Auala e ofu ai le tagata fou?

I Efeso 4:24, Na tusi Paulo e uiga i le ofuina o le tagata fou. Aua afai ua avea oe ma se foafoaga fou; Le Tagata Fou, O Le Faatuatua ma le Toefuataiina ia Keriso, e tatau foi ona outou savavali e pei o le tagata fou. O le ā le tala a le Tusi Paia e uiga i le tagata fou? O le a le uiga o le ofuina o le tagata fou ma pe faapefea ona e ofuina le tagata fou e tusa ai ma le Tusi Paia?

O ai le tagata fou?

Ua faia le tagata fou ia Iesu Keriso. Ua toe faafo'isia lou tulaga pa'u ma le filemu ma le Atua (faamalolo) ia Keriso. E ala i le toto o Iesu Keriso, ua togiolaina outou, faʻapaʻiaina, ma faalelei ma le Tamā. Ua uma ona faapaiaina ma amiotonu ma o lea ua le toe agasala ai oe (Faitau foi: E te tumau pea le tagata agasala?).

O lenei ua e le toe agasala, e te le toe savali e pei o se tagata agasala ma faia galuega a le tagata agasala. O lona uiga, ‘ina ‘ia ‘outou lē toe sāvavali ai i le agasala.

Kolose 2:11-12 O Lē ua peritomeina ai outou i le peritomeina ua faia e aunoa ma lima

E ala i le faalogo i le tala lelei ia Keriso, ua e maua le Upu Moni; Iesu le Keriso, o le Alo o le Atua Soifua ma le Faaola o tagata (Faitau foi: O leau tusitala o le olataga faavavau).

Ua e salamo i lau savaliga muamua ma le ala na e ola ai, lea sa tumu i agasala ma amioletonu.

E ala i le papatisoga, ua e taoto ma tanu le toeaina (O le toeaina oe), o lē na tauaveina le oti, ma ua outou toetu mai i le ola fou. E ala i le mana o le Agaga Paia, ua toe faatuina mai lou agaga nai e ua oti ma ua ola, ma e ala i le papatisoga i le Agaga Paia, ua outou maua le Agaga Paia ma o le a tumau o Ia i totonu ia te outou.

E ala i le papatisoga i le vai ma le papatisoga faatasi ma le Agaga Paia, Ua avea oe ma Fort New Foafoaga; Le Tagata Fou, o lē ua lē toe i ai i le pouliuli a o le malo o le Atua, Lea o Iesu Keriso o le Tupu ma Tauii. O le foafoaga fou e lē o toe aumaia le oti (e ala i le tino), ae o le ola (e ala i le Agaga).

Ae fai le tagata fou, o lē ‘ua fānau mai i le agaga, fa'aalia i le tulaga fa'alenatura?

Toe fanaufouina i le tulaga faaleagaga

I Nofoaga Faalelagi, ua tupu le fanaufouina i le agaga. Ua avea oe ma se foafoaga fou; Le Tagata Fou, O ai e fanau mai i le vai ma le agaga.

O lenei, ua oo i le taimi o lenei suiga faaleagaga, lea ua tupu i le itu faaleagaga, o le a fa'aalia fo'i i le tulaga masani (Faitau foi: O le aso lona valu, o le aso o le foafoaga fou).

Ua fanau mai le tagata fou i lenei lalolagi,
ae le o le oti

E le avea oe ma tagata fou pe a e oti, e pei ona talitonu i ai le toatele o Kerisiano. E avea oe ma tagata fou i lou olaga i lenei lalolagi. Fa'atoa avea oe ma tagata fou i lou olaga i lenei lalolagi, e te tauaveina le soifua o le Atua i totonu ia te oe ma ulu atu ai i le Malo o le Atua, ma Tofi le Ola Faavavau.

Tuʻu ese e uiga i le tala muamua o le toeaina o loʻo leaga leaga o Efeso 4:21-24

O le tagata fou e fou ae le tuai. Afai la ua avea oe ma tagata fou, e te le toe savali e pei o le toeaina.

E te le toe faia na mea, lea na e faia ae e te lei salamo ma e te lei tuuina atu lou ola ia Keriso. Aua ua e tuu i lalo lou olaga tuai, ma ana masaniga agasala.

Le toeaina, o lē na pulea ma pulea e le natura agasala; o le tino (lagona, mafaufauga faaletino, lagona, lagona, tu'inanauga, manaoga, ma isi.) e le o toe iai. Ua e faafesuiai le tagata tuai i le tagata fou.

Ua amata se olaga fou; o se olaga i la le Agaga ae le o la le tino.

Ae… o le a i ai pea sau filifiliga saoloto. O lona uiga o le a i ai pea ia te oe le malosi e toe foi ai i lou olaga tuai ma toe aumai au masani tuai (agasala), ma savali i le tino (Faitau foi: Na sefe ai pea?).

O le a le faavae o le salamo?

O le faavae o lou salamo e faia se sao taua i le ala o le faapaiaina; o le suiga i le matua faaleagaga o se atalii o le Atua (e faatatau lenei mea i alii ma tamaitai) ma avea faapei o Iesu. Aua o le fea faavae na e salamo ai ma filifili e mulimuli ia Iesu? (Faitau foi: O le a le salamo?)

Aisea na e salamo ai? Pe ua e salamo,

  • Ona o le fefe ne'i alu i seoli?
  • Ona o se matafaioi, aua o lou aiga atoa o Kerisiano ma alu i le lotu
  • Aua e talitonu lou toalua?
  • Ona o le tausalaina?
  • O le aafiaga i totonu o le ekalesia?
  • Ona ua e tuuatoatasi ma o lou alu i le lotu e te le toe lagonaina ai le tuuatoatasi
  • Aua e te fia faaipoipo ma saili se toalua?
  • Aua e te manaomia le faamalologa faaletino?
  • Aua e te fia maua se manuia, mauoa, ma le olaga manuia?
  • … (e te faatumuina avanoa)

Afai ua e liliu atu ia Keriso ma ua e salamo e faavae i se tasi o nei mafuaaga, ona lē taitai atoatoa ai lea ona avea oe ma tagata fou ma taʻumatuaina faaleagaga ma savali e pei o le tagata fou i le lalolagi. O le a le mea e tu'u ai? Aua e te le ita i lou ‘tagata’ lava; o le toeaina ma lona natura agasala ma agasala.

E te le o iloa lou tulaga agasala ma le manaomia o le fanaufouina, ‘ina ‘ia lavea‘iina mai i le mana o le pouliuli ma lou natura agasala, lea e pule i olaga o tagata uma seia toe fanauina se tagata ia Keriso.

E te le iloa le tatau ona salamo i lou olaga muamua ma toe fanaufouina. E te le iloa le tatau ona suia lou olaga ma tuu i lalo lou natura agasala ma ana masani.

Ae e te manatu o au amioga ma au masani e masani ma e te manatu o oe o se tagata lelei. E te le inoino i au agasala. O se mea moni, ua e alofa pea i au agasala ma le lalolagi. E sili atu lou alofa i au agasala ma le lalolagi nai lo le alofa ia Iesu, auā ‘ua ‘outou tumau i le agasala.

O le Agaga Paia e fa'amaonia le agasala

O le faavae tonu o le salamo o le taimi lea e faafeagai ai le Agaga Paia ia te oe ma lou natura leaga ma le tulaga agasala. Pe a faʻamaonia oe e le Agaga Paia i au agasala ma lou tulaga amioletonu ma faʻaalia ia te oe le auala e silasila ai le Atua ia te oe o se tagata agasala., o lē e nofo ‘ese mai le Atua i le pouliuli.

Pe a e feagai ma lou natura agasala ma le amio leaga e te savali ai o se tagata agasala, ona e iloa ai lea o au agasala, ma mafaufau i le alofa tele o le Atua ma Iesu Keriso ma Lana galuega togiola, ona faatoa mafai ai lea ona e salamo faamaoni, ma tuuina atu lou ola ma au masani ma mulimuli ia Iesu (Faitau foi: O le mulimuli ia Iesu o le a tauia ai mea uma).

Na o lena, e te salamo moni ma suia. O le a e tuu ese le toeaina ma lona uiga leaga o le tiapolo, ma tuu i luga o le tagata fou, o lē na faia i le fa‘atusa o le Atua ma ‘ua i ai le natura o le Atua.

E fa'afefea ona e fa'aofuina le tagata fou?

Ua ola le foafoaga fou e ala i le Upu ma le Agaga Paia ma o le a ola i le Upu ma le Agaga. O lea e taua ai le iloa o le Afioga a le Atua ma faitau le Tusi Paia i le Agaga Paia ma faatatau Ana afioga i lou olaga..

ofu le tagata fou

O le 'fa'aofuina' o se gaioiga ma e le o se mea faʻafefe. O lona uiga e tatau ona e faia. E tatau ona e ofuina le tagata fou. E leai se isi, o ai e mafai ona faia lena mea mo oe.

Atonu e fesoasoani se tasi ia te oe ma taiala oe, ae e tatau ona e tatalaina le Upu na o oe, suesue ma faaaoga le Upu i lou olaga, ma avea ma e anaana i le Upu (Faitau foi: O le tagata fai mea e fai).

Pe a e faaaogaina afioga a le Atua i lou olaga, ia e ofu i le tagata fou.

Ua na o le Upu ma le savali i le Agaga, e te tuputupu a’e i le tulaga o le Atua ma avea ma atalii matua o le Atua (e faatatau lenei mea i alii ma tamaitai) pei o Iesu. Manatua, O Iesu o Lau Faataʻitaʻiga, Na faailoa atu e Iesu iā te oe le auala e savali ai o se Alo o le Atua, ina ua Ia soifua i lenei lalolagi i la le tino e tusa ma le Agaga.

O le Tusi Paia o le tusi lesona ma le faata o le tagata fou

Le Tusi Paia, o le Upu a le Atua o le tusi lesona ma o se faata foi o le tagata fou. E pei o le foafoaga fou, Le Tagata Fou, e te atagia le Upu. O le a le mea e taofia ma taofia ai le faagasologa o le faapaiaina; le liua o le tagata fou? O lou mafaufau (Faitau foi: O le ā le fuafuaga o le Tusi Paia?).

O lo o ola le Agaga Paia ia te oe (Le Tagata Fou), ae e masani ona taofia e lou mafaufau i ou mafaufauga tuai, o le ala lea e manatu ai le lalolagi. O le mea lea e tatau ai faafou lou mafaufau ma le Afioga a le Atua. E leai se isi auala. E tatau ona e iloa le Upu, auā ona faatoa e iloa ai lea o Iesu. Aua o Ia o le Upu ma e ala mai i le Upu, O le a e iloa le tama ma lona finagalo.

Vaai faalemafaufau, e matua oona lava pe a oo mai lena aso, ina ia e tutu i luma o le nofoalii o le Atua, ma ua ta’u atu e Iesu ia te oe “Ou te le iloa oe, alu ese ia o lē ua fai amio leaga” (Luka 13:27)

Ia iloa Iesu

O lea ia ave le Upu ma iloa o Ia ma maua se mafutaga ma Iesu. O Ia o le Faatusa o le foafoaga fou ma e tatau ona avea i tatou faapei o Ia. O i tatou o Lona Tino ma o Ia o lo tatou Ulu. E le mafai ona tatou galulue e aunoa ma Iesu. A aunoa ma Iesu tatou te oti. Auā o le tino e leai se ulu e lē mafai ona ola.

Ave le Upu ma talia Ana afioga, ina ia faafouina lou mafaufau e le Upu ma o le a fetaui ma le Upu ina ia e mafaufau i le ala e finagalo ai o Ia. O le a ogatasi lou mafaufau ma Lona finagalo ma o lea e tatau ai ona e faia Ana poloaiga (Faitau foi: O manatu o le Atua o tatou manatu?).

E te iloa, aisea ua Ia tuuina mai ai nei poloaiga. Auā ua e maua le poto ma le malamalama e ala i Lana Afioga i le tulaga faaleagaga, i le mea ua outou nonofo ai ia Keriso Iesu.

O le ā le tala a le Tusi Paia e uiga i le tagata fou?

  • Ua faia le tagata fou i le amiotonu ma le paia moni (Efeso 4:24)
  • O Le Maea E Toatasi Tagata Mai ia Iesu Keriso (2 Korinito 5:17)
  • Ua maua e le tagata fou le Malo o le Atua (Kalatia 6:15, Ioane 3:4)
  • Ua faafouina le tagata fou i le malamalama e tusa ma le faatusa o Ia na faia o Ia (Kolose 3:10)

O a galuega a le tagata fou?

I le tusi i le au paia i Efeso ma Kolose, Na tusi Paulo e uiga i le foafoaga fou; Le Tagata Fou, ma galuega a le tagata fou. E ui o lea, o galuega a le tagata fou e fetaui ma o le fua o le Agaga.

Le Tagata Fou:

  • E alofa i le Atua e sili i mea uma (Mareko 12:30)
  • E alofa i lona tuaoi e pei o ia lava (Mareko 12:31)
  • E savali i le upu moni ma tautala i le mea moni (Efeso 4:25)
  • E le tumau ita (Efeso 4:26)
  • E le tuuina atu se avanoa i le tiapolo (Efeso 4:27)
  • E le gaoi, ma aua le taufaavalea, ae galue, ‘ina ‘ia avatu fo‘i e ia i lē ‘ua mana‘omia (Efeso 4:28)
  • E tautala lelei ma e le talanoa i se auala pi’opi’o (upuleaga, upu eleelea, tautalaga fa'afeusuaiga fa'afeusuaiga/tausua, fa'aletonu, ma isi.(Efeso 4:29, 5:4))
  • Tautala mea lelei i le faʻaaogaina o le faʻamalamalamaina, ‘ina ‘ia avatu ai le alofa tunoa i ē fa‘alogologo mai (Efeso 4:29)
  • Ua faatumulia i le Agaga Paia (Efeso 5:18)
  • E le faatiga i le Agaga Paia (Efeso 4:30)
  • E agalelei le tasi i le isi (Efeso 4:32)
  • E agamalu (Efeso 4:32)
  • Fa'amagalo, e pei ‘ona fa‘amāgaloina ‘outou e le Atua ‘ona o Keriso (Efeso 4:32, Kolose 3:13)
  • Ia faapalepale le tasi i le isi (Kolose 3:13)
  • Mulimuli i le Atua, Iesu (savali i Lona finagalo ma tausi Ana poloaiga (Efeso 5:1))
  • Savali i le alofa, o se alofa faataulagaina (Le alofa amiotonu o le Atua, ae le o le alofa pepelo (Efeso 5:2, Kolose 3:14)
  • Savali i le mama (mama), ae le o le le mama, faitaaga, matape'ape'a, eleelea, tautala valea, po o tausuaga (Efeso 5:3)
  • Savali e pei o se tamaitiiti o le malamalama, auā o le fua o le Agaga o lo‘o i mea lelei uma lava, amiotonu, ma le upumoni (Efeso 5:8)
  • E faamaonia ai le mea e talia e le Alii (Efeso 5:8)
  • E leai se mafutaga ma galuega lē fua a le pouliuli, Ae e toe tali mai (Efeso 8:11)
  • Savali e pei o le poto, togiolaina le taimi, auā o aso e leaga (Efeso 5:15-16)
  • E iloa ma malamalama i le finagalo o le Alii (Efeso 5:17)
  • E le onā i le uaina (po o isi meainu malolosi), o i ai le sili (Efeso 5:18)
  • E filemu, auā o le tagata fou ‘ua ‘iā te ia le manuia o le Atua o lo‘o pule i lona loto (Kolose 3:15)
  • E faafetai ma avatu le faafetai (Kolose 3:15)

Le Tagata Fou, o lē ua paia ma ua alofagia, fa'aofuina:

  • O ipu o le alofa mutimutivale (Kolose 3:12)
  • agalelei (Kolose 3:12)
  • Lotomaualalo o le mafaufau (Kolose 3:12)
  • agamalu (Kolose 3:12)
  • Onosa'i (Kolose 3:12)
  • Alofa (Kolose 3:14)

O galuega a le tagata fou o fua ia o le Agaga Paia, e tauave e le tagata fou. O lea la, ofu le tagata fou, ia avea oe ma e anaana i le Upu, Ma ui atu ina ua mavae le Agaga i le finagalo o le Atua.

‘Ia fai ma masima o le lalolagi’

Atonu e te Fiafia foi

    sese: Ona o le puletaofia, it's not possible to print, Sii mai, kopi, tufatufa pe lolomiina lenei mea.