A toetu mai lou agaga mai le oti ma toe fanaufouina e taua tele le fafagaina o lou agaga. O lou agaga e tatau ona tuputupu ae ma matua ina ia pule lou agaga i lou olaga nai lo lou tino. E tele tausaga na pule ai le tino o se tupu i lou olaga. Sa fai oe ma pologa a oe (agasala) tino ma ola i le pologa o le agasala ma le oti. O lea la, e pei ona tusia i Efeso 4:22, ua oo i le taimi e tuu ese ai le tagata tuai ma ofu i le tagata fou, o le na faia i le faatusa o le Atua ma fanau mai i le Agaga Paia. O le a le uiga o lea mea ma pe faapefea ona e tuu ese le toeaina e tusa ai ma le Tusi Paia?
..O le toeaina ma le fetalaiga a Iesu e uiga i le toeaina ma lona natura, galuega, ma le olaga o loo talanoaina i le mataupu ua mavae..
O ai le toeaina?
O le toeaina e faaletino ma ola i la le tino (agaga ma le tino) ma taʻitaʻia e ona lagona, lagona, lagona, mafaufauga faaletino, atamai, tu'inanauga, manaoga, ma isi.
Ua mate le agaga o le toeaina. Talu ai ua oti le agaga i le toeaina, o le toeaina e le faaleagaga, pulea le lagona, ma taitaiina e lona mafaufau faaletino. O le mea lea e le mafai ai e le toeaina ona vaai i le Malo o le Atua pe malamalama foi i mea faaleagaga o le Malo o le Atua. (Faitau foi: Faʻafefea ona e vaʻai i le Malo o le Atua?).
Aua e le mafai e le toeaina ona vaai i le Malo o le Atua ma e le mafai foi ona malamalama i mea o le Malo o le Atua, o mea valea ia ‘iā te ia.
O le faatuatua ia Keriso e suia ai lou olaga
A e talitonu ia Iesu le Mesia ma talia Iesu o lou Faaola ma salamo ma avea o Ia ma Alii i lou olaga, ua e faia se filifiliga e tuu i lalo lou tino lea e pule ai le agasala ma le oti.
E leai se tasi e faamalosia oe e te talitonu, salamo ma mulimuli ia Iesu. Ua e faia le filifiliga e faamavae atu ai i lou olaga o se tagata agasala, ma ana agasala uma ma amioletonu. O le mea lea tou te le toe ola ai i le ala, sa e ola ae lei salamo, ae o le a e amataina se olaga fou atoa ia Iesu Keriso; o se olaga e tusa ma le Agaga ae le o toe i la le tino.
O le a le mea e tupu pe a papatisoina oe?
Pe a papatisoina oe i le vai, e te tu'uina fa'atusa lou ola muamua; o le tagata tuai ma ana agasala uma ma amioletonu ma toe faatuina mai i le olaga fou.
O lea ua tanumia ai i tatou i le papatisoga i le oti: Pei ona o le a le toe faʻatuina mai o Keriso mai le oti e le mamalu o le Tama, E faapena foi ona tatou savavali i le fou o le olaga. Aua afai ua tatou totoina faatasi i le foliga o lona maliu, E faapei foi i tatou i le faatusa o lona toe soifua mai: Iloaina lenei, na faasatauroina le matou toeaina ma ia, o le tino o le agasala e ono faatafunaina, o le taimi nei tatou te le tatau ai i le agasala. Aua o le ua maliu e faasaolotoina mai le agasala (Roma 6:4-7)
E le mafai ona avea oe ma foafoaga fou ae le'i oti le foafoaga tuai. (Faitau foi: E mafai ona e ola i le toe tu le toe ola e aunoa ma le oti?)
E ala i le papatisoga, ua e tuu i lalo lou olaga tuai (lou tino) ia Keriso, ma ia te Ia, e ala i le mana o le Agaga Paia, Le Tagata Fou (Lou Agaga) ua siitia mai le oti.
I le malo faaleagaga, Ua avea oe ma Fort New Foafoaga. O le mea na tupu i le tulaga faaleagaga e oo ina vaaia i le tulaga faalenatura (le malo vaaia).
O lona uiga, ina ia suia lou olaga ma lau savaliga ma lau tautala. O au tautalaga ma au galuega o le a ogatasi ma le ta'uta'u atu o lou faatuatua ma le salamo ma o le a e savali ai o le foafoaga fou pe a mavae le Upu ma le Agaga..
Ina ia savavali i le Upu, e tatau ona e iloa le Upu. Aua e le mafai ona e savali i le Upu pe afai e te le iloa le Upu.
O lona uiga e tatau ona e faafouina lou mafaufau i le Afioga a le Atua. Pe a e faafouina lou mafaufau tuai faaletino e mafaufau e pei o le lalolagi i le Afioga a le Atua ma e usitai i le Upu ma avea ma se e anaana i le Upu, ‘ona e tupu a‘e lea o se atali‘i matua o le Atua (e faatatau lenei mea i alii ma tamaitai), o lē na te iloa le finagalo o le Tamā.
I le avea ai ma se atalii matua o le Atua, o le a outou savavali e pei o le foafoaga fou i le usiusitai i le finagalo o le Tama. O le a avea oe ma sui o Iesu Keriso ma le Tama, ma talai atu ma avatu le Malo o le Atua i tagata. (Faitau foi: Ua mumumu ma faatali le lalolagi i le faaaliga a atalii o le Atua’).
O le a le uiga o le tuu ese o le toeaina?
Tuu ese le tagata tuai o lona uiga e te tuu i lalo masaniga ma galuega a le tino agasala.
‘Ia ‘outou tu‘ua le tagata tuai e tusa ma le amio muamua, o le mea leaga lea e tusa ma le tu’inanau pepelo” (Efeso 4:22)
Ina ua avea oe ma se foafoaga fou (tagata fou), ua oo i le taimi e tuu ese ai le toeaina; le tagata muamua, o e sa i ai le natura o le tiapolo ma sa savavali i la le tino i le usiusitai i le loto, tu'inanau ma tu'inanau o le tino, ma ia oofu i le tagata fou, o lē na faia i le fa‘atusa o le Atua ma ‘ua i ai le natura o le Atua.
O le upu ‘tuu ese’ ua faaliliuina mai le upu Eleni ‘apotithēmi’ o lona uiga o.a. lafo ese, taatia ese, faataatia ese, faataatia, tuu ese, aveese.
‘E te to‘ese le toeaina e pei ‘ona e to‘esea o ‘ofu. E lē o se mea e tatau ona faia e le Atua, ae e tatau ona e faia.
O le a le umi e tuu ese ai le toeaina e faalagolago ia te oe. O le tele o lou alofa i le Atua ma le tele foi o lou inoino i lou olaga faaletino muamua o se tagata agasala ma lona olaga agasala, o le vave foi lea ona e usitai i le Upu ma taofi le faia o galuega a le toeaina.
O a galuega a le toeaina?
O galuega a le toeaina o loo faamatala manino mai i le Kolose 3:5-10 ma Kalatia 5:19-21. O nei galuega e le o iai i le olaga o Kerisiano toe fanaufouina. O nei galuega e le o ni galuega a le tagata fou ae o le tagata tuai.
Mokesi o lo o ou sui i luga o le fogaeleele; faitaaga, le mama, Le tele o alofa, tu'inanau leaga, ma le manamea, o le ifo i tupua: O mea ia ‘ua o‘o mai ai le to‘asā o le Atua i le fānau a le lē usiusita‘i: Sa e savali ai foi i se taimi, ina ua e ola ai. Ae o lenei ua outou tuu ese nei mea uma; ita, ita, loto leaga, upu leaga, mamao le fesoʻotaʻiga mai lou gutu. Pepelo le tasi i le isi, auā ‘ua ‘outou tu‘u ‘ese le toeaina ma ana amio; Ma tuu i luga o le tagata fou, o loʻo faʻafouina i le poto pe a uma le ata o ia na faia o ia (Kolose 3:5-10)
O lenei o galuega o le tino e faaalia, o nei mea; mulilua, faitaaga, le mama, tu'inanau, Ifo i tupua, faataulaitu, inoino, feeseesea'iga, fa'ata'ita'iga, ita, misa, fouvalega, a'oa'oga sese, Matatioata, fasioti tagata, onana, faaaliga, ma e pei: o le mea lea ou te taʻu atu ia te oe, E pei ona ou fai atu foi ia te oe i le taimi ua tuanai, O Latou e faia ai mea faapena o le a lefouina le malo o le Atua (Kalatia 5:19-21)
O le mea lea e tatau ai ona e tuu ese nei galuega. Aua ua fai mai le Tusi Paia, na na, o e fai ia mea, e le fai mo latou tofi le malo o le Atua.
O a galuega faaletino a le toeaina e tatau ona tuu ese?
O galuega fa’aletino a le toeaina, e tatau i Kerisiano uma ua toe fanauina ona tuu ese:
- mulilua* (faiaiga tauofo i le va o se tagata ua faaipoipo ma se tagata e le o sona toalua)
- Faitaaga (faitaaga, e aofia ai le mulilua ma le mataifale, feusuaiga le faaipoipo, homosexualliety, fa'atusa ifo i tupua)
- Le mamā (le mama, faaletino po o le amio: -le mama, e le mama)
- O le alofa lē pulea (mafatia lelei, (fa'atauva'a) alofa, tu'inanau)
- Manatu leaga (leaga/leaga/leaga mana'o po'o tu'inanau)
- Manatuvale (iifoga) (faiga tau faasese, faomea:-faiga matape'ape'a, matape'ape'a, o lo'o i ai le tu'inanau mo le mauaina)
- Ita (tu'inanau sauā, ita, ita, tauimasui)
- To'asa (sauā, ita)
- Fa'aleaga (leaga, amio leaga, mativa)
- Upuvale (taufaifai (aemaise i le Atua), fa'amauina, tautala leaga)
- O tautalaga eleelea mai lou gutu (talanoaga leaga)
- Pepelo (tautala i se pepelo po o se taumafaiga e faasese i le pepelo, pepelo, pepelo)
- Faitaaga (fa'atumuina pe fa'aalia tu'inanau fa'afeusuaiga)
- Ifo i tupua (ifo i tupua, pipii le talafeagai po o le tuuto i se mea)
- Faiga faataulaitu (fa'aoga fa'ataulāitu po'o fa'ataulāitu, le fa'aogaina o togafiti fa'ataulāitu ma le vala'au o agaga, fesootaiga ma le tiapolo po o se tagata masani, o se faatosinaga le matineia po o se faananau)
- Feitai (fa'ailoga tagata po'o le ita, se mafuaaga o le tetee, fouvale)
- Eseesega (o le le mautonu ma le le mautonu; ose misa, finauga, felafolafoaiga, misa)
- Fa'ata'ita'iga (lotoleaga, mafaufau malosi, ita, fuā, ma'elega)
- misa (o se faiga o finauga, fa'amalosi po'o le finau mo le maualuga)
- Fa'alavelave (vaevaega, fa'aoso o le tete'e atu po'o le fouvale i pulega fa'aletulafono, fouvale i le pule a se setete)
- A'oa'oga sese (lotu, talitonuga po'o manatu fa'afeagai ma a'oa'oga fa'alelotu (aemaise le faa-Kerisiano),o se talitonuga po o se manatu e le ogatasi ma le talitonuga aloaia po o se manatu o se lotu faapitoa)
- Matatioata (fuā, o le lagona o le manao e maua le mea ua i ai i se isi tagata, O se lagona o le le fiafia po o le le fiafia e faaosofia e se isi tagata)
- Fasioti tagata (fasia, e fasioti, e faaleaga pe faaleaga, e fa'ato'ilaloina se tagata fa'afeagai)
- Auvale(onana, le tulaga o le onā)
- Fa'afiafiaga (vevesi, a carousal, fiafia i se auala ola ma pisapisao, aemaise i le inu ma le siva)
E faapefea ona tuu ese le toeaina?
Ua e tuu ese le toeaina ma ana galuega e ala i le suia o lou olaga (olaga, finauga). Taofi le fafagaina o lou aano; O lau auala tuai o le mafaufau, finauga, amioga, lagona, lagona, tu'inanauga, manaoga, ma isi. ma tuu le usitai ia i latou. Aua e te taʻitaʻia e i latou ma aua le tuʻuina atu ia i latou. Nai lo lena, fafaga lou agaga i le Afioga a le Atua, usitai i le Upu ma le Agaga, ma ia taitaiina e i Laua.
A e fafagaina lou agaga i le Afioga a le Atua, tatalo ma tautala i isi gagana, ia e atiina ae oe lava i lou faatuatua e sili ona paia.
I le faagasologa o le tuu ese o le toeaina, anapogi e iai sona sao taua. Auā a ‘outou anapogi ‘e te fasioti tagata’ o le tino (Faitau foi: O le a le uiga o le anapogi?).
Pe a e fafagaina lou agaga ma faafou lou mafaufau i le Afioga a le Atua, o le a e iloa le finagalo o le Atua ma mafaufau e pei o le foafoaga fou.
A e mafaufau e pei o le foafoaga fou, e te tautala ma galue e pei o le foafoaga fou.
‘Ia ‘outou fa‘a‘ofuina le tagata fou ma ‘ia ‘outou savali fa‘apei o le tagata fou; le foafoaga fou e tusa ma le finagalo o le Atua.
Ua toe tu mai le foafoaga fou faatasi ma Keriso ma ua nofo ia te Ia i mea faalelagi. O lea la, o le foafoaga fou e saili i mea oi lugā ae lē o lenei lalolagi (a,o, Efeso 2:5-6, Kolose 3:1).
A e fafagaina lou agaga i le Upu, tatalo, ma tautala i gagana, o le a matua lou agaga ma o le a sili atu ona malosi i lou tino.
O lou tino, lea sa nofotupu pea o se tupu i lou olaga, e 'e'ē ma taumafai e fa'alogo mai, ina ia outou tuu atu i le manao, tu'inanauga, ma faanaunauga o lou tino.
Ae afai lava e te mulimuli i le Upu ma fai atu ma fai le mea ua fai mai ai le Upu ma aua le faalogo i lou tino ma aua le faavaivai ma fafagaina lou agaga., e pule faatasi lou agaga ma le Upu ma le Agaga Paia e fai ma Tupu i lou olaga.
E taua le tuu ese o le toeaina. Aua a e tuu ese le toeaina, e le toe ta'ita'iina ma pulea oe e ou lagona, mafaufau tino, ma o outou manatu faaletino, manaoga, tu'inanauga, lagona, lagona, ma isi.
E le toe avea oe ma pologa a lou tino agasala ma pulea e le malo o le pogisa. Ae o le a outou pule ia Iesu Keriso mai le malo o le Atua i lou tino ma le agasala.
‘Ia fai ma masima o le lalolagi’
*Punaoa: Oxford lomifefiloi, Merriam Webster lomifefiloi




