bapetizo i faahiti i te mau parau mǎrû e te hamani maitai no te faaoaoa i te taata. Aita oia i parau i ta te taata i hinaaro e faaroo. Teie râ, ua faaite o Ioane Bapetizo i te mau parau mau a te Atua, no te faaoaoa i te Atua.
Na roto i ta'na poro'i e te bapetizoraa no te tatarahapa, Ua horoa o Ioane i te nunaa o te Atua i te ravea no te tatarahapa, ia taui i te mana'o, e te faaru'e i te hara, na roto i te iritiraa i te mau hara i roto i to ratou oraraa. (A tai'o atoa: ‘Ioane, te taata aita i maoro a'e‘).
Ua faaûruhia te bapetizoraa a Ioane, ua faaorehia te mau hara. Te bapetizo ra o Ioane i te nunaa i roto i te anavai Jordan, ua faaite te taata i ta ratou mau hara e ua totomihia ratou i roto i te pape.
Eaha te hotu o te tatarahapa?
Nafea Ioane Bapetizo i te iteraa e aita te taata i tatarahapa? Na roto i te hotu o to ratou haereraa; E ta ratou mau ohipa. Aita te hotu o ta ratou haereraa i riro ei mea faufaa roa mai te tatarahapa ta ratou i faaite mai. Ia parau atu â, aita ta ratou mau ohipa i tu'ati i ta ratou mau parau.
Te auraa o te tatarahapa, te tauiraa o te feruriraa i ni'a i te oraraa na mua'tu. Te auraa ra, o te hoê ïa tauiraa o te feruriraa no ni'a i to outou oraraa tahito, o te faatupu i te oto, mihi, e te hoê tauiraa o te haerea, i te pae morare iho â râ, e te iritiraa i te mau hara.
No reira, a faatupu i te mau hotu e tia ia tatarahapa (Luka 3:8)
Eaha ta Iesu i parau no ni'a i te tatarahapa?
I to Iesu haereraa mai i rapae i te medebara, Ua haamata Iesu i te poro, ma'ohi'ohi, “Ti'a, no te mea ua fatata mai te Basileia o te Atua.” Ua poro Iesu i te hoê â poroi ta Ioane Bapetizo. Ua faaite oia i te hoê â poroi no te tatarahapa.
Ua paraparau atoa Iesu ma te hoê huru, te îraa, e te mana, ua anaanatae te taata i ta'na paraparauraa e ua titauhia ia ratou ia haapa'o i ta'na mau parau.
Aita Iesu i poro i te mea ta te taata i hinaaro e faaroo, aita atoa Iesu i poro i te mau poroi no te faaoaoa e no te upootia i te taata e no te fana'o i te tahi atu mau pǐpǐ. Teie râ, ua poro Iesu i te parau mau, I roto e rave rahi tupuraa, te vai ra te mau parau fifi.
No Iesu’ Te mau parau fifi, Ua faaru'e Ta'na mau pĭpĭ atoa Ia'na e ua faaru'e ia Iesu, maori râ na ahuru ma piti (John 6:60-69).
Ua haamata Iesu i te faahapa i te mau oire no Betsaida, Chorazin, e Kapernauma, i reira Iesu i rave ai i te rahiraa o ta'na mau semeio; te mau faaiteraa no te mana o te Atua, aita râ te taata i tatarahapa.
No reira, ua parau Iesu, i te Mahana Haavaraa, E faaoromai a'e te reira no te mau oire no Ture, Sidona, e Sodoma, e no ratou ïa. Ua parau Iesu, E topa ratou i roto i te hade; te hohonu o te ati e te haama i roto i te ao nei (Mataio 11:20-23).
Aita anei ratou i tiaturi ia Iesu? Ua ite ratou i te mau semeio e te mau mana o te Basileia o te Atua, ua ti'aturi râ ratou, tera râ,… Aita ratou i tatarahapa.
Aita, Aita ratou i faaru'e i ta ratou mau hara e to ratou oraraa ei feia hara. Ua here ratou i to ratou oraraa. No reira, aita ratou i nehenehe e tatara i te mau hara i roto i to ratou oraraa, no te mea ua here ratou i te rave i te ohipa ta ratou i rave. Eita ta ratou e nehenehe e faaru'e i to ratou iho ora e pohe ia'na iho’. No taua tumu ra, aita ratou i tatarahapa.
Ua parau Iesu, mai te mea e, aita te taata e tatarahapa, E pohe ratou paatoa (Luka 13:5)
Eaha ta Iesu i parau no ni'a i te tatarahapa i muri a'e i To'na ti'a-faahou-raa?
Peneia'e, "Ae, tera râ, hou te satauroraa e te ti'a-faahou-raa o Iesu Mesia. I teie nei, ua faaorehia ta tatou mau hara atoa, na roto i te toto o Iesu. I teie nei, te ora nei tatou i raro a'e i te aroha noa.”
Ā? I roto i te Buka no te Faaho'i-faahou-raa, Ua faahiti noa â Iesu i te hoê â mau parau e te hoê â poroi no nia i te tatarahapa e te faaoreraa i te hara.
Ti'a; e aore râ, e haere oioi au i te, e te aro nei au ia ratou na roto i te 'o'e o to'u vaha (Tō'o'a 2:16 KJV)
No reira, Ia taui oioi noa to outou mana'o. Teie râ, mai te peu e eita, Te haere oioi nei au ia oe e te aro nei au ia ratou na roto i te 'o'e o to'u vaha. (Tō'o'a 2:16 Kwō)
Ua faahiti Iesu i teie mau parau i muri a'e i te To'na satauroraa, To'na ti'a-faahou-raa, e To'na pi'iraa i te ra'i i te ra'i.
No reira, Tagata, Te feia e tamau noa ra i te hara e aita ratou e tatara i te mau hara i roto i to ratou oraraa, eita ïa ratou e faaorahia. Eaha ïa, te parau nei e aore râ, te feruri nei o te pii nei ia ratou iho ei kerisetiano. E haavahia ta ratou mau ohipa na roto i te Parau i te Mahana Haavaraa. (Tō'o'a 20:12-13 (A tai'o atoa: E nehenehe anei outou e ora i roto i te hara e e faaorahia?).
Eaha ta te mau pĭpĭ a Iesu i parau no ni'a i te tatarahapa?
Ua poro atoa te mau pĭpĭ e te mau pĭpĭ a Iesu Mesia i te piiraa ia tatarahapa. Aita ratou i poro noa i te piiraa ia tatarahapa hou To'na satauroraa i roto i To'na oraraa i ni'a i te fenua nei, i muri atoa râ ia Iesu’ te satauroraa e te ti'a-faahou-raa mai i te pohe. Ua faaitoito ratou i te taata ia tatarahapa, ia faaorehia ta ratou mau hara.
I roto ia Mareko 6:7-13, te tai'o nei tatou no ni'a i te tonoraa a na pĭpĭ ahuru ma piti. Ua haere atu te mau pĭpĭ, e piti i te piti, e ua poro i te evanelia e te piiraa ia tatarahapa. Ua afa'i ratou i te Basileia o te Atua i te nunaa o te Atua, na roto i te tiavaruraa i te mau demoni, ua faatahinu i te hinu i te feia ma'i e rave rahi, e te faaoraraa ia ratou.
I roto i te ohipa, i muri a'e i te ti'a-faahou-raa o Iesu, Ua tavini o Petera i te taata i mua i te huiraatira, e ua parau atura ia ratou:
No reira, a tatarahapa oioi, te taui oioi noa i to outou mana'o, e te raveraa i te hoê ti'araa- i- ia faaorehia ta outou mau hara, ia tae mai te hoê tau- te horo'araa i te mau tau no te faaho'i-faahou-raa mai i te pae varua e te tamărûraa i te aro o te Fatu” (Ā'ati'a 3:19 Kwō)
Ua faaue o Petera i te nunaa o te Atua ia tatarahapa I te hoê taime, te auraa ra, ia taui oioi noa i to ratou mana'o e ia faarue i ta ratou mau hara.
No te mea mai te peu e aita ratou i rave oioi A faaore i ta ratou mau hara, e ua tamau noa i te haere i roto i te hara, eita ïa ta ratou mau hara e faaorehia, tera râ, e faautuahia ratou ia ratou.
Ua faaite papû o Paula ia Iesu te Mesia i mua i te arii Agripa
I to Paulo ti'araa i mua i te arii Agripa e to'na faaiteraa no ni'a ia Iesu te Mesia. Ua faaite atu o Paula i te arii, e ua faatoroa Iesu ia ' na ei ite, e no te tavini i te mau Etene; no te hamama i to ratou mata, e no te faafariu ia ratou mai te pouri mai i te maramarama, e mai te mana o satani i te Atua. No reira, E faaorehia ta ratou mau hara, e te hoê faufaa ai'a i rotopu ia ratou, ua haamo'ahia te reira na roto i te faaroo ia Iesu Mesia.
Ua parau Paulo i te arii Agripa, ua haere oia i Damaseko, i Ierusalema, e na roto atoa i te mau pae miti o Iudea, e i muri iho i te mau Gentiles, te parauraa ia ratou ia tatarahapa e ia fariu atu i te Atua, e te rave i te mau ohipa o te faaite i te tatarahapa, ua fa'i ratou. Na roto i te tahi atu mau parau, e ti'a ia ratou ia faaru'e hara, a fariu atu i te Atua e a rave i ta ratou i faaite na roto i to ratou vaha (Ā'ati'a 26).
E nehenehe anei e tatarahapa e e vai noa mai te hoê â taata?
Te vai ra anei te hoê hi'oraa no te hoê taata i roto i te Bible, o tei vai noa mai te reira te huru, i muri a'e i to ' na tatarahaparaa e to ' na Fa'a'aro'a me te bapetizoraa o te tatarahapa? Oia mau, te vai ra! E hi'o tatou i te Buka a te Ohipa, pene 8.
I roto i teie pene, tai'o tatou no ni'a ia Philipa, o tei haere i Samaria, no te poro i te Mesia. I roto i te oire no Samaria, Te vai ra te hoê taata o Simona te i'oa, o tei faaohipa i te ohipa maere hou te tau. Ua faaohipa oia i ta ' na mau ohipa maere na roto i te mau ravea maere e te mau parau faatiani, e ua haamaere oia i te nunaa no Samaria, na roto i te parauraa e e taata rahi oia.
I te taeraa mai o Philipa, te faaiteraa i te parau apî maitai, no ni'a i te Basileia o te Atua, e te i'oa o Iesu Mesia, ua ti'aturi te nunaa ia'na e ua bapetizohia. Ua faaroo atoa o Simona, e ua bapetizo-atoa-hia, me te bapetizoraa o te tatarahapa. I muri a'e i te bapetizoraa o Simona, Ua riro mai o Simona ei pǐpǐ ia Philipa
Teie râ, ua anaanatae a'e o Simona i te mau semeio, i muri iho, te poroi mau o te tatarahapa.
Ua hi'o o Simona ma te hoê mata faahapa e te anaanatae, te mau semeio papû ei mau semeio rahi, Ua faatupu te reira i te maere a ravehia ' i ratou. Ua maere roa oia.
I to te mau aposetolo faarooraa, ua farii te nunaa no Samaria i te Parau, ua haere ratou i Samaria no te bapetizo i te taata i te Varua Mo'a.
I to ratou tuuraa ' tu i to ratou rima i nia i te taata, Ua farii te nunaa i te Varua Mo'a.
Ia Simona, o tei faatumu i nia i te mau semeio e te mau ohipa faahiahia, Ua ite au i te reira na roto i te tuuraa i te rima o te mau aposetolo, Ua horo'ahia te Varua Mo'a i te taata. Ua horoa o Simona i te moni i te mau aposetolo, e ua ui atu ia ratou, ahiri e e nehenehe ta ratou e horo'a ia'na i teie mana. No reira, O vai ta ' na e tuu i to ' na rima i nia i te taata, E farii taua taata ra i te Varua Mo'a.
Ua faaite mai te Varua Mo'a i te mea i roto i te mafatu o Simona
Ua ite râ o Petera, Te mau mea i roto i te mafatu o Simona. Ua faaite mai te Varua Mo'a ia Petero i te ino o Simona. No reira, ua ite o Petera, e ere o Simona i te parau-ti'a i mua i te Atua, e aita o Simona i tatarahapa i to ' na huru oraraa.
Ua parau o Petera ia Simona, “Ia apee ta outou moni ia outou i roto i to outou haamouraa, no te mea ho'i e, te horo'araa a te Atua ta outou i mana'o e farii na roto i te moni. Aita to outou e tuhaa aore râ, e rave rahi ohipa i roto i teie ohipa ta'u e parau nei, no te mea e ere to outou aau i te parau-ti'a e te haavare ore i mua i te Atua. No reira, a tatarahapa oioi noa i to outou ino e a ani i te Fatu mai te mea e, e nehenehe ta outou e faaore i te opuaraa o to outou aau, no te mea ua ite au e, tei roto oe i te ino e te herehere o te ino“
Aita Simona i matau ia Iesu e aita atoa oia i ite i te Atua. No te mea i te taime a faaite ai o Petera ia Simona i to ' na ino, Ua ani o Simona ia Petera ia ani i te faaoreraa hara i te Atua, no'na.
Ua faaroo Simona i te poroi, ua bapetizohia atoa, e ua pee atu ia Philipa. Terā rā… Aita Simona i tatarahapa.
Aita Simona i oto e aita oia i faaore i ta ' na mau hara. Ua anaanatae roa ' tu â oia i te mau semeio, Te mau mana, mā'ea'ea, e te mau mea, maori râ, ua umehia oia ia Iesu Mesia, te Atua, e tae noa'tu i te Varua Mo'a. No te mea aita o Simona i ani i te mau aposetolo ia tuu i to ratou rima i nia ia ' na, ia farii oia i te Varua Mo'a. Aita, Ua ani o Simona ia ratou ia horo'a i teie mana, ia nehenehe ia Simona e horo'a i te Varua Mo'a i te mau taata atoa e ani i te reira.
Ua hinaaro o Simona i te mana e te mana, ia faateiteihia oia e ia haamorihia oia e te nunaa
Ua hinaaro o Simona e fana'o i te mana e te mana, ia faateiteihia oia e ia haamorihia oia e te nunaa, eiaha râ e pohe ia'na iho, Te faaru'eraa i to'na iho ora, e te haere ra i raro a'e i te hinaaro o te Atua. Ua vai noa o Simona mai te reira te huru, noa ' tu e ua bapetizohia o Simona.
E nehenehe râ tatou e faaoti, mai te mea e, e ti'aturi outou, e noa'tu e, Fa'a'aro'a i roto i te pape, aita outou e faaora-oioi-hia.
Ua bapetizohia o Simona, aita râ oia i faaorahia, ia au i te mau parau a Petero. E auraa atoa to te faaoraraa i te tatarahapa, te hoê tauiraa o te feruriraa, te faaoreraa i te mau hara, te hoê tauiraa o te haerea, e te hoê tauiraa o te oraraa.
Ia ti'aturi ana'e outou ia Iesu; te parau, e te farii nei ia Iesu ei Faaora no outou e ei Fatu, E tatarahapa outou.
Ia au i te Bible, eaha te auraa o te tatarahapa mau?
Te auraa o te tatarahapa mau, o te:
- Te iritiraa i te mau hara i roto i to outou oraraa,
- Te tauiraa o te feruriraa, ia faaauhia i to outou oraraa na mua ' tu (te hoê tauiraa o te feruriraa no ni'a i to outou oraraa tahito), o te faatupu i te tatarahapa
- Te tauiraa o te haerea, i te pae morare iho â râ
Ia tatarahapa ana'e te hoê taata, E tupu te hoê tauiraa o te mana'o, te hoê tauiraa o te haerea, e te hoê tauiraa o te oraraa. E ere i te mea, no te vai noa taata tahito Na mua a'e i to outou tatarahapa.
Ua fanauhia te mau taata atoa i roto i te hara e uate hoê hoa hara. Aita hoê a'e taata, He hara nga tangata katoa. No reira, e ti'a i te mau taata atoa ia tatarahapa.
Mai te mea e, e tatarahapa outou ia Iesu Mesia, E tatara na mua outou i te mau hara i roto i to outou oraraa. E pohe outou no te ‘Tō'na’ i to outou oraraa tahito. E pohe to outou tino, e e faati'ahia mai to outou varua mai te pohe mai, na roto i te faaauraa i te Mesia (te bapetizoraa i roto i te pape e te bapetizoraa i te Varua Mo'a).
Ia tatarahapa ana'e outou e ia fanau-faahou-hia outou i roto i te Mesia, e riro mai outou ei hamaniraa apî. E ti'a ia outou ia ua tuu i nia i te taata ruhiruhia e oomo i te ahu o te taata apî e e haere outou i muri i te Varua ia au i te parau e hinaaro o te Atua.
Mai te mea e, e tamau noa outou i te haere i roto i te mau hara e te mau ohipa ino, te auraa ra, aita â outou i tatarahapa. Aita outou i riro mai ei mea hamanihia apî, e no reira, aita outou i faaorahia, no te mea te parau ra te Parau:
Eita te mau mea atoa e fanauhia i te Atua e rave i te hara; no To'na huero i roto ia'na: eita e nehenehe e hara., no te mea ua fanauhia oia i te Atua (1 John 3:9)
No reira, a tatarahapa, no te mea ua fatata mai te Basileia o te Atua.
'Ia riro ei miti no te fenua'








