Te vahine faaipoipo a te Mesia

E aro te diabolo i te mau fafauraa atoa a te Atua. E mea pae varua ta'na mau aroraa, tera râ, e itehia te mau faahopearaa o te mau aroraa a te diabolo i roto i te ao natura ra. Ia ite ana'e outou i te arepurepuraa e te haamouraa i te tahi mau vahi, i roto i te mau nunaa e i roto i te oraraa o te taata, ua ite oe e vai te hopoi'a. E au atoa te varua no te ti'amâraa, o te rave nei i te hoê ohipa haamou i roto i te Ekalesia (te putuputuraa o te mau ti'a). Aita faahou te vahine faaipoipo a te Mesia i riro faahou ei vahine faaipoipo haapa'o maitai a te Mesia, aita e ino e te ino. Tera râ, ua riro mai te vahine faaipoipo a te Mesia ei vahine faaipoipo a te Mesia.

Eaha te ti'amâraa?

Ia au i te mau titionare, Te faataahia ra te ti'amâraa mai te ti'amâraa i te mau tape'araa, āmura, e aore râ, te mana o te tahi atu taata e no roto mai i te mau faaûruraa atoa, e ia faaorahia mai i te mau haapa'oraa e te mau hopoi'a atoa a te metua tane. Te faataahia ra te reira mai te hoê tiaraa haehaa e tae atu i te hoê tiaraa taatoa i roto i te totaiete. Te huru no te horo'araa i te mau taata i te hoê â ti'amâraa e te mau ti'araa sotiare e aore râ, politita.

Eaha te aamu o te ti'amâraa?

No roto mai te ti'amâraa i te parau Latin ‘emancipatio’ e ua haamatahia te reira i Roma tahito. Ia au i te ture o te mau tabula hoê ahuru ma piti, ua riro te Emancipatio ei ohipa ture; te mau ture e te mau ravea a te huiraatira no Roma tahito (451 BC).

Te auraa o te ti'amâraa, te mana o te metua tane i nia i te mau tamarii, tamahine, mau mootua tamaroa (na roto i te mau tamaroa) ua faaorehia. E mana teitei roa ' ' e to te metua tane i roto i te hoê utuafare e e mana to ' na i nia i te ora e te pohe, Moni 'oe noa, to'na hoa faaipoipo, (paari) tamaroa, tamahine, mau mootua tamaroa (na roto i te mau tamaroa) e te mau tavini.

E hopoia na te metua tane ia a'o, Tika, e ia faautu'a i to'na utuafare e ia faanaho i te hoê apooraa utuafare. Te mau taata atoa, Ua faaea noa te hoê melo o te utuafare i raro a'e i to ' na mana e tae roa ' tu i te poheraa o te metua tane.

I te taime a faaorahia ' i te hoê tamaiti, ua faaorahia oia i te mana e te faatereraa a to ' na metua tane. Te mau taairaa e to'na utuafare, na roto i te fanauraa e te reni toto (DNA) ua hope.

E mana to te tamaiti tei faati'amâhia. Ua nehenehe ta ' na e rave i te mau mea atoa ta ' na i hinaaro no te mea aita to te metua tane mana e aore râ, e mana i nia i to ' na oraraa.

Te vahine faaipoipo a te Mesia

E hoê â te reira no te vahine faaipoipo a te Mesia (te Ekalesia a te Mesia). Ua faaora te Ekalesia ia'na iho i te mana pae varua a te Metua e a to'na Tane faaipoipo; Iesu Mesia; te Parau e ua haere oia i to'na iho e'a. Aita te vahine faaipoipo faaipoipo e hinaaro e auraro ia ' na iho i te tane faaipoipo e aita oia e hinaaro e faaarahia ia ' na eaha te rave. Aita, aita te vahine faaipoipo faatiamâhia e hinaaro faahou e faaroo e aita oia e hi'opoa ra i te Parau, ia haapa'o ana'e tatou i te Parau.

E faatumu te vahine faaipoipo faaipoipo i ni'a i to'na iho ite e to'na iho maramarama e e ohipa mai ta'na e hinaaro e rave. E rave oia i ta ' na iho mau ture e ta ' na iho mau faaotiraa, aita râ i faatura i te Parau, ia auraro e ia arataihia e te Parau. Te mana'o nei oia, ua ite maitai a'e oia i te reira e ua faateitei oia ia'na iho ei atua.

Ioane 14-23-24 mai te mea e, e here mai te hoê taata ia'u, e haapa'o oia i ta'u mau parau, e e here to'u metua tane ia'na, e e haere mai tatou ia'na, e parahi i piha'i iho ia'na

Ua parahi te vahine faaipoipo faati'amâ ia'na iho i ni'a i te terono o te Atua.

E mea ti'a i te Mesia ia taui ia'na iho ia'na eiaha râ i te tahi atu pae.

Ia au i te vahine faaipoipo, e mea ti'a roa oia, e mea nehenehe roa e ua ite oia i te reira atoa. Ua taui oia i te mau parau a Iesu no taua tumu ra.

E mea ti'a ia Iesu ia taui i to'na hoho'a, eiaha râ i te tahi atu pae.

Aita te vahine faaipoipo i haapa'o maitai i ta'na tane faaipoipo, ua riro râ oia ei vahine faaturi i te ao nei.

Te hinaaro nei oia e ora mai te ao nei; te riroraa ei tuhaa no te ao nei e te fariiraa i te mau ti'araa hoê â e te ao nei. Ua farii oia i te ite no taua tumu ra, Ua faaohipa oia i te mau ravea e te mau peu tumu o te ao nei i roto i to ' na oraraa; i roto i te Ekalesia.

Aita oia e ti'aturi faahou ra ia Iesu e aita oia e tiaturi ia'na e i To'na mana, te ti'aturi nei râ oia i to'na iho ite i te pae tino, paari, e te aravihi.

Te ti'aturi nei te vahine faaipoipo i ni'a i te paari o te ao nei, ite, te mau rave'a e te mau rave'a

Te faaohipa nei te vahine faaipoipo i te paari o te ao nei, ite, fa'a'ōfa'i, e te mau rave'a no te rave i te hoê â mea, ma te titau ore i te Te horo'araa i to'na ora. Te huru o te Parau, o te horo'araa ïa i to outou ora, te hinaaro râ te vahine faaipoipo e faaora ia'na.

No reira, e taui oia e e faaino i te Parau mai te reira te huru, e ua tu'ati te reira i to'na huru oraraa e e faati'a ia'na ia ora ia au i to'na hinaaro tino, Te mau nota, e te mau hinaaro.

Te ite nei tatou i ô nei i te hoê â huru o te diabolo. Ua faahema atoa te diabolo ia Eva, Paru, e ua tamata i te faahema ia Iesu, na roto i te tauiraa e te faaauraa i te mau parau a te Atua ia au i te mau hinaaro e te mau hinaaro o te tino.

E ririhia e e hamani - ino - hia te feia pee a Iesu e te ao nei

Teie râ, ua parau Iesu, e ririhia e e hamani - ino - hia To ' na mau pǐpǐ mau e te ao nei, mai ia Iesu atoa. No te mea ho'i e, te vai ra te Varua Mo'a i roto i te mau Kerisetiano tei fanau-faahou-hia, O vai te faaite mai i ta ratou mau hara. Te faaite papû nei te Varua Mo'a e, e mea ino te mau ohipa a te ao nei.

Mai te mea e, e'a 'oe te ao nei, ua ite oe e ua riri roa vau ia ' u na mua ' ' e a riri ai outou. Mai te mea e,, E here te ao nei i to'na iho: no te mea râ e e ere outou i te ao nei, tera râ, ua ma'iti au ia outou i rapae i te ao nei, ia'na (John 15:18-19)

E hoo Iesu i te mau mea atoa i muri a'e i to Iesu haereraa i ni'a i te ti'araa papa'i e te parau papa'i

Te parau atu nei au ia outou i te parau mau; E mea maitai a'e no outou ia haere au: mai te mea e, aita vau e haere, Eita te Taata tamahanahana e haere mai ia outou; ia haere râ vau, E tono vau Ia'na ia outou. E ia tae mai Oia, E faahapa oia i te ao nei i te hara, e te parau-ti'a, e te haavaraa (John 16:7-8)

I roto i te buka James 4:4 ua papa'ihia e, ia riro ana'e outou ei hoa no te ao nei, ua riro mai outou ei enemi no te Atua.

E te feia faaturi e te feia faaturi, aita outou i ite e, te auhoaraa e te ao nei, o te enemi ïa i te Atua? no reira, te feia atoa e hinaaro e riro ei hoa i te ao nei, e enemi ïa ratou no te Atua (Iakobo 4:4)

Teie râ, e rave rahi o te ore e au i te faaroo i te reira. E au ra e ua iriti - ê - hia teie mau irava i roto i te mau Bible e rave rahi.

Ua ino roa te taairaa i te pae varua. Na roto i te oraraa e te mau ohipa a te ekalesia, ua ofati te ekalesia i te fafauraa mo'a e te Mesia. E o te reira iho â ta te diabolo i hinaaro; te faataaraa i te ekalesia ia Iesu Mesia, na roto i te faaturi i te ao nei, ia riro te ekalesia ei vahine faaipoipo na ' na.

Te vahine faaipoipo a te diabolo

No te mea ua riro te ekalesia ei vahine faaipoipo a te diabolo, e rave rahi mau parau mau, mau, E porohia te reira i nia i te parahiraa, o te atea ê i te Parau. Faʻatupu (Te viivii ore i te pae no te) E fariihia te mau mea viivii e te mau ohipa o te pouri i roto i te ekalesia e e tupu te reira i roto i te ekalesia.

Ua tomo mai te mau mana tahutahu e ua ohipa ratou no te mea te ohipa ra te ekalesia i roto i te vahi varua mai roto mai i to ratou varua (iri(.

te hoho'a hoho'a e te huru irava e te mau irava bible bibilia 24:24 E ti'a i te mau Mesia haavare e te mau peropheta haavare ia horo'a i te mau tapa'o e te mau mea faahiahia

Ei faahopearaa, te mau varua viivii, o te faaite ra ia ratou iho i roto i te tino, ua tomo oia i roto i te ekalesia. E rave rahi feia faaroo e mana'o ra, o te Varua Mo'a ïa, e ere râ. No te mea ho'i e, e varua te Varua Mo'a, e ere râ i te tino.

Te mau peropheta haavare e to ratou e'a, e te haavare nei te mau parau tohu, na roto i te ti'amâraa o te mau varua matauhia.

E au ra paha e no ǒ mai te reira i te Atua, e ere râ. O te ohipa ïa a te basileia o te pouri. No te mea te faatumu nei te mau parau tohu i nia i te taata eiaha râ ia Iesu Mesia, To'na Ekalesia e te Basileia o te Atua.

E vai noa te oraraa o te mau kerisetiano e te ora noa ra ratou i roto i te hara. E, E faatupu ratou i te hotu o te tino, aita râ i faatupu i te hotu o te Varua.

Na roto i te ite ore i te pae varua e te haapao - ore - raa o te feia faatere o te ekalesia, Ua tomo mai teie varua no te ti'amâraa e ua haere atu. Ua faatupu te varua o te ti'amâraa i te haamouraa i roto i te ekalesia e i te oraraa o te mau Kerisetiano.

Te ti'amâraa e te orureraa hau i roto i te oraraa o te taata

Aita te mau tamarii e hinaaro faahou e auraro ia ratou i mua i te hoê noa ' tu mana, e tae noa'tu i te mana metua. Aita te mau tamarii e hinaaro e haapa'o to ratou mau metua. Ua riro mai ratou ei feia orure hau e te hinaaro nei ratou e rave i to ratou iho hinaaro. Te rave nei ratou i te mau mea atoa no te rave i to ratou iho hinaaro e no te farii i ta ratou e hinaaro. I te rahiraa o te taime, e manuïa te mau tamarii no te mea e rave rahi metua o te farii i to ratou hinaaro e o te pi'o i mua ia ratou.

Aita te mau taata paari e hinaaro e tavini ia vetahi ê e ia auraro i te tahi atu mau taata, te mau mana, te mau faatere i ta ratou ohipa, i roto i te faaipoiporaa, eiaha râ ia auraro ia ratou iho ia Iesu Mesia e te Atua te Metua. Aita ratou e rave ra i te mea ta te Bible e parau ra; ua faaue te Parau ia ratou ia rave e eiaha e vaiiho i te Parau ia faati'a ia ratou. Aita, E riri ratou ia faaruruhia ratou aore ra ia faatitiaifarohia ratou. Mai te mau peresideni o te ekalesia atoa, te hinaaro nei ratou e ora i to ratou iho oraraa, e rave rahi mau papa'iraa mo'a no roto mai i te Bible no te faaau i to ratou huru oraraa e no te haapapu i ta ratou mau ohipa e ta ratou mau huru pae tino. E faatupu teie varua no te ti'amâraa i te faataa-ê-raa, te ao nei, fa'aheuea, e te arepurepuraa i roto i te ekalesia e te mau utuafare.

Te vahine faaipoipo viivii ore a te Mesia

No taua tumu ra, ua tae i te taime no te vahine faaipoipo ia ho'i atu ia Iesu, A ani i te faaoreraa hara i te Metua, a tatarahapa e a faaue i teie varua no te ti'amâraa ia faaru'e i te ekalesia.

O te Bible te parau mau, e mai te peu e e rave te mau Kerisetiano i ta te Parau e faaue ra ia ratou ia rave, ia auraro e ia horo'a ia ratou iho ia Iesu Mesia, e tupu ïa te hoê tauiraa i roto i te huru pae varua o te ekalesia.

Mai te mea ana'e e, e ora te vahine faaipoipo i muri mai i te Varua ma te haapa'o i te Parau e te Varua Mo'a, i muri iho, e riro mai oia ei vahine faaipoipo parau-ti'a, o tei ineine no Iesu’ Haere mai. I teie râ taime…

'Ia riro ei miti no te fenua’

No roto mai i te: te buka, Wikipedia, Te hoê papa'i parau Merriam

E hinaaro atoa paha outou

    hape: No te rave i te ti'araa mana, it's not possible to print, huri mai, tāpe'ape'a, a tufa e aore râ, a nenei i te reira.