Eaha te huru o te tae? Ua riro te hororaa tae ei hororaa peni, tei haamauhia i te matahiti 2012 e ua manuïa na te ao nei. E mau matahiti atoa i te matahiti hoê, Ua faanahohia te hororaa tae i roto i te mau oire rahi atoa o te ao nei. Eaha te tumu o te hororaa tae? Te tumu o te hororaa tae, o te tahoêraa ïa i te feia horo aravihi e te feia horo aravihi e no te faaitoito i te hoê oraraa maitai, Manihini, e te oaoa. Mai te mea e, e hinaaro outou e amui atu i roto i te hororaa tae, E tia ia outou ia hoo mai i te hoê titeti. E horoahia te hoê tuhaa o te moni i te mau faanahoraa aroha. Ia hi'o ana'e outou i teie mau tuhaa o te tae, E au ra e mea maitai e aita e ino. Teie râ, eaha te mea e ere i te mea ino, o te ohipa mau ïa e tupu i roto i te hororaa tae. I roto i te hororaa tae, E tairihia te mau paura tae i nia i te mau melo o te piha haapiiraa, o tei ahu i te ahu uouo. No te aha te mau paura tae e faaohipahia ' i i roto i te hororaa tae?? Eaha te tumu e te auraa o te mau paura tae? Eaha te tupu i roto i te fenua pae varua, ia peni ana'e te mau melo o te piha haapiiraa i te mau paura tae? E ti'a anei i te mau Kerisetiano ia amui atu i roto i te hororaa tae? E ere anei te tae i te mea ino aore ra aita? Mai te peu e aita, no te aha te tae e ino ai? Eaha te atâtaraa pae varua o te hororaa tae?
Eaha te faaûruraa no te hororaa tae?
Ua turaihia te taata haamau i te hoho'a tae e te oroa faaroo Hindu Holi (Ua pii - atoa - hia o Holi Pagwah, Ranwali Holi, e te tahi atu â).
I te omuaraa, ua faatupuhia te oroa Holi i India e i Nepal. Teie râ, i teie mahana, teie oroa (Ōrotava) E faahanahanahia te reira i roto e rave rahi mau nunaa na te ao nei. Te pii - atoa - hia ra o Holi te oroa o te mau tao'a tae, e aore râ, te oro'a no te faaite i te here. E ere te hororaa tae ana'e te ohipa i tupu, tei faaûruhia e te oroa Holi. E rave rahi atu â mau ohipa, o tei faaûruhia atoa e te reira.
E rave rahi mau ohipa tei faahoho'a e tei faaohipa i te faaohiparaa i te mau paura tae i roto i ta ratou iho mau ohipa. No te ume i te feia apî, e faaohipa atoa te mau ekalesia i te mau paura tae i roto i te mau oroa.
Ua riro te oro'a Holi ei oro'a e piti mahana te maoro e te hoê amuiraa no te hoê oro'a pu'e tau veavea e te hoê oro'a matahiti apî. Te faahanahana nei te oroa Holi i te upootiaraa o te maitai i nia i te ino.
Te aamu o Holi
E rave rahi mau huriraa o te oro'a Holi, tera râ, e haapoto poto noa vau i te huriraa rahi. No reira, e nehenehe te reira e, e ere paha te tahi mau tuhaa taa maitai, tera râ, te tumu rahi o teie tumu parau, o te hi'opoaraa ïa i te faaohiparaa e te auraa o te mau paura tae.
No ǒ mai o Holi i te ‘Holika’, te i'oa o te tuahine ino o te arii demoni o Hiranyakashipu. Ua faahanahana o Hiranyakashipu i te atua ra o Brahma. Aita ta'na tamaiti o Prahlada i farii i to'na metua tane e ua haapa'o noa oia i te atua ra o Vishnu, noa ' tu e ua faahapahia oia e ua tapeahia oia e to ' na metua tane.
Holika, te tuahine o Prahlada, ua feruri oia i te hoê opuaraa ia faarue i ta ' na tamaiti. Ua faaitoito oia i te horoa i te hoê tusia no to ' na atua o Vishnu, na roto i te piiraa amui i ni'a i te hoê auahi. Tera râ, ōna Ua oomo oia i te hoê ahu, e tapea te reira ia ' na ia ore ia tahuhia. Teie râ, i te taime a ama ai te auahi, Ua afai te atua ra o Vishnu i te ahu ia Prahlada. No reira, ua pohe o Holika, e ua ora mai o Prahlada. Ua riri roa te metua tane o te tuahine Prahlada. Ua haere mai te atua ra o Vishnu i roto i te hoho'a o te atua Narashimha e ua haapohe i te arii Hiranyakashipu.
I te mahana o te ava'e E faahanahanahia o Holika Dahan
I te mahana o te ava'e, E faahanahanahia te oro'a Holika Dahan. I te tau no Holika Dahan, Te tutui nei te taata i te hoê auahi no te faaore i te ino. Teie râ, hou a tutui ai ratou i te auahi, E tupu te mau oro'a faaroo e te mau pure, ia haamouhia te ino. I te auahi, E himene te taata e e ori. Te auahi, i ni'a ia Holika Dahan, o te hoê ïa haamana'oraa e te faahoho'a ra i te upootiaraa o te maitai i nia i te ino.
I te mahana i muri a'e i te ava'e E faahanahanahia o Rangwali Holi
Te mahana i muri a'e i te ava'e, Rangwali Holi (Holi Pagwah, Te oro'a Holi, Te oro'a Pagwah, e tē vai atura.) e faahanahanahia. E haamata te Holi i muri a'e i te toetoeraa o te rehu o te Holika e i muri a'e i to te Pandit o te huiraatira o te nunaa raveraa i te hoê oroa poipoi i te Holika. I roto i teie taviniraa, i muri a'e i te pure, E horo'a te Pandit i te mau haamaitairaa no te oaoa e te oraraa maitai o te huiraatira i roto i te matahiti apî. Ua ahuhia te feia i tae mai i te hoê tile, te hoê tapa'o matamua i ni'a i te rae, o te rehu o te Holika. E faarirohia teie rehu ei mea mo'a e ei tapao no te atua Shiva.
I muri a'e i teie oro'a, e haamata te oro'a o te mau tao'a tae. I roto i teie oroa o te mau tao'a tae, te arue nei te taata i te tahi e te tahi, e te peni nei te tahi i te tahi e te mau paura tae, e (no'ano'a) te mau pape i roto i te mau pupuhi, o te paruru i te mau demoni ino.
No ǒ mai te atua ra o Krishna i te tahi atu mau huriraa o te mana'o no nia i te faaohiparaa i te mau paura tae e te mau pupuhi. Te hoê mana'o, o te faahanahanaraa ïa a te atua ra o Krishna i te oroa Holi e to ' na mau hoa, na roto i te faaohiparaa i te mau paura tae e te mau pupuhi. E haapapu te pape e e piri maitai a'e te mau paura. Ua faaûruhia te tahi atu huriraa na roto i te aamu o te here o te atua ra o Krishna. I te hoʻeʻāmui, E faaore te mau tao'a tae i te mau demoni ino e e faaoaoa i te mau atua.
I te tau o Holi, te vai ra te mau pŭpŭ, o te hauti ra i te mau pahu e te tahi atu mau mauhaa faata'i upaupa. Te himene nei e te ori nei ratou mai te hoê vahi i te tahi atu. Te faahanahana nei te taata, ori, te himeneraa, tānei (te mau inu ava e te mau inu ava ore) e te amuraa maa, e te utuafare, hoa, e te mau taata matau, e tae roa'tu i te hopea o te pô.
Te atâtaraa i te pae varua o te tae e te auraa o te paura tae
Mea faufaa roa te mau tao'a tae i roto i te haapaoraa Hindu, e e auraa taa ê to te mau paura tae atoa. Ia au i te haapaoraa Hindu, E faataahia te mau tae i to ratou mau atua.
Ia oomo ana'e outou i te hoê tae aore ra ia peni ana'e outou ia outou iho e te hoê puehu tae, te haamori ra outou i te mau atua e te amui nei outou (Ta'u'a) ia outou iho e teie mau atua.
Te faahoho'a ra te mau paura tae atoa e faaohipahia i roto i te hoho'a tae i te tahi ito (te mana o te ora). No reira, na roto i te faaohiparaa i te mau paura tae, E nehenehe ta outou e hamani i to outou iho huru.
Na te aha e ti'a ai i te feia e amui atu i roto i te hororaa tae ia oomo i te ahu uouo?
Eita vau e horo'a i te mau haamaramaramaraa no ni'a i te auraa o te mau tae atoa e faaohipahia i roto i te hoho'a tae, E hi'o râ vau i te tae uouo, e ti'a i te mau taata atoa e amui atu i roto i te hororaa tae ia oomo.
Ia au i te haapaoraa Hindu, te tae uouo o te viivii ore ïa, hau, ite, e te faaru'eraa ia'na iho.
E faaohipa - atoa - hia te tae uouo i te taime no te tutuiraa i te tino e no te oto. E faaohipa te mau tahu'a i te reira ei tapao no te fanau-faahou-raa i te pae varua, e o te reira iho â te ohipa e tupu i roto i te hororaa tae. Ia au i teie mau mea mau, e ere i te mea huru ê, no te aha te feia e amui atu i roto i te hororaa tae e ahu ai i te ahu uouo.
E bapetizohia te feia e amui atu i roto i te hororaa tae i roto i te mau tao'a tae
Te piti o te titauraa no te hororaa tae, o te tapo'iraa ïa i te mau melo o te hororaa i te mau tao'a tae i te hopea o te hororaa. No reira, i roto i te hororaa, E bapetizohia ratou i roto i te mau tao'a tae. I teie nei, a hi'o na tatou i te parau ‘bapetizoraahō'ē:
Ua iritihia te ta'o Beretane ‘bapetizoraa’ mai roto mai i te ta'o Heleni ‘bapetizoraa’ e ua riro te reira ei rave'a no te bapetizoraa, hopuraa, e te ti'araa mai. 'Bapetizoraa’ no ǒ mai i te ‘baptõ’, te auraa ra, ‘te to'e’.
Ia hi'o ana'e tatou i te parau ‘bapetizo’, o te hoê ïa huru ‘baptō’, “te topu” e ua faaohipahia te reira i rotopu i te mau Heleni no te faataa i te taniraa i te hoê ahu aore ra te hutiraa i te pape na roto i te toparaa i te hoê farii i roto i te tahi atu, e te tahi atu â.
E mana'o paha te tahi o outou, “E aamu maamaa te reira! Auê ïa parau maamaa!” Peneia'e ua amui atu outou i roto i te hororaa taa ê, te oroa Holi, aore ra te tahi atu ohipa puehu taa ê, e aita outou i ite i te hoê mea. Ua horo noa oe, ua ori, Ua oaoa oe e ua fana'o oe i te hoê taime maitai.
Eaha te tupu i roto i te bapetizoraa i roto i te ao pae varua?
E... E hi'o na tatou i te hoê bapetizoraa kerisetiano, e aore râ, mai te mea e, e kerisetiano outou, E hi'o tatou i to outou Pō'i i roto i te pape. I to oe bapetizo-raa-hia, Aita oe i ite i te hoê mea, maori râ te pape. Ua tomo outou i roto i te pape (i roto), i raro a'e i te pape (i roto i te pape), e ua haere atu i rapae i te pape (Ua tupu mai).
I roto i te fenua natura (te fenua e itehia ra, te vahi o te mau ite), Ua ite noa oe e ua ite oe i te pape na roto i to oe mau mana'o. I te pae varua râ, Aita oe i ite i te ohipa i tupu.
I to oe bapetizo-raa-hia, ua faaite outou ia outou iho i te tanuraa e te ti'a-faahou-raa o Iesu Mesia e ua amui atu outou ia Iesu.
Ua pohe oe no oe iho; to outou tino e te tanumiaraa i to outou tino i roto i te bapetizoraa. E mai te Faaora-faahou-raa mai i te Mesia i te pohe, ua faati'ahia mai to outou varua i te pohe. O te ohipa ïa i tupu i roto i te pae varua.
I teie nei, i roto i te fenua natura, Aita outou i mana'o e ua pohe to outou tino. Aita atoa outou i pohe, no te mea ua ti'a mai outou i ni'a e ua haere atu i rapae i te pape.
E hoê â te huru no te hororaa tae. Maoti i te bapetizoraa i roto i te pape e te taairaa ia Iesu Mesia, ua bapetizohia outou i roto i te mau tao'a tae e ua taaihia outou i te mau mana ino.
Eita outou e ite i te hoê mea i roto i te tino. I te pae varua râ, ua here outou ia outou iho i teie mau mana demoni (te mau atua).
I roto i te 3.1 E bapetizohia outou e te hoê puehu tae i te mau vahi atoa e 10 kilometera. I te hopea o te hororaa tae, E bapetizohia te mau taata atoa i te mau huru tae atoa. I muri a'e i teie bapetizoraa, E vai ra te hoê oro'a nehenehe rahi.
I te aha, E taa ê rii te hoho'a tae i teie matahiti, no te mea te faahanahana ra te hororaa tae i te 5raa o te matahiti. E piihia te reira “Te tere o te ao nei, to'na auraa ra, e vai noa te pehe no te motu no te pae rua ma i roto i te hororaa tae. E ere râ te reira! A bapetizohia ai outou e te mau paura tae, E faaîhia atoa outou i te mau pape no'ano'a no te pae rua ma, o te faaohipa - atoa - hia ra i roto i te mau oroa etene no te haamori i te mau atua.
E ti'a anei i te mau Kerisetiano ia amui atu i roto i te hororaa tae?
Eiaha e amui atu i te mau mea ino: no te aha te hoê taairaa e te parau-ti'a ma te parau-ti'a? e eaha te huru o te maramarama e te pouri? E te huru o te Mesia e te Belial? e aore râ, eaha te tuhaa o te ti'aturiraa i te hoê infelel? E eaha te faaauraa o te hiero o te Atua e te mau idolo? no te mea o outou te hiero o te Atua ora; a parau ai te Atua, E haere au i roto i te reira, A haere atu; e e riro vau ei Atua no ratou, e e riro mai ratou ei nunaa. I te vahi e haere mai ai ratou i rotopu ia ratou, e tae'ahia, i ni'a i te Fatu, eiaha râ te mea papû ore; e e haere au iā 'oe?, E e riro mai ïa ei Metua, e e riro outou ei mau tamarii tamaroa e ei mau tamahine, Te (2 Korinetia 6:14)
Ua horo'ahia te mau taata atoa te hoê ti'amâraa, no reira, e nehenehe ta te mau taata atoa e maiti no ratou iho. Teie râ, eaha te taa-ê-raa i rotopu i te maramarama e te pouri?
Te vahi pe'ape'a râ, e rave rahi Kerisetiano tei fanau-faahou-hia e aita ratou i fanau-faahou-hia. No reira, te ora noa ra ratou ia au i te tino, aita râ i ora ia au i te Varua. Ua pouri to ratou feruriraa, aita ratou e ite ra i te mau varua, e aita ratou e ite ra i te hoê atâtaraa i te pae varua.
No nia i te hororaa tae, aita ratou e ite ra i te atâtaraa pae varua o te tae.
Aita ratou e ite ra i te mau mana o te haapaoraa Hindu e te ohipa mau e tupu i roto i te ao pae varua ia topa ana'e ratou (Fa'a'aro'a) i roto i te mau paura tae.
Aita ratou e ite ra i te parau mau i te pae varua e ua taaihia ratou i te mau mana demoni. Aita roa ' tu ratou e ite ra i te hoê a'e atâtaraa o te tae, tera râ, te faariro nei ratou i te reira ei ohipa aroha hapa ore, e rave rahi arearea, pārahi, te tahoêraa, e te tahi atu â.
Teie râ, ia amui ana'e outou, Eita roa'tu outou e riro mai te reira te huru. E haere outou i te fare ma te ahu i te mau ahu uouo e te mau huru ahu atoa. Te faaite ra to outou ahu uouo tei tapo'ihia i te mau paura tae i te huru natura e (ite) te fenua, Te mau ohipa i tupu i roto i te pae varua (aita i itehia) te fenua.
Te faahoho'a ra te mau tae i te mau atua, te mau puai (te mau mana o te ora), i reira outou i piri ai ia outou iho. Teie mau mana demoni, e vai ra i muri mai i teie mau atua, E faaite mai ratou ia ratou iho i roto i to outou oraraa. Peneia'e e ere i te reira iho taime, i te pae hopea râ, e. E vai noa te mau faaiteraa i te hoê â huru e e haamata na roto i te mau hepohepo rahi, Te faahuehueraa, Te faaoromai ore, (mau) Aute'a, Te mau nota, Mataku, Tō'ē'ē, Te mau moemoeâ, e tē vai atura.
Eiaha te mau Kerisetiano ia amui atu i roto i te mau peu etene
EiKerisetiano fanau-faahou-hia, Eiaha outou e amui atu i roto i te mau peu etene aore ra e pee i te reira. Ua faaoti te ao nei e te faaûruhia ra te ao nei e te mau haapaoraa etene e te mau peu tumu etene. Eiaha râ te ekalesia e pee i te ao nei, A pee i te ao nei e a haere mai te ao nei. E tia i te ekalesia ia ape i teie mau peu etene, maoti i te riroraa ei melo o te mau ohipa etene.
Ua faaatea - ê - hia outou i te ao nei na roto ia Iesu Mesia e aita outou e amui faahou ra i te ao nei (A tai'o atoa: ‘E mea ohie roa te yo o Iesu e To'na hopoi'a?‘).
ta'na i te auraa, e ere faahou outou i te mea no te ao nei, no te mea ua faaru'ehia outou i te basileia o te pouri (Te ao) i roto i te Basileia o te Atua. Mai te mea e, e afa'ihia outou i roto i te ao pae varua, e ti'a i ta outou mau ohipa ia pee i to outou tauiraa i te pae varua e to outou ti'araa faaho'i-faahou-hia i roto i te Mesia.
Teie râ, te fifi rahi roa ' ' e, o te fifi rahi ïa, te hinaaro nei te ekalesia e vai noa i te pae tino e aita oia e hinaaro e aroha ' tu i te tino.
Te hinaaro nei te ekalesia e ora mai te ao nei. No reira, Te faahoho'a nei te ekalesia i te ao nei e te faariro nei i te mau mea o teie nei ao ei kerisetiano.
Teie râ, mai tei papaihia i roto i te mau parau na mua ' tu, na roto i te faariroraa i te mau mea o teie nei ao ei kerisetiano e te tuuraa i te parau ‘Kerisetiano’ i mua i te hoê mea, eita te reira e faariro i te reira ei mea tano e te fariihia e te Atua (A tai'o atoa: ‘Te raau Kerisetiano‘)
Te bapetizoraa (ua topa) aita e taairaa to te mau tao'a tae i ni'a i te evanelia a Iesu Mesia e te Basileia o te Atua. Te tae ana'e ta te hoê kerisetiano e taaihia ra, o te toto ïa o Iesu Mesia, o te tamâ i te mau hara atoa e te mau ino atoa.
Te haereraa o te taata tino
Ia tatou ho'i i te Faufaa Tahito e hi'o atu i te nunaa o te Atua (e taata tino ratou e ua pee ratou i te pae tino), ua tai'o matou i te hoê â mea. Ua faaau te nunaa o te Atua i te mau nunaa Etene e ua farii i ta ratou mau haapaoraa etene, Fa'a'itira'a, e te mau atua. Na roto i ta ratou mau ohipa, ua haapa'o ore te nunaa o te Atua i te Atua Mana Hope. Noa ' tu te parau mau, e rave rahi taime to te Atua faaararaa ia ratou, ua pee ratou i ta ratou iho e'a e ua haamau i ta ratou iho mau ture. Aita ratou i tape'a Ta'na faaueraa eiaha e atua ê atu i mua Ia'na:
Eiaha oe e atua ê atu i mua ia ' u (Exodo 20:3).
E a ara maite i te mau mea atoa ta'u i parau atu ia outou: Eiaha e faahiti i te i'oa o te tahi atu mau atua, Eiaha atoa ia faaroohia te reira i roto i to vaha (Exodo 23:13)
Eiaha oe e piko i to ratou mau atua, Eiaha e tavini ia ratou, Eiaha atoa ia pee i ta ratou mau ohipa: e haamou râ oe ia ratou, e te vavahi rahi i ta ratou mau hoho'a (Exodo 23:24)
Eiaha oe e rave i te hoê fafauraa e ratou, aita atoa e to ratou mau atua (Exodo 23:32-33)
A rave i te reira i ni'a ia outou iho, ia ore to outou aau ia haavare, e te fariu ê ra outou, e tavini i te tahi atu mau atua, e a haamori ia ratou (Deuteronomi 11:16)
Ua faahepo ore te rahiraa o te nunaa o te Atua e ua pee ratou i to ratou iho e'a e tae roa'tu i te taime ua topa ratou i roto i te mau fifi hohonu e aita ratou i ite i te hoê rave'a no te faaora. I taua mau tau fifi ra, ua pii ratou i te Fatu te Atua. E te Atua, i roto i To'na here rahi e to'na aroha, ua tono mai oia i Ta'na Parau e ua faaora ia ratou e rave rahi taime.
I muri iho, ua ta'i ratou i te Fatu i roto i to ratou fifi, e ua faaora Oia ia ratou i roto i to ratou mau ati. Ua tono mai oia i ta'na parau, e faaora ia ratou, e ua faaora ia ratou i to ratou haamouraa (Psé 107:19-20).
Te iteraa i te mau varua
Mai te mea e, e vai noa te tino o te Mesia i te pae tino e e tamau noa i te haere i ni'a i te tino, te auraa ra, te aratairaahia ïa e te mau ite, Ō'opa, Te mau mana'o, Te mau nota, mau mana'o etc., eita te ekalesia e ite i te mea maitai e te mea ino. Aita vau e paraparau nei no ni'a i te mau mea natura; i.e. mai te peu e e nehenehe ta outou e eiâ aore ra aita no te mea e mea maramarama te reira. Ua ite atoa te hoê taata tia ore e e ere i te mea maitai ia eiâ e e faautuahia outou mai te peu e e eiâ outou. Aita outou e hinaaro i te Varua Mo'a no te reira. Tera râ, ia pee ana'e outou i te Varua, E ite outou i te mau varua e te vahi pae varua, e a hi'o eaha mau te tupu ra i muri mai i te fenua natura(te fenua e itehia ra).
Mai ta i papaihia na mua ' tu, mai te mea e, e taata ti'aturi ore outou e aore râ, e taata ti'aturi ore outou i te pae tino, E ite outou i te mau mea, tei papa'ihia i ni'a, Te hoê parau faaino rahi e te hoê parau maamaa rahi. Eita outou e ite i te atâtaraa o te hororaa tae e te amuiraa ' tu i roto i te hororaa tae.
Tera râ, no te feia faaroo, Te taata e haere ra i muri a'e i te Varua, e ere teie i te mea maamaa, tera râ, te mau mea mau. E ite ratou i te mau ohipa a te diabolo; te mau ohipa a te pouri.
Ua ite ratou i te mea e tupu ra i roto i te ao pae varua, e no reira, eita ratou e amui atu i roto i te mau ohipa o te pouri, e ape râ ratou i te reira.
Eita ratou e horoa i to ratou ora i te mau atua etene (fa'a'ōfa'i) e te amuiraa ' tu i roto i te mau peu etene, e faaite râ ratou e e faahapa ratou ia ratou, mai ta Iesu i rave.
Te horo'araa i te mea e fariihia i ni'a i te Fatu. E aita to ' na e taairaa e te mau ohipa ino o te pouri, te tahi râ (Ephesia 5:10)
E arata'i te mau mea o teie nei ao ia outou i roto i te faatîtîraa
E no te mea e tamarii outou, Ua tono te Atua i te Varua o ta'na Tamaiti i roto i to outou aau, tū'ati, Able, Metua tāne. No reira, e ere faahou oe i te tavini, e tamaiti râ; e mai te peu e e tamaiti, i muri iho, e ere ïa i te mea here na te Atua na roto i te Mesia. Teie râ, i to outou oreraa i ite i te Atua, ua tavini outou i te feia e ere i te mea atua. I teie nei râ, i muri iho i te reira, ua ite anei outou i te Atua, mea 'oe, mea nahea to outou tauiraa i te mau mea ino e te maitai, i te vahi i reira outou e hinaaro faahou ai e riro ei mea (Galatia 4:6-9)
Mai te mea e, ua ite mau outou ia Iesu Mesia, no te aha râ outou e faaru'e ai Ia'na; te Parau e ia amui atu i roto i te mau mea o te ao nei, o te arata'i ia outou i roto i te faatîtîraa? E mea maramarama roa te Bible e te faaara ra ia outou, ia ore ia ho'i faahou i ni'a i te e'a ta outou i haere, hou outou a fanau-faahou-hia ai, i te mea e, e mea tino outou e te pee nei outou i te tino i roto i te pouri. Tera râ, te haapii nei te Bible ia outou ia pee i te Varua, i roto i te maramarama.
I roto i te Mesia, ua ahu outou i te hoê ahu lineni uouo
E rave rahi o te tamâhia, e ua uouo, e ua tamata; e rave râ te feia ino i te ino: e aita hoê a'e o te feia ino e ite; e ite râ te feia paari (Daniela 12:10)
Ia uouo noa to oe ahu; e eiaha to upoo e ere i te hinu (Te oto 9:8)
Ua faaorahia outou na roto i te toto o Iesu Mesia. Ua faariro to'na toto ia outou ei taata mo'a e te parau-ti'a. Mai te taime a riro mai ai outou te hoê hamaniraa apî, Ua faaahu Oia ia outou i te hoê ahu lineni uouo, o te faahoho'a ra i te parau-ti'a. Tera râ, e tamata te diabolo i te mau mea atoa no te viivii i to outou ahu uouo.
E tamata te diabolo i te faahema e i te faahema ia outou i roto i te tino, ma te haapapû e, e vai noa outou i ni'a i te tino e e tamau noa outou i te haere i muri a'e i te tino, ia viivii ïa to outou ahu na roto i te mau ohipa a te tino.
“Oia e upooti'a, E ahu oia i te ahu uouo”
Te vai ra atoa ra te tahi mau i'oa i Sardesa o tei ore i viivii i to ratou ahu; e e haere ratou i piha'i iho ia'u ma te ahu uouo: no te mea e mea ti'a ia ratou. Oia e upooti'a, E ahu oia i te ahu uouo; e eita vau e iriti i to'na i'oa i roto i te buka o te ora, e faaite râ vau i to'na i'oa i mua i to'u Metua, e i mua i to'na mau melahi (Tō'o'a 3:4-5)
E ua pahono mai te hoê o te mau peresibutero, te parau mai ia'u, Eaha teie mau taata e ahu ra i te mau ahu uouo? e no hea mai ratou? Na ô atu vau ia'na, Tama, ua ite oe. E ua parau mai oia ia'u, Teie ratou tei faaora mai i roto i te ati rahi, e ua horoi i to ratou mau ahu, e ua faauouo ia ratou i roto i te toto o te Arenio (Tō'o'a 7:13-14)
Ia oaoa tatou e ia oaoa, e a faatura ia'na:no te mea ua tae mai te faaipoiporaa a te Arenio, e ua ineine ta'na vahine ia'na iho. E ua horo'ahia mai ia'na ia ahu ia'na i te ahu lineni maitai, mâ e te uouo:no te mea ho'i e, te rine maitai, o te parau-ti'a ïa o te feia mo'a (Tō'o'a 19:7-8)
No reira, A ara ia vai haapao maitai noa outou ia Iesu Mesia, ia vai noa to outou ahu uouo i te uouo e eiaha e viivii e te mau huru tae atoa.
“Ia riro ei miti no te fenua”
No roto mai i te: Wikipedia, Te hoê titionare Vines, run.com







