Na tusi faalua Paulo e uiga i le ‘tuuina atu o le tagata ia Satani’, e ta'ua i totonu 1 Korinito 5:4-5 ma totonu 1 Timoteo 1:20. Ae o le a le uiga o le tala a Paulo ina ua ia tuuina atu se tagata ia Satani? Ina ia malamalama, le uiga o le tuuina atu o se tagata ia Satani, e tatau ona tatou toe foi i tua i le taimi nei, pe a liliu atu se tagata agasala ia Iesu Keriso ma salamo ma mea e tutupu i le malo faaleagaga.
O le a le mea e tupu i le malo faaleagaga, pe a salamo se tagata?
Pe a salamo le tagata agasala ma toe fanauina, o le a siitia le tagata, i le malo faaleagaga, mai le malo o Satani; o le pouliuli, i le Malo o le Atua; Le Malo o le Malamalama.
O ai na laveaʻi mai ia i matou mai le mana o le pogisa, ma ua faaliliuina i tatou i le malo o lona atalii pele: O Loo Tatou Mulimuli I Lona Toto, E oʻo lava i le faʻamagaloina o agasala (Kolose 1:13-14)
Ina ia pupula o latou mata, ma liliu atu mai le pogisa i le malamalama, ma mai le mana o Satani i le Atua, ina ia latou maua le faamagaloga o agasala, ma le tofi faatasi ma i latou o e ua faapaiaina i le faatuatua ua ia te au (Galuega 26:18)
Ua siitia atu le tagata i se isi malo, o lona uiga o le ai ai se isi tupu; le isi pule.
Pe a aveesea se tasi mai le malo o le tiapolo, i le Malo o le Atua, o le tagata ua le o toe i lalo o le pule a Satani ma o le a le toe i ai gauai atu ia satani, ae o le tagata o loo i lalo o le pule a Iesu Keriso ma o le a gauai atu ia Iesu Keriso.
O lenei, e iai le tagata i se Malo fou, o lona uiga o le a ese foi le olaga o le tagata. Auā o le isi Malo o lona uiga o se isi tulafono; isi tulafono ma tulafono faatonutonu.
E lē toe ola le tagata e tusa ma le tulafono ma tulafono a lona malo tuai; o le pouliuli (le lalolagi), ma ola ai i lalo o le pule a Satani ma mana o le pogisa, o ē pule i la le tino. Ae o le a ola le tagata e tusa ma le tulafono a le Agaga o le Malo o le Atua. E ola le tagata e tusa ai ma O le finagalo o Iesu Keriso ma o le a savavali i le Agaga, ma ola i lalo o Lana pule (Faitau foi: O le a le salamo?).
O le faagasologa o le faapaiaina
E ala i le toto o Iesu, ua faamamaina le tagata agasala mai ana agasala uma ma amioletonu. Ua faasaolotoina le tagata agasala mai le agasala ma lona natura agasala. O le mea lea ua le toe agasala ai le tagata agasala. TauO LE AIGA, ua taoto faafaatusa le tagata lona olaga tuai o se tagata agasala ma ua toe faatuina mai ia Keriso i le ola fou. E ala i le Papatisoga ma le Agaga Paia, ua toe faatuina mai lona agaga nai e ua oti. E ala i lenei faagasologa o le toe faafouga, ua amiotonu le tagata agasala ma ua avea ma tagata paia (Faitau foi: Le Galuega a le Atua e Fausia ai).
E le toe agasala le tagata agasala; toe avea ma atalii o le tiapolo. Ae ua avea o ia ma tagata amiotonu; o se tagata paia; o se atalii o le Atua.
O le a le toe savali se tagata paia i agasala ma amioleaga ae o le a savali i le paia ma le amiotonu e tusa ma le finagalo o le Atua..
O le a le mea na tupu i le malo faaleagaga, e tatau ona vaaia i le tulaga masani. E ta'ua lea o le faagasologa o le faapaiaina. I le taimi o le faʻagasologa o le faapaiaina, le tagata tuu ese le toeaina ma tuu i luga o le tagata fou.
O le tagata fou o le a faitau ma suesue i le Tusi Paia ma aoaoina e le Agaga Paia i le Afioga a le Atua. Ina ia avea le mafaufau o le tagata faafouina i le Afioga a le Atua.
Pe a toe faafou e se tagata lona mafaufau, o le Oti o ona mafaufauga tuai faaletino o le a faaumatia e le Upu. O lena la, o le a ogatasi le mafaufau ma le Afioga a le Atua. E ala i le faafouina o lona mafaufau, e tatau ona mafaufau le tagata i le ala e manatu ai le Atua, ma o lea e tautala ai, gaoioi, ma savali e tusa ma lona finagalo (Faitau foi: O manatu o le Atua o tatou manatu?).
Le faiga o femalagaiga
E mafai ona tatou faʻatusatusaina lenei faʻagasologa i le natura masani ma le faʻagasologa o femalagaiga. Pe a ulufale se tagata malaga i se atunuu fou, o lo’o fa’amoemoe le malo i le tagata malaga lea (s)o le a ia fetuunai lona olaga i tulafono ma aganuu a lena atunuu. E tatau ona aʻoaʻoina e le tagata malaga le tulafono, tulafono, Tulafono Faatonutonu, gagana, agaifanua, ma aganuu. O lea la, e tatau ona ave e le tagata malaga ni kosi fa'atulafonoina mo femalagaiga. Ina ua uma le tagata malaga i vasega uma, (s)e tatau ona su'e se su'ega e fa'amaonia ai (s)e malamalama o ia i mea o loo faamoemoeina mai ia te ia. Pe a pasi le su'ega a le tagata malaga ma i'uga lelei (s)o le a ia maua se pemita nofomau.
Ae o le pemita nofomau ua na o se amataga. Ina ua uma ona maua lenei pemita, e uiga uma pe (s)na te faia, mea o loo faamoemoeina mai ia te ia. I se isi faaupuga, e tatau ona fa'atino e le tagata malaga, o le a (s)ua aoaoina o ia.
O le a tu'uina atu ea e le tagata malaga ma fetu'una'i lona olaga i le aganuu fou? Uili (s)na te tausia le tulafono ma ola e tusa ma le (ola mama) tu ma aga a lea atunuu? Pe o le a taofimau e le tagata malaga i lana aganuu tuai, finauga, agaifanua, tulafono, ma tulafono a lona atunuu tuai? Ma o lea e mafai ai ona faia mea, e tetee i tu ma aganuu a le atunuu fou ma soli ai tulafono a lona atunuu fou. Afai e le naunau le tagata e gauai atu i le pule(s) o lenei atunuu ma ana aganuu ma tulafono ma e le o naunau e sui i tu ma aga a lenei atunuu fou, ae ola pea e tusa ma ana masani tuai, agaifanua, ma tulafono tuai, ona leiloa lea e le tagata malaga mai lona pemita nofomau. O lona uiga, lena (s)o le a toe auina atu o ia i lona nuu tuai lena (s)na sau ai o ia.
Ua siitia ese mai le malo o le pogisa
I totonu o le Malo o le Malamalama
E tutusa lava ma le suiga mai le malo o le pogisa i le Malo o le Malamalama. Pe a aveesea se tagata agasala mai le malo o le tiapolo, i le malo o le Atua, ma avea ma tagata paia, o lona uiga e tatau foi i le tagata ona suia lona olaga ma savali e pei o se tagata paia; vavae ese mai le lalolagi i le Atua.
O se tagata paia e savali i le Agaga, Ina ua mavae le finagalo o le Atua. O lea la, e savali le tagata e tusa ma le mea ua fai mai ai le Afioga a le Atua, a e le tusa ma mea a le lalolagi (malo muamua) fai mai.
Faafeagai ma se tagata, O ai e finafinau i le agasala
Pe a ola masani se Kerisiano i le agasala ma faafeagai ma se isi uso Kerisiano i le lotu, e uiga i le agasala(s) i lona olaga (aua, atonu e le o iloa e lenei uso lana agasala, ma manatu o se mea masani le faia), tatou faaaoga le faataitaiga o nonofo faatasi e le faaipoipo, a ‘ua lē fia fa‘alogo ‘iā te ia ma ‘ua lē mana‘o ai ia salamo, ae tumau i le agasala, e tusa lava pe faafeagai ma ia e le faapotopotoga. Ona uiga uma lea, o le a lau mea e fai i lenei tagata.
O le a lau mea e fai i se tagata, o lē e fouvale ma e lē fia gauaʻi i le Afioga a le Atua? Ma e le naunau e salamo mai lana agasala ma aveese le agasala mai lona olaga? Aua o lona uiga, e le fia gauai le tagata i le Ao o le ekalesia: Iesu; le Afioga ola a le Atua.

Fai mai le Upu, O le mea na fai ma le televave. O lenei, afai e ola pea se itutino i le agasala, ma e le fia salamo, ona aafia ai lea o le faapotopotoga atoa i le fua o le agasala. O le a aafia le faapotopotoga atoa i le leaga.
O le mea lena o le leaga (agasala) e tatau ona aveese a o lei aafia ai isi tagata o le ekalesia.
Pe a tatou faaauau pea i le faataitaiga a lenei tagata, e nonofo fa'atasi e le'i fa'aipoipo, ona faitaaga lea o lenei tagata. Le agaga o le faitaaga, o le a lē gata ina nonofo ma lenei tagata ae o le a aafia ai foʻi le faapotopotoga atoa.
O le a vaaia lenei mea i olaga o tagata talitonu, e ala i feusuaiga lē mamā, pei o agaga taufaasesē, tu'inanau feusua'iga, ma manaoga, matamata porn, masturbation, faitaaga, mulilua, tatala faaipoipoga, a suiga ile fa'afeusuaiga, pedofilia, sauaga tau feusuaiga, ma isi.
O le ekalesia o se faapotopotoga o tagata talitonu, o ē ‘ua fa‘atasi ma le tino o Iesu Keriso. O le mea lea, e tofusia tagata uma o le faapotopotoga i le agasala a le tagata, O ai e finafinau i le agasala, ma musu e salamo (Faitau foi: O le a le fetalaiga a le Tusi Paia e uiga i le agasala i le Ekalesia?).
O le a le uiga o le tuuina atu o se tagata ia Satani?
I le suafa o lo tatou Alii o Iesu Keriso, A e potopoto faatasi, Ma loʻu agaga, Faatasi ai ma le Mana o lo Tatou Alii o Iesu Keriso, e tuuina atu lea tagata ia Satani e faaumatia ai le tino, Ina ia malu malu le Agaga i le aso o le Alii o Iesu (1 Korinito 5:4-5)
O lenei poloaiga ou te tuuina atu ia te oe, atalii o Timoteo, e tusa ma valoaga na muamua atu ia te oe, ina ia e tau ai le taua lelei; Taofi le faatuatua, ma se lotofuatiaifo lelei; lea ua tuu ese e nisi i le faatuatua, ua malepelepe ai: O i latou ia o Umenaio ma Alesana; o lē ‘ua ‘ou tu‘uina atu ‘iā Satani, ina ia latou aoao e aua le upu leaga (1 Timoteo 1:18-20)
Fai mai Paulo, pe afai e tumau le tagata i le agasala ma e le fia faalogo ma salamo i lana agasala, e tatau ona e tuuina atu le tagata ia Satani, mo le faaumatiaina o lona tino, ina ia le agaga (lona olaga) o le a faaolaina i le Aso o le Alii; O Le Aso o le Faʻamasinoga. O le a le uiga o lea mea?
O lona uiga, pe a tumau le tagata i le agasala, e tatau ona aveesea o ia mai le ekalesia. Auā o le lotu ua fai ma sui o le Malo o le Atua. O lea i le tulaga faaleagaga, o le a tuuina atu le tagata ia Satani; i le lalolagi (le malo o le pouliuli), lea na sau ai o ia. E pei lava o le mea e tupu i se tagata malaga mai, afea (s)e le manao e sui ma tuuina atu lona olaga, i le pule(s) o le atunuu fou ma lana aganuu, agaifanua, ma Tulafono. O le a toe auina atu le tagata malaga i lona atunuu tuai.
Afai e tuuina atu e le ekalesia se tagata ia Satani, ona lē toe iai lea o le tagata i lalo o le pule a le Atua, ae o le a toe tuuina atu le tagata i lalo o le pule a Satani.
O le a le faamoemoega o le tuuina atu o se tagata ia Satani?
Pe a tuuina atu e taitai o le ekalesia se tagata ia Satani, ma toe tuu le tagata i le malo o le pouliuli, o le malo lea na sau ai o ia, atonu o le a salamo le tagata i ana mea na fai, faaalia le salamo, ma salamo i lana agasala.
Afai na te faaalia le salamo ma salamo i lana agasala ma toe foi atu ia Iesu, ma le Malo o le Atua, i lona soifuaga i lenei lalolagi, ona sosoo ai lea ma lona agaga (soifua) e faaolaina i le Aso o le Alii.
O le mea lea atonu na tupu i le tagata o le ekalesia i Korinito, o lē na faitaaga, ma le avā a lona tamā.
Na talia e le lotu le faitaaga. Ona o lena, Na tuuaia e Paulo le ekalesia, na faafefeteina i latou (fa'amaualuga ma fa'amaualuga).
Nai lo le faanoanoa ona o lenei agasala leaga, aveese le tagata mai ia i latou, ma tuuina atu le tagata ia Satani, ua latou talia le agasala (galuega a le tiapolo).
Ina ua faasaga Paulo i le ekalesia ma a latou amio sese, sa faalogo le ekalesia ia Paulo ma faatino ana upu, ma aveese le tagata mai le faapotopotoga. E ala i le aveesea o le tagata mai le ekalesia i le tulaga faalenatura, na tuuina atu le tagata ia Satani i le malo faaleagaga.
E foliga mai, sa faaalia e le tagata le salamo, salamo, ma toe foi mai i le faapotopotoga. Aua na poloaiina e Paulo le ekalesia e faamagalo ma faamafanafana ia te ia (le tagata, o lē ‘ua ‘ave‘eseina i le fa‘apotopotoga ‘ona o le agasala), ma ia faailoa atu ia te ia lo latou alofa, e ala i le toe taliaina o ia i le ekalesia (2 Korinito 2:7)
O aoaiga faaleagaga o le a fua mai ai fua o le amiotonu
E ala i lenei aoaiga mamafa faaleagaga; o le faafeagai ma le tagata ma lana agasala, o se galuega lea a le tiapolo, ma e ala i le aveesea o ia mai le ekalesia, sa faaalia e le tagata le salamo ma salamo i lana agasala. O le aʻoaʻiga mamafa faaleagaga atonu na tigā ai le tagata i le taimi muamua. Ae i le iuga, na faasaoina le tagata mai le oti ma fua mai ai le fua filemu o le amiotonu.
O lenei e leai se aoaiga mo le taimi nei e foliga mai e olioli, ae tiga: e ui i lea, mulimuli ane e fua mai ai le fua filemu o le amiotonu ia te i latou o e faaaogaina ai (Eperu 12:11)
O i latou ou te alofa i ai, Ou te aoai ma aoai, o lea ia e maelega ma salamo (Faaaliga 3:19)
O le a le mea e tupu pe a le tuʻuina atu e le ekalesia se tagata ia Satani?
O le a se mea semanu e tupu i le tagata, pe afai e lei poloaiina e Paulo le ekalesia e aveese o ia mai ia te ia? Pe afai foi ua filifili le ekalesia e tumau i le faamaualuga ma le faasausili, ma teena upu a Paulo ma le poloaiga a le Atua, ma talia le agasala ma tuu le tagata e nofo i le ekalesia, a o ia agasala?
O le a leiloa le tagata. Ma e le o mea uma, ona o le a aafia le faapotopotoga atoa i le leaga. Mulimuli ane, o le a nofonofo le ekalesia i le pogisa, nai lo le ola i le malamalama ma auauna atu i o latou tino ma le tiapolo nai lo Iesu Keriso (Faitau foi: Sa nofonofo le ekalesia i le pogisa).
Pe a tumau le tagata i le agasala ma tumau i le lotu, ma e le aoaiina faaleagaga, e ala i le faafeagai ma le tagata ma lana agasala ma e ala i le aveesea o ia mai le lotu po o le taimi e le fia faalogo ai se tagata i le lotu ma nofo i le lotu, ona oo lea i le Aso o le Alii; O Le Aso o le Faʻamasinoga, e faamasinoina le tagata i le Upu e oo i le oti e faavavau. Ae e le o mea uma! E tali atu le ekalesia i lona toto.
‘Ia fai ma masima o le lalolagi’





