E rave rahi kerisetiano o te tiaturi nei i te haapiiraa no nia i te faaoraraa - noa - hia. ta'na i te auraa, ia tatarahapa ana'e te hoê taata e ia fariu atu ia Iesu Mesia, E faaorahia te taata i te toea o to ' na oraraa. Aita e noa ' tu eaha to outou oraraa, no te mea ho'i e, na te aroha o te Atua i faaora ia outou hoê a'e taime. Aita ratou e tiaturi ra e e nehenehe te mau Kerisetiano e ere i to ratou faaoraraa. E parau mau râ, Ia faaora-pinepine-hia te hoê haapiiraa Bibilia aore ra ua faaora-pinepine-hia te hoê haapiiraa hape, e e nehenehe anei te hoê Kerisetiano e ere i to ' na faaoraraa? Eaha ta te Bible e parau ra no ni'a i te faaoraraa-maite-raa?
Te faaoraraa i te nunaa a te Atua i te mana o Aiphiti
I roto i te Faufaa Tahito, te taio ra tatou e mea nafea te Atua i te faaoraraa i to ' na nunaa i te mana o pharao i Aiphiti. Ua riro te nunaa a te Atua ei tavini na Pharao e ua ora ratou i roto i te faatîtîraa e te haavîraa u'ana i Aiphiti. E roaa mai te hoê mahana i roto i te hoê mahana, ua navai. Ua pahono mai te Atua i te mau pure e te mau ta'i o To'na nunaa.
Ua tono mai te Atua i ta'na tavini o Mosesa, no te faaora i To'na nunaa i te faaheporaa a Pharao.
Peneia'e e, ia mauruuru te nunaa o te Atua e a muri noa'tu no to ratou faaoraraa. Aita râ, e ere te reira i te huru. Aita te taata i mauruuru. Maoti râ, ua roromi ratou e Ua tauaparau e o Mosesa ua amuamu e ua amuamu i te Atua, ua horo'a te Atua i te mau mea atoa. Aita ratou i ere i te hoê mea! Tera râ,, Aita te reira i haere mai te au i to ratou hinaaro e to ratou e'a.
Aita te Atua i horo'a mai i te mau mea ta To'na nunaa i hinaaro e i tia'i ia'na. (A tai'o atoa: Eaha mai te peu e e ere te Atua i to oe hinaaro?).
Ua hinaaro te nunaa o te Atua e ora mai te feia Aiphiti, te mau Etene, e te rave i te mau mea ta ratou i rave. Teie râ, eiaha i roto i te faatîtîraa e te faaheporaa, i roto râ i te ti'amâraa.
Teie râ, aita te reira i nehenehe. Te oraraa i roto i te ti'amâraa, ma te haapa'o i te mau faaueraa e te mau faaueraa a te Atua aore râ, ma te ho'i atu i Aiphiti e ma te ora mai te mau taata no Aiphiti, te mau Etene, i roto i te faatîtîraa e te faatîtîraa. (A tai'o atoa: Te ma'itiraa i te feia faatere, o te arata'i i te nunaa ia faaho'i atu i Aiphiti)
Ua faaite te Atua i To'na hinaaro i To'na nunaa na roto ia Mosesa. Teie râ, ua faaoti ratou ia haapao i te mau faaueraa a te Atua aore ra ia patoi i te mau faaueraa a te Atua.
Ua horo'ahia ia ratou te hoê ti'amâraa. E nehenehe ta ratou e maiti i te here i te Atua, tavini Ia'na, e a haapa'o i Ta'na mau faaueraa aore ra aita.
Te taata, Aita te feia etaeta e te orure hau e aita i haapa'o i te mau faaueraa a te Atua i tomo i roto i te fenua tei fafauhia. Aita ratou i A tomo i roto i te faaearaa o te Atua. E, ua moe te hoê u'i taatoa e ua pohe i roto i te medebara.
Ua faaorahia te mau taata atoa, aita râ te mau taata atoa i faaorahia.
Ua poro Iesu i te poroi o te tatarahapa
Te Tamaiti a te Atua, Iesu Mesia, i ni'a i te fenua nei no te hoê misioni taa ê e te hoê poro'i faufaa: “Ti'a, no te mea ua fatata te Basileia o te Atua” ”.
Na mua roa, ua haere mai o Iesu no te faaora i te nunaa Iseraela (Te nunaa tino a te Atua tei fanauhia mai roto mai i te huaai o Iakoba (Iseraela)). Ua pii Iesu i te utuafare o Iseraela ia tatarahapa. Ua faaite mai oia e ua faaite mai oia i te Basileia o te Atua ia ratou na roto i ta'na parau, ta'na mau tapa'o e ta'na mau ohipa maere i pee ia'na. Teie râ, E ti'amâraa to te mau taata atoa no te rave i te hoê maitiraa.
E rave rahi ati Iuda o tei haapao i te te piiraa no te tatarahapa o Iesu e ua tatarahapa i ta ratou mau hara.
Ua tatarahapa ratou e ua Fa'a'aro'a, a faaite ai ratou i ta ratou mau hara, e ua pee ia Iesu.
E ere râ te taatoaraa o Iesu’ ua haapao noa te mau pǐpǐ ia Iesu (John 6:66).
E ere te mau taata atoa tei ineine e te hinaaro e faarue i to ratou iho ora.
A haere ai ratou i piha'i iho Ia'na, e rave rahi o To'na mau pĭpĭ, Ua fariu, no Ta'na mau parau fifi, o tei faaino ia ratou (John 6:60-62)
No taua tumu ra, ua parau Iesu e te faataa ra i te moni hoo hou a faaoti ai outou e haapa'o e e pee Ia'na. No te mea mai te peu e e pee outou ia Iesu, to'na auraa ra, e ti'a ia outou ia pato'i (a'ite iā 'oe) to outou iho oraraa.
Ia ineine ana'e outou i te horo'a i to outou ora, Na reira ana'e e nehenehe ai outou e pee ia Iesu (A tai'o atoa: E aufau te mau mea atoa ia outou i te mau mea atoa).
Ua parau atura Iesu i ta'na mau pĭpĭ, Mai te mea e, e haere mai te hoê taata i muri a'e ia'u, parau atu ia ' na, A tatara i ta'na satauro, e te pee nei au. E mo'e te oraraa o to'na ora no te faaora i to'na ora: e o vai tei mo'e to'na ora no To'u vahine (Mataio 17:24-25, Mareko 8:34, Luka 9:23)
Ua tatarahapa mau anei outou?
Mai te mea e, ua tatarahapa outou, ua bapetizohia outou i roto i te pape, e ua farii i te bapetizoraa i te Varua Mo'a, tera râ, te tamau noa ra outou i te haere, te e'a ta outou i haere hou a tatarahapa ai outou i te hara, te faaite ra te reira e aita outou i tatarahapa mau i ta outou mau ohipa a te tino, ta outou mau hara, e aita to outou natura i taui, no reira, aita outou i faaorahia.
Mai te mea e, e tatarahapa mau outou e e riro mai outou ei mea hamani apî, E taui outou e e haere outou mai te hamaniraa apî (a.o.. Roma 8; Ephesia 4:20-32; Kolosa 3:10-17).
Ua pohe to outou natura hara tahito o te faatere nei i roto i to outou tino e ua tanumia i roto i te Mesia (a.o.. Roma 6:1-23; 7:5-6; 7:24-8:2; Galatia 5:24; Heberia 2:14-15)
Na roto i te faaho'i-faahou-raa mai i te varua no roto mai i te pohe e te ereraa i te Varua Mo'a, ua farii outou i te hoê natura apî; Te natura o te Atua (a.o.. Roma 8; Ephesia 2:5-6).
Ei faahopearaa, E pee outou i te Varua e e rave outou i ta te Parau e parau ra, e te hotu o te Varua (a.o.. Roma 6:22; 7:4; Galatia 5:22; Ephesia 4:20-5:21).
Eaha te tupu mai te peu e aita outou e faaoromai i te te hotu o te Varua? Ua faahiti Iesu i teie ohipa i roto i te parabole i muri nei:
Ua tanu te hoê taata i te hoê tumu raau suke i roto i ta'na faaapu vine; e ua haere mai oia e imi i te hotu i ni'a i te reira, e aita hoê a'e i itehia. Na ka mea atura oia i te taata faaapu o ta'na faaapu vine, Hi'o, Te haere mai nei au no te imi i te hotu i ni'a i teie tumu raau suke i teie na matahiti e toru, e aita hoê a'e: tapa'o i te reira; no te aha e haafifi ai i te repo? Na pahono maira oia, na ô atu ia'na, Ariki, A vaiiho i te reira i teie matahiti atoa, e tae roa'tu i te taime ua keri au i te reira, e te reira: E mai te peu e e hotu, ā: e aore râ, mai te mea, i muri iho i te reira, e tâpû oe i te reira
Luka 13:6-9
Te haapapu nei ta outou mau ohipa e, o vai outou tavini e no vai outou i roto i te basileia
Mai te mea e, e ora noa outou ia au i te tino e e tamau noa outou i roto i te hara, i muri a'e i to outou tatarahapa, e tavini noa â outou no te hara eiaha râ no te parau-ti'a.
Tau'a'a, Eiaha e taata ia mana'o: e e rave te reira i te parau-ti'a, Noa'tu e, e mea parau-ti'a. O te rave i te hara a te diabolo; no te mea ua hara te diabolo mai te haamataraa mai â (1 John 3:7-8).
Eita te mau mea atoa e fanauhia i te Atua e rave i te hara; no To'na huero i roto ia'na: eita e nehenehe e hara., no te mea ua fanauhia oia e te Atua. E itehia te mau tamarii a te Atua na roto i te reira, e te mau tamarii a te diabolo: E ere te Atua i te parau-ti'a no ni'a i te parau-ti'a, aita atoa oia e here i to'na taea'e (1 John 3:9-10).
Te parau ra te Bible e, mai te mea e, e tamau noa outou i te rave i te hara, o outou te hoê te tavini a te diabolo e no te basileia o te pouri.
E ere outou i te hoê tavini a Iesu Mesia, no te mea aita outou e rave ra i ta Iesu i parau e aita outou e rave i ta'na i faaue ia outou ia rave. No reira, e ere outou i te melo o te Basileia o te Atua.
Te faaite maira ta outou mau ohipa e, o vai outou tavini e no vai outou i roto i te basileia.
Ia ora ana'e outou i roto i te hara ia au i te tino, E faatupu outou i te hotu o te hara, o te pohe ïa i te pae hopea.
Mai te mea e ora outou i te tino nei, e pohe â ho'i outou: ia rave râ outou na roto i te Varua i te mau ohipa a te tino, e ora oe
Roma 8:13
Ua horo'ahia ia outou te mana, ia riro mai ei tamaiti na te Atua
Teie râ, mai te mea e, ua fariihia te reira Ia'na, i te mea e, ua horo'a Oia i te mana no te riroraa ei mau tamarii a te Atua, e tae noa'tu i te reira no ratou o te ti'aturi i To'na i'oa: Eaha ïa i fanauhia, Aita e toto, aita atoa te tino i hinaaro e, aita atoa te mahana i, no te Atua râ (John 1:12-13).
Te parau, i te feia atoa o tei farii Ia'na, Ua horo'a mai oia i te mana no te riroraa ei mau tamarii na te Atua (e tano te reira no te tane e te vahine). ‘No te riro mai’ o te hoê ïa ohipa, te hoê ohipa.

E tia ia outou ia tutava i te reira, ia faaineine e ia a'o ia outou iho, ia paari to outou varua e ia tupu i te rahi i roto i te hoho'a o Iesu Mesia; te parau. (A tai'o atoa: Eaha te mau huru o te hoê tamaiti na te Atua?).
Ua faaorahia outou na roto i te ohipa faaoraraa a Iesu Mesia e To'na toto.
Ua faaora o Iesu Mesia ia outou i te mana o te basileia o te pouri e ua afa'i atu ia outou i roto i te Basileia o te Atua. Ua faaora Oia ia outou i te mana o te diabolo, i te hara, e te pohe.
Na roto i te Mesia, na roto i te faaroo e te faaauraa ia'na, ua riro mai outou ei mea hamanihia apî e ua tomo atu outou i roto i te Basileia o te Atua.
Tae atu te circumcie i roto i te Mesia, te auraa ra, ua horo'a outou i to outou ora (iri) na roto i te bapetizoraa, e na roto i te bapetizoraa i te Varua Mo'a, e faati'ahia mai to outou varua mai te pohe mai, Te parahi nei te Varua Mo'a i roto ia outou.
Tera râ... i teie nei, e mea ti'a ia outou ia faaea noa i roto e ia rave i to outou faaoraraa.
I te mau vahi e te mau rave'a, to'u here, mai ta outou i haapa'o tamau, eiaha mai i to'u ana'e, tera râ, ua rahi a'e to'u ereraa i teie nei, A rave i to outou iho faaoraraa ma te mata'u e te ruru. Te ohipa nei ho'i te Atua i roto ia outou ia hinaaro e ia rave i To'na hinaaro maitai. (Philippines 2:12-13)
Ia faaorahia outou, e faaorahia anei outou i te mau taime atoa, e aore râ, e nehenehe anei ta outou e ere i to outou faaoraraa?
Ia faaorahia outou, e faaorahia anei outou i te mau taime atoa, e aore râ, e nehenehe anei ta outou e ere i to outou faaoraraa? E, E nehenehe outou e riro ei apotata i te faaroo e e ere i to outou faaoraraa. Ua parau Iesu i To'na mau pĭpĭ, o te reira ana'e, o te faaoromai e tae roa'tu i te hopea, e faaorahia:
E ririhia outou e te mau taata atoa no to'u i'oa: area o te faaoromai e tae roa'tu i te hopea, e faaorahia ïa (Mataio 10:22)
E no te mea ho'i e, e rahi roa te ino, E to'eto'e te here o te mau taata e rave rahi. Teie râ, o tei faaoromai e tae roa ' tu i te hopea, E faaorahia oia (Mataio 24:12-13).
E nehenehe outou e ore e faaea noa i te faaorahia, e riro ei apotata i te faaroo e e ere i to outou faaoraraa
Ua papai o Paulo i roto i ta ' na mau rata, e rave rahi taime no ni'a i te faaoraraa, te haereraa o te feia mo'a, te faaoreraa i te hara, te riroraa ei apostata, e te tahi atu â.
Moekara, i roto i te mau rata a Paulo ia Timoteo, Ua faaue Paulo ia Timoteo ia haere ia au i te mau parau tohu, tei horo'ahia ia'na, ia nehenehe oia e aro i te hoê aroraa maitai, Te tape'araa i te faaroo e te hoê mana'o maitai. No te mea ua faarue vetahi i to ratou faaroo e ua riro mai ei apotata:
Ia nehenehe oe e aro i te hoê tama'i maitai na roto ia ratou; Te tape'araa i te faaroo, e te hoê mana'o haava maitai; o ta te tahi mau taata i faarue no nia i te faaroo, ua topa te reira: Te vai ra o Hymenaeus e o Alesandero; ta'u i horo'a ia Satane, ia haapii ratou i te ore e faaino (1 E hō'ē 1:19-20)
E ere o Alexander e o Hymenaeus ana'e, o tei faaru'e i te faaroo. Ua faarue atoa o Dema ia Paula no te here i te ao nei:
Ua faarue hoi o Dema ia ' u, no te here i teie nei ao, e ua haere atura oia i Tesalonika (2 E hō'ē 4:10).
Ua riro te here i te ao nei ei tumu rahi, e rave rahi o te faaru'e i te faaroo. Eita ta outou e nehenehe e tavini i te ao nei e ia tavini ia Iesu Mesia. E patoi rahi ratou te tahi e te tahi. Te ao nei aore ra te Parau (Iesu).
“Na vai i tapea ia outou ia ore outou ia haapa'o i te parau mau?”
Ua horo maitai oe; Na vai tei tapea ia outou ia ore outou ia haapa'o i te parau mau? Aita teie faaheporaa i noaa mai ia'na o tei pii ia outou. Te hoê rau iti rau o te ho'i nei. Te ti'aturi nei au ia outou na roto i te Fatu, eita outou e feruri i te tahi atu mana'o: area o tei faatupu i te hepohepo ia outou ra, e faautuahia oia, noa'tu e, o vai oia (Galatia 5:7)
E rave rahi tei piihia, e mea iti râ tei ma'itihia
I roto i te Mataio 22:14 Ua parau Iesu, E rave rahi hoi tei piihia, e mea iti râ tei ma'itihia. E ere te satauro i te vahi hopea o to outou oraraa, area te satauro ra, o te haamataraa ïa o to outou oraraa apî. Eita te satauro e nehenehe e faaohipahia ei tapo'iraa no te tamau noa i te pee i te tino i roto i te hara e no te haere noa i ni'a i te e'a ta outou i haere, hou to outou tatarahapa (A tai'o atoa: Eaha te auraa o te satauro no outou?).
Mai te mea e, ua ti'aturi outou i ta outou hara e to outou natura hara, e ua tatarahapa mau outou i ta outou hara e ua faaru'e outou i ta outou hara, Nahea e ti'a ai ia outou ia tamau noa i te haere i roto i te hara?
E ere te satauro i te hoê vahi faaearaa, area te satauro ra, o te vahi ïa, i reira outou i faasatauro ai i to outou tino i roto i te Mesia.
Ua riro mai outou ei feia amui i To'na poheraa e To'na tanuraa (bapetizoraa), tera râ, ua riro atoa outou ei tuhaa no To'na ti'a-faahou-raa e ua farii outou i te Varua Mo'a (i te mea).
E ti'a i te oraraa o te ti'a-faahou-raa ia itehia i roto i te oraraa o te mau Kerisetiano atoa.
Te vahi pe'ape'a râ, e rave rahi kerisetiano o te ite nei i teie haapiiraa, e mea iti râ te mau Kerisetiano o te faaohipa nei i te haapiiraa, o te rave nei i te mau mea i papaihia i roto i te Bible, e o te faaohipa nei i te mau parau a te Atua i roto i to ratou oraraa.
E rave rahi o te ore e rave i te mau mea ta ratou i ite e aore râ, e fa'i. No reira, aita e rave rahi kerisetiano e haere ra i roto i teie oraraa tei ti'a-faahou-hia, ia vai noa râ i te pae tino, ia tamau noa i te rave i te mau ohipa a te tino, e ia ora mai te ao nei (A tai'o atoa: Mai te mea e, te ora nei te mau Kerisetiano mai te ao nei eaha ta te ao nei e ti'a ia faaore?).
Eaha te tapea ra ia ratou? Te here ia ratou iho (to ratou tino) e te here no teie nei ao. Eita ta ratou e nehenehe e tomo i roto i te pahi e e tuu i te taura. Eita ta ratou e nehenehe e aroha ' tu i to ratou oraraa tamǎrû tahito.
E hi'o noa te hamaniraa tahito i muri e e ho'i tamau noa i ni'a i te mau peu tahito e to'na mau peu tahito (A tai'o atoa: No te aha te mau Kerisetiano e ho'i ai i te Faufaa Tahito?).
Teie râ, mai te peu e e fariu faahou te hoê taata i ta ' na mau peu tahito, Tā'ere'ere, e te huru oraraa, te auraa ra, e ho'i te taata i roto i to'na oraraa tahito i roto i te pouri.
Aita te toto o Iesu e faufaahia no taua taata ra, o te ore e hinaaro e horo'a i te tino e to'na natura hara. E ere te toto o Iesu i te mea maere, aita atoa te hoê tao'a faahiahia, e aore râ, te hoê faati'araa ia rave i te hara. Aita! Te hoê aore ra te tahi atu: ua horo'a outou i to outou ora (iri) e aore râ, aita.
Eaha ta te Atua e rave i nia ia ratou, o te ore e faaea i roto i Ta'na Parau e o te ore e haapa'o i Ta'na Parau?
E mai te peu e e vavahihia te tahi mau amaa, e oe, te riroraa ei tumu raau olive aroâ, Ua amuihia'tu tatou i rotopu ia ratou, e te amui atu nei ratou i te a'a e te ngako o te tumu raau olive; Eiaha e faateitei i te mau amaa. Teie râ, mai te peu e e faateitei oe, aita oe e amo ra i te tumu, te tumu râ. E parau oe i muri iho, Ua vavahi - roa - hia te mau amaa, ia nehenehe au e patiahia i roto. Oia mau; ua vavahi-roa-hia ratou no te ti'aturi ore, e te ti'a noa ra oe na roto i te faaroo.
Eiaha e faateitei, te mata'u râ: Ahiri hoi te Atua i faaora i te mau amaa mau, A ara ia ore oia ia faaora ia oe. No reira, a hi'o na i te maitai e te ino o te Atua: i ni'a ia ratou tei topa, te ino; ia oe râ, rahi, mai te mea e, e tamau noa oe i roto i to'na maitai: ia ore, e tâpû - atoa - hia oe. E ratou atoa, mai te mea e, aita ratou e faaea noa i roto i te ti'aturi ore, E patiahia i roto: no te mea e nehenehe te Atua e haamau faahou ia ratou. No te mea ho'i e, ua tâpûhia oe i ni'a i te tumu raau olive aroe, e ua patiahia te reira i ni'a i te hoê tumu raau olive maitatai: eaha ' tu â teie mau mea, o te mau amaa mau ïa, ia patiahia i ni'a i to ratou iho tumu raau olive? (Roma 11:17-24)
Mai te mea e ora outou i te tino nei, e pohe â ho'i outou: ia rave râ outou na roto i te Varua i te mau ohipa a te tino, e ora oe (Roma 8:13)
E faaora-noa-hia te taata i te mau taime atoa?
E faaohipahia anei te mau faaoraraa i te mau taime atoa i roto i te Basileia o te Atua? Te parau ra anei te Bible e, ia faaorahia outou, e faaora-noa-hia outou? E ere anei i te mea faufaa roa e nafea outou e ora ai i muri a'e i to outou tatarahapa e e nehenehe anei ta outou e ora mai ta to outou tino e hinaaro e ora? Te pahonoraa e AITA!
Eita outou e faaorahia aore ra e faaorahia na roto i te haapa'oraa i te mau huru ture atoa a te ture, na roto i te ti'araa melo o te ekalesia, na roto i te haereraa i te fare pureraa e/aore râ, na roto i te raveraa i te mau huru ohipa atoa a te ekalesia e aore râ, te mau ohipa aroha, na roto i te raveraa i te maitai i vetahi ê, e aore râ, na roto i te taioraa i ta outou Bibilia e te pureraa i te mau mahana atoa.
E faaorahia outou ia tatarahapa ana'e outou, ia fanau-faahou-hia, ia fanau-faahou-hia outou e te Atua, e ia riro mai outou ei mea hamanihia apî. E e faaorahia outou, na roto i te faaearaa i roto ia Iesu Mesia; te parau, e te haereraa mai te hamaniraa apî i muri a'e i te Varua i roto i Ta'na mau faaueraa (A tai'o atoa: Nahea ia tuu i ni'a i te taata apî).
Mai te mea e, te here nei outou ia Iesu; te parau, e haapa'o outou i Ta'na mau faaueraa e e rave, eaha ta'na e faaue ia outou ia rave.
Ua riro hoi tatou ei feia amui no te Mesia, mai te mea e, e tape'a mau tatou i te omuaraa o to tatou ti'aturiraa e tae roa'tu i te hopea (Heberia 3:14)
E rave rahi o te fa'i nei i te Atua, tera râ, te pato'i nei ratou Ia'na i roto i ta ratou mau ohipa
Te haapapu nei ratou e ua ite ratou i te Atua; E mea maitai râ ratou i roto i te ohipa, eita e nehenehe e faaorehia, e, e i te mau ohipa maitai atoa (Ati 1:16).
Ua faaara e ua papai o Paula i te mau mea i muri nei i te feia faaroo, te ekalesia a Iesu Mesia:
I teie nei, ua itehia mai te mau ohipa a te tino, eaha teie mau mea; Te faaturi, Te mau nota, Te mau nota, fa'ahou'a, Te haamoriraa idolo, Mō'o, āmui, tū'era'a, fa'a'ōfa'i, Utu'ā, pārahi, Tau'āra'a, I itehia, te hi'o, tā'u, iti, Te mau oro'a, e te tahi atu mau mea: o ta'u e parau atu ia outou na mua'tu, mai ta'u i parau atu ia outou na mua'tu, eita te feia e rave ra i teie mau mea e fana'o i te basileia o te Atua (Galatia 5:19-21)
Eiaha outou i ite e, eita te feia parau-ti'a ore e fana'o i te Basileia o te Atua? Eiaha te tahi mau mea: Aita e orometua haapii, te tahi mau, ōfa'i, aita e atoa ', e aore râ, te feia hamani ino ia ratou iho, aita atoa te feia eiâ, aore râ,, hi'o, e 'a, e'a, e ti'a ia outou ia farii i te Basileia o te Atua (1 Korinetia 6:9-10)
Teie râ, ua puai, e te ti'aturi, e aore râ, i te tahi mau ti'a'tu, Eiaha e piihia te reira i rotopu ia outou, mai te feia mo'a; Aita e mea, te hoê parau, aore râ, E ere i te mea tano; e ere i te mea tano: E haamauruuru râ oia ia outou. Ua ite oe, aita e vai ra te hoê parau, aore râ, aita i maoro a'enei, aore râ,, ā'au; Fa'ahou, ua riro te reira ei tuhaa faufaa roa i roto i te basileia o te Mesia e no te Atua. Eiaha e haavare ia outou e te mau parau ino: no teie mau mea, e tae mai te riri o te Atua i ni'a i te mau tamarii no te haapa'o ore. E ere râ outou i te feia e amui atu i roto i te (Ephesia 5:3-7)
E faaorahia anei outou mai te peu e e haere outou i roto i te orureraa hau i te Atua?
Mai te mea e, ua faaorahia outou na roto i te faaroo ia Iesu Mesia, e to ' na toto, e te haere noa i roto i te hara, i roto i te orureraa hau i te Atua, e faaite mai te Parau ia outou, to outou vahi hopea:
Mai te mea râ e, e rave tatou i te hara ma te hinaaro mau, i muri a'e i to tatou fariiraa i te ite i te parau mau, Te vai noa ra â te tahi atu mau pûpûraa no te mau hara, Teie râ, te vai ra te hoê imiraa mata'u i te haavaraa e te riri u'ana, o te haamou i te mau enemi (Heberia 10:26-27)
Mai te mea e, ua faaorahia te hoê taime, e parau mau ïa. Mai te mea e, e nehenehe ta outou e ora mai ta outou e hinaaro e ora, no te mea aita e hi'oraa e nahea to outou oraraa. No te aha Iesu i faaara ai i te mau ekalesia i roto i te Buka Apokalupo?
No te aha Iesu i faaara ai e i faaue ai i na ekalesia e hitu ia tatarahapa e ia ho'i atu Ia'na?
No te aha Iesu i faaue ai i te mau ekalesia ia tatarahapa i ta ratou mau ohipa e ia ho'i atu Ia'na; te parau? Ua faaite mai o Iesu i te hape o te mau ekalesia e ua titau oia i te mau ekalesia ia tatarahapa i to ratou haerea e ia faaore i te ino i rotopu ia ratou.
Ua parau Iesu e, mai te mea e, aita te mau ekalesia e tatarahapa e e ho'i faahou mai Ia'na, E iriti ê Iesu i te mori hinu i te mau fare pureraa e e parahi ratou i roto i te pouri. E ere râ te reira. Ua parau Iesu, e iriti Oia i to ratou mau i'oa i roto i te Buka o te Ora (Tō'o'a 3:5 (A tai'o atoa: Te parahi ra te ekalesia i roto i te pouri).
E te vai noa ra â te reira i nia i te feia faaroo atoa, e melo o te ekalesia; te tino o Iesu Mesia
E rave rahi tei faaorahia, e mea iti râ tei faaorahia.
'Ia riro ei miti no te fenua’








