Te 'o'e, Ua hopoi mai Iesu i te fenua nei

Ua haere mai Iesu i te fenua nei no te faaora i te taata i te mana o te diabolo, hara, e te pohe e te Faaora faahou i te taata i te Atua e faaho'i-faahou-raa mai i te ti'araa o te taata i topa. Eita te taata e riro faahou ei tuhaa no te u'i o te taata i topa na roto i te faaroo ia Iesu Mesia e na roto i te faaauraa; te taata ruhiruhia, i te u'i râ o te taata apî; te Atua. Teie râ, ua faatupu te faaoraraa i te taata i topa e te faarueraa i te basileia o te pouri i te Basileia o te Atua i te mau faahopearaa i nia i te oraraa o te taata apî i nia i te fenua nei. No te mea aita Iesu i haere mai no te horoa i te hau i nia i te fenua nei, tera râ, ua haere mai o Iesu no te tono i te hoê 'o'e. Eaha te auraa o Iesu i te oreraa e tono i te hau, te tonoraa râ i te hoê 'o'e i ni'a i te fenua nei?

Ua faatupu Iesu i te amahamaharaa

Eiaha e mana'o e, ua haere mai au no te horo'a i te hau i ni'a i te fenua nei: Aita vau i haere mai no te horo'a i te hau, te hoê 'o'e râ. No te mea ho'i e, ua haere mai au no te faaatea ê i te hoê taata i to'na metua tane, e te tamahine i to'na metua vahine, e te tamahine i ni'a i to'na metua vahine i roto i te ture. E te mau enemi o te hoê taata, o to ' na iho ïa utuafare (Mat 10:32-36, Lu 12:51)

Ua parau Iesu, aita Oia i haere mai no te afa'i mai te hau i ni'a i te fenua, mai ta te ao nei e faataa ra i te hau, no te afa'i râ i te 'o'e.

Ua haere mai Iesu no te faaau i te hoê taata i to'na metua tane, e te hoê tamahine pato'i i to'na metua vahine, e te hunaraa tamahine o te pato'i i to'na metua vahine hunaraa e te mau enemi o te hoê taata, o te feia ïa no to'na iho utuafare.

Te auraa o Iesu, e To'na haereraa mai e To'na faaoraraa na roto i te faaauraa e To'na oraraa i roto i te hamaniraa apî, e faatupu te reira i te amahamaharaa i rotopu i te ē (to te topa-piti) e te taata apî.

Na roto i te faaauraa, Eita te taata apî e riro faahou ei melo o te ao nei, i te Basileia râ o te Atua. No reira, E faatupu te faaoraraa o te taata i te hoê taa-ê-raa i rotopu i te reira, no te ao nei; te basileia o te pouri (te mau tamarii a te diabolo) e te mau, o vai ïa te Basileia o te Atua (te mau tamaiti a te Atua).

Te faahopearaa o te faaauraa

Eita te ao; aita râ vau e, no te mea e faaite au i te reira, o te ohipa ïa e manuïa, e mea ino (Jon 7:7)

I te taime a ore ai te mau pǐpǐ a Iesu i fanau-faahou-hia e a riro noa â ratou ei mea hamaniraa tahito, no te u'i o te taata i topa, Ua parau Iesu, eita te ao nei e nehenehe e riri ia ratou, no te mea e no te ao nei â ratou. Tera râ, ia fanau-faahou-hia ratou e ia parahi ana'e te Varua Mo'a i roto ia ratou, e ia parahi ana'e o Iesu Mesia i roto ia ratou, E taui te mau mea atoa.

A tomo i roto i te Basileia o te AtuaE faatupu To'na oraraa e To'na parau-ti'a i roto i te hamaniraa apî i te hepohepo, fa'ahou, fa'aterehia, Vaiuru, e te hamani-ino-raa.

Te taata tahito no te tino, Eita te huru o te diabolo e te varua o te aneti-Keriso e faaruru i te taata apî, o tei farii i te natura o te Atua e te Varua o te Mesia.

Mai te Varua Mo'a, O vai te ora nei i roto i te taata apî, e faahapa oia ia ratou, no te ao nei, o te hara, ha'uti, e te ture (Jon 16:8)

Ua riri roa te ao nei ia Iesu, no te mea ua faaite papû oia e, e mea ino ta'na mau ohipa. No reira, e riro atoa te mau ohipa apî ei te riri, no te mea e faaite atoa ratou e, e mea ino ta'na mau ohipa (Jon 15:18-27; 16:1-12).

Ua haapii mai te Faaapîraa i roto ia Iesu Mesia e te oraraa i roto Ia'na, e amahamaha te nunaa varua, tei fanauhia mai roto mai i te huaai o Adamu e te nunaa pae varua, o tei fanauhia i roto i te Atua (Iesu).

E mea puai a'e te Parau e e mea maitai a'e i te mau 'o'e mata e piti

No reira, a rave tatou i te ohipa no te tomo i roto i taua faaearaa ra, ia ore te hoê taata ia topa i ni'a i te hoê â hi'oraa o te ti'aturi ore. E mea vitiviti te parau a te Atua, Fa'atumu, e hau atu i te piti o te 'ode, Noa'tu e, e mea maitai roa te Atua i raro a'e i te varua e te varua, e te mau amuiraa e te mau pahi tama'i, e te hoê taata aravihi no te mau mana'o e te mau tumu o te mafatu. Aita hoê a'e mea ora atoa e itehia i roto i to'na hi'oraa: te tahi râ, ua î roa te mau mea atoa i te mata o ta tatou e rave no te rave i te ohipa (oia 4:11-13)

Te 'o'e, aita Iesu i faataa noa i te mau taairaa i rotopu i te mau taata i nia i te fenua nei e te taa-ê-raa i rotopu i te u'i o te taata tahito e te u'i o te taata apî, tera râ, ua faahiti atoa te 'o'e i te oraraa o te taata apî.

No te mea ho'i e, e mea vitiviti, e mea puai, e mea koi a'e te Parau a te Atua i te mau 'o'e mata e piti, e e tairi te reira e tae roa'tu i te vava (ē) e te varua (taure'a) e te mau ivi, e te uho, e e ite oia i te mau mana'o e te mau opuaraa o te mafatu.

Te paraparau ra te Parau no ni'a i te taata ruhiruhia

O te parau mau ïa a te Atua, e mea mo'a e e mea parau-ti'a. Ia haapii ana'e outou i te Parau na roto i te Varua Mo'a e ia faaapî ana'e outou i to outou feruriraa, E ite outou i te hinaaro o te Atua. E faaite mai te parau mau a te Atua i te mau haavare o te ao nei e e arata'i te reira i te mau ohipa o te pouri i roto i te maramarama.

E ti'a i te Parau, i rotopu i te tahi atu mau taata, A faaruru ia outou i te mau ohipa a to outou tino, e i muri iho, ia outou te reira, ia haapa'o i te parau e aore râ, aita. Ia haapa'o ana'e outou i te Parau a te Atua e ia rave ana'e outou i ta'na e parau ra, e haamou outou i te mau ohipa a to outou tino e ua tuu i nia i te taata ruhiruhia.

E ere te Parau i te mea noa no ni'a i te taata ruhiruhia, tera râ, te faaite atoa mai nei te Parau e, o vai outou i roto ia Iesu Mesia.

E patu te Parau i te taata apî i roto i te mo'araa

Te faaamu nei te Parau i te varua o te hamaniraa apî na roto i te parau mau o te Atua. E faaite mai te Parau, o vai oe i roto i te Mesia, e eaha te faufaa ai'a tei horo'ahia ia outou na roto ia'na. Eita roa'tu outou e ite i te reira mai te mea e, aita te Parau.

Na roto ana'e i te haapa'oraa i te Parau, E haapohe outou i te mau ohipa a te tino e e rave outou i te mau ohipa a te varua.

Na roto i te faaapîraa i to outou feruriraa na roto i te Parau e na roto i te haapa'oraa i te Parau, E ti'a mai te taata apî e e haere oia i roto i te maramarama; te parau mau no ni'a i te Atua ei hamaniraa apî; e tamaiti na te Atua. E patuhia te taata apî i roto i te mo'araa na roto i te Parau e e rave oia i te hinaaro o te Atua, Iesu e te Varua Mo'a i ni'a i te fenua nei.

A taio i te haamâu'araa

No reira, Ua parau Iesu, hou a rave ai outou i te hoê maitiraa e pee Ia'na, e ti'a ia outou ia te faataa ra i te moni hoo. No te mea ho'i e, e rave rahi taata o te ore e hinaaro e horo'a i to ratou oraraa tahito e ia haapohe i te mau ohipa a te taata tahito no te tino na roto i te haapa'oraa i te Parau (te 'o'e).

E rave rahi o te ore e nehenehe e horo i te hororaa o te faaroo e e faaoti i te reira. Te hinaaro nei ratou e amui atu i roto i te hororaa no te farii i te hoo, aita râ ratou e hinaaro e aufau i te hoo. Te mana'o nei ratou e eita e titauhia ia rave outou i te hoê noa ' e tutavaraa no te fana'o i te hoê haamaitairaa. E ere râ te reira i te parau mau.

Ua ite te mau taata tuaro aravihi atoa, eaha te ti'a ia outou ia faaru'e no te rave i te ohipa i ni'a roa e te mau haamau'araa no te upooti'a e no te farii i te hoê utu'a. Mai te mea e, aita i titauhia ia outou ia faaru'e i te hoê mea e aita i titauhia ia rave i te hoê noa'e tutavaraa, e riro te mau taata atoa ei feia tuaro aravihi. Tera râ, o te hinaaro nei e aufau i te hoo e e horo'a i to ratou iho ora, to ratou taime, to ratou oraraa sotiare e to ratou mau ohipa no te hoê faanahoraa haapiiraa aravihi e te maa tano e te hoê pûpûraa taatoa, E faaho'ihia mai.

acicucucition i roto ia Iesu MesiaE auraa atoa te reira no te mau tamarii a te Atua. Mai te mea e, aita e titauhia ia outou ia rave i te hoê tutavaraa, aita râ Iesu i parau e e tia ia outou ia rave na mua te faataa ra i te moni hoo hou a rave ai i te maitiraa e pee Ia'na

Eita atoa Iesu e parau: O tei here i to'na metua tane e aore râ, to'na metua vahine hau a'e ia'u, aita ïa oia e tano ia'u: e o tei here i ta'na tamaiti e aore râ, ta'na tamahine hau a'e ia'u, aita oia e tano ia'u. E o te ore e amo i to'na satauro, e te pee mai ia'u, aita e tano ia'u. O te taata e ite i to'na ora, e ere ïa oia i te reira: e o tei faaru'e i to'na ora no'u nei, e ite ïa oia i te reira (Mat 10:37-39)

Teie râ, teie te mau parau a Iesu. E rave rahi atu â mau parau ta Iesu i parau, o tei faainohia e o te porohia ra i teie mahana, e rave rahi feia faaroo o te mana'o nei e aita e titauhia ia rave i te hoê mea e aita e titauhia ia rave i te hoê noa ' tu tutavaraa, E tuuhia te mau mea atoa i roto i to outou turi e e nehenehe ta outou e ora mai te ao nei; mai te feia o tei roto noa â i te u'i o te taata i topa e te tamau noa ra i te rave i te mau mea o te patoi ra i te hinaaro o te Atua.

Teie râ, ia faaoti ana'e outou e pee ia Iesu, te auraa ra, o te faarueraa ïa ia oe iho e A tatara i to outou tino. E nehenehe atoa outou e ere i te mau hoa e/aore ra te mau melo o te utuafare, no te mea eita ta ratou e nehenehe e amo i te Parau mau o te Atua.

No te mea te parau mau o te Atua; E tairi te 'o'e e tae roa'tu i te faataaraa i te varua e te varua e e faatupu i te taa-ê-raa i rotopu i te mau taata varua e te mau taata pae varua i ni'a i te fenua nei.

'Ia riro ei miti no te fenua’

E hinaaro atoa paha outou

    hape: No te rave i te ti'araa mana, it's not possible to print, huri mai, tāpe'ape'a, a tufa e aore râ, a nenei i te reira.