In today’s world it’s very normal to visit a psychologist. E to'atele tagata e ola ma tiga o le mafaufau, uunaiga, ita, popole, fefe, and sorrow or experience behavioral or marital problems, faamalosia, faaletonu faalelagona, atuatuvale, vaisu, mea'ai faaletonu, mafatiaga, ma isi., ma asiasi i se foma'i mafaufau (or psychotherapist, foma'i mafaufau) e foia ai o latou faafitauli. Not only unbelievers but also Christians go to a psychologist or a Christian psychologist. But how can Christians that are saved and delivered by Jesus Christ, seek help in the world and rely on human methods to solve their problems and go to a Christian psychologist? How can a Christian practice psychology? E i ai i ai le gagana Kerisiano? And if so, what is the difference between psychology and Christian psychology? Let’s look at what the Bible says about psychology and whether Christian psychology exist.
O le a le psychology?
Psychology o le saienisi o amioga ma le mafaufau. O le amio e fa'atatau i gaioiga mata'utia a se tagata (poo manu),. The mind refers to the individual’s perceptions, manatuaga, lagona, manatu, miti, faamoemoega, lagona faalelagona, ma isi aafiaga patino.
Psychology, e pei o se faasaienisi, taumafai e tali fesili e ala i le aoina faʻatulagaina ma suʻesuʻega talafeagai o faʻamatalaga mataʻituina.
O faʻamatalaga i le mafaufau e faʻavae i taimi uma i luga o faʻamatalaga o amioga. Aua o le amio a le tagata e mataituina ma fuaina ae le o le mafaufau. E fa'aogaina e le au su'esu'e su'esu'e ia fa'amatalaga e fai ai fa'amatalaga e uiga i le mafaufau.
O le a le talafaasolopito o le mafaufau?
O mafaufauga fa'aonaponei e maua mai i filosofia Eleni anamua. O nisi o faifilosofia sa i ai se aafiaga tele i filosofia papalagi ma mafaufauga faaonaponei. Sei o tatou tilotilo i nei tagata atamamai uma, mathematicians, physiologists, ma isi. o e sa i ai se faatosinaga tele, ma o i latou na fa'avaeina o tatou mafaufauga fa'aonaponei:
O le faifilosofia anamua o Eleni muamua-socratic, ma sa taʼua foi o le tamā o le faasaienisi: Tala o Meletus (624-546 T.L.M.). Na soifua lenei faifilosofia a o leʻi oo iā Iesu, o le Alo o le Atua, na afio mai i lenei lalolagi. Na ia atiina ae le manatu o Thales 'O le natura o mea'., pe i isi upu: o le faamatalaga faasaienisi o le i ai o le lalolagi. Na ia tautino mai ‘o mea uma o vai’.
Sosaiete (469-399 T.L.M.), o se faifilosofia Eleni, o lē na molia i le upu masoa (le faaleatua). O ia o le faiaoga o Plato. Sa popole o ia i mataupu o amioga a tagata, ma le ola mama. Sa mafatia Socrates i le mafaufau ma faalogoina leo, lea na ia valaauina: ana temoni.
Palato (437-347 T.L.M.) sa tele sona aafiaga i filosofia papalagi. O Plato o se faifilosofia ma le matematika. O ia o se tagata aʻoga a Socrates ma tusitusi faatasi ma isi, 'O le Fa'ata'oto o le Ana' ma le 'Ta'avale kariota'. I le 'The Allegory of the Cave' lea e patino i lana galuega 'The Republic', sa ia faatusatusaina aafiaga o aoaoga ma le leai o se mea i lo tatou natura. O se tala fa'atusa lea e finau ai Socrates ma le uso o Plato o Glaucon, o le lalolagi e le vaaia e sili ona malamalama ma o le lalolagi vaaia e sili ona le iloa, and the most obscure. In the ‘Charioteer’, he used a chariot allegory to explain his view on the human soul. Plato was the founder of human reason. Na ia faamamafaina le taua o le mafaufau nai lo le soifua manuia faaletino. Na aafia Plato i le Orphism.
Aristotle (384-322T.L.M.) was a student of Plato and contributed also to Western philosophy. He wrote among others, 'le anima', "Little Naturals" ('O le Sensu' ma 'le Demoria'). In ‘the motu animalium’ various psychological topics are discussed. Aristotle considered the natural world as reality. O le mea lea na afua mai ai i lenei lalolagi manatu fa'apitoa.
Rudolf Göckel (1547-1628) o se faifilosofia a'oa'oga Siamani. Na ia fatuina le faaupuga 'psychology' ma saofagā foi i le matata o le ontology. Sa ia faaauau i aoaoga a Aristotle.
“O lea ou te manatu o aʻu”
Rene Descartes (1596-1650) o se tagata Falani i le matematika, physiologist, ma le faifilosofia, ma ua ta'ua o le tama o filosofia faaonaponei. O lana upusii sili ona lauiloa o le 'cogito ergo sum' (Oute mafaufau, o lea ua ou). Faatasi ai ma lenei faamatalaga na ia faia se tulaga lua: na ia tuueseeseina le agaga (o le mafaufau) mai le tino. Na ia fautua mai o le tino e galue e pei o se masini, ma o loʻo i ai mea faitino. E leai le mafaufau, ma e le mulimuli i tulafono o le natura. E fegalegaleai le mafaufau ma le tino, e mafai ona pulea le tino, ae e mafai foʻi e le tino ona taaʻina le mafaufau saʻo. O lana faamamafa malosi i le tino na tatalaina ai le faitotoa mo le mafaufau. I totonu 1619, Na tapuni e Descartes o ia lava i totonu o se potu ma se ogaumu, e sola ese mai le malulu, i totonu o lena potu e tolu asiasiga a se agaga, o le na tuuina atu ia te ia se filosofia fou. Na tetee Descartes i le ekalesia.
Thomas Hobbes (1588-1679) na tusia le tusi ‘Leviatana’. Na ia tusi e uiga i le manaʻo tele i meafaitino. I lona manatu, o amioga uma a le tagata e mafai ona malamalama faʻapitoa i tulaga o gaioiga faʻaletino i totonu o le tino, aemaise i le fai'ai. Fai mai Thomas Hobbes o le poto uma o le tagata ma mafaufauga o le tagata e maua mai i le poto masani (vaai, faalogo, lagona ma isi)
I.M. Sekhonov (1863-1935) sa avea o se Rusia physiologist, o ai na faia le 'reflexology' (o amioga uma a le tagata e tupu i le auala o faʻataʻitaʻiga, e oo lava i gaoioiga 'fuafua' e moni lava lavelave reflexes, lea e maualuga ai vaega o le fai'ai (mafaufau, ma isi.) e aofia ai). O ia o le faʻavae o le faʻamoemoega o le physiological psychology.
Ivan Pavlov (1849-1936) sa avea o se Rusia physiologist. O lana galuega e uiga i reflexes na faia se sao taua i le atinaʻe, i Amerika i Matu, o se aoga o mafaufauga i le mafaufau, ta'ua amio amio.
Ioane Müller (1801-1858) o le Siamani ma na sau ai ma le manatu o uiga eseese o le poto masani e mafua ona o neura mai totoga eseese e faaosofia ai vaega eseese o le faiʻai..
Falani Pierre Flourens (1794-1867 ) faataitai i manu, e fa'aalia ai o le fa'aleagaina o vaega eseese o le fai'ai e i'u ai i ituaiga fa'aletonu o le malosi o se manu e gaoioi.
“E sili ia te a'u le avea ma se manuki ua liua, nai lo se atalii o Atamu”
Paul Broca (1824-1880) lomia i totonu 1861 fa'amaoniga ile falema'i, o tagata, oe na faaleagaina i se vaega patino o le itu tauagavale agavale o le faiʻai, ua leiloa lo latou tomai e tautala ai, ae le'i leiloa isi malosi faalemafaufau. Sa fiafia o ia i le talitonuga o le evolusione ma fai mai e sili ia te ia le avea ma manuki ua suia, nai lo se atalii o Atamu.
O nei suʻesuʻega uma, e faatatau i sootaga i le va o le mafaufau ma le faiʻai, sa sao i le faataatiaina o le faavae mo suesuega faasaienisi. Talu ai na maua ai le aano i le manatu o se faavae faaletino mo gaioiga faalemafaufau
O le Igilisi Charles Darwin (1809-1882), o ia o se tagata poto masani, lomia 'O le amataga o ituaiga'. O lona manatu faavae e faapea o mea ola ua taunuu i o latou foliga i le taimi nei e ala i se faagasologa umi o le evolusione. Na te fa'amatalaina le fa'agasologa e mafai ai ona suia le gafa i totonu o le faitau aofa'i o meaola i le gasologa o augatupulaga, ona o le fesuiaiga o kenera, fa'aliga, ma filifiliga faanatura.
A'o taula'i atu isi physiologists i neura faiga o amioga, Na taulai atu Darwin i galuega o amioga; le auala e fesoasoani ai le amio a le tagata i le tagata e ola ma toe fanauina. Na ia tusia i lana tusi e uiga i laulaau ma fauna, ae i tusitusiga mulimuli ane, sa ia faatatauina foi nei mea na maua i tagata. Na tafiesea Darwin i tulaga faalelotu, ae sa amata ona ia masalosalo i lona faatuatua ma fulitua i le faatuatuaga.
The founder of cognitive psychology
Le Siamani Wilhelm Wundt (1821-1920) ua manatu o le faavae o le mafaufau faasaienisi. O tagata muamua na saofagā foi i suʻesuʻega faʻasaienisi, ae na tusia e Wundt le tusi muamua o le mafaufau, lea na faauigaina ai le amio pulea o se faasaienisi, and reviewed the psychological research that was done. In 1879 Wundt opened the first university laboratories of psychology in Leipzig. Because this university officially accepted psychology as a new science, psychology became acknowledged as an independent science. Wundt laid also the foundation for cognitive psychology.
Edward Titchener (1867-1927) faauu o se fomaʻi mafaufau i le Iunivesite o Leipzig. Na ia atiina ae le suʻesuʻeina; va'ava'ai mai totonu e su'esu'e aafiaga malamalama o se tasi
Viliamu James (1842-1910) o se faifilosofia ma se foma'i mafaufau ma o le na faavaeina le functionalism. Sa ia faamamafaina le faamoemoega ma galuega a le mafaufau. O James na tele lava ina a'afia e Darwin, oe na fa'aalia e mafai ona malamalama le amio e tusa ai ma ona fa'amoemoega e aunoa ma le iloiloina o faiga fa'avae, e ala mai ai. Na ia atiina ae foi le talitonuga o 'ia lava''. Na mafatia James i neuroses ma le atuatuvale. Sa pule foi o ia. Sa ia fa'ata'ita'i, ae faapea foi faaleagaga ma sa masani ona asiasi atu i se taulāitu ma sa auai i seances.
Le foma'i su'esu'e Siamani Max Wertheimer (1880-1943) lomia se tala i 1912 i luga o se aafiaga faʻapitoa na ia faʻaigoaina o le 'phi phenomenon'. Faʻatasi ma isi fomaʻi suʻesuʻe, na ia faavaeina se aʻoga na taʻua o le 'gestalt psychology' (fa'atulagaina foliga, po o foliga atoa). O le autu o lenei aoga fou o le mafaufau e tatau ona malamalama i tulaga faʻatulagaina atoa, ae le o vaega faavae (mo se faataitaiga o se fati e le o se aofaiga o nota musika taitasi). Ona o le Taua Lona Lua, o i latou na faavaeina lenei aʻoga na o atu i Amerika i Matu ma faʻatūina fale suʻesuʻe i le tele o kolisi ma iunivesite. Gestalt psychology na faʻapipiʻiina i le tele o laina eseese o galuega mafaufau.
Amio, ethology, physiological psychology
O vaaiga faalemafaufau e tolu, na fa'aaogaina manu ma fa'ata'ita'i i manu e amio, ethology, ma physiological psychology.
Ioane B Watson (1878-1958) sa fa'aaogaina fo'i manu mo su'esu'ega ma o se tasi lea o tagata su'esu'e sili ona ta'uta'ua o le mafaufau i lena taimi. Sa ia faataitai i isumu, manuki, moa, maile, pusi, ma i'a. Na sau o ia ma se vaaiga fou i totonu o le mafaufau, lea na ia ta'ua amio amio.
B.F. Skinner(1904-1990) o se tasi o le tele o amio. I le 1938, sa ia lomia se tusi, lea na ta'ua o 'amioga a meaola'. Na ioe Skinner i le 4 a'oa'oga o le amio a Watson ae na eseese ma lona manatu o amioga uma e mafai ona malamalama o ni fa'afoliga. O le faamamafa a Skinner sa i luga o aafiaga faaosofia o ana tali.
A o i totonu 1930, amio sa matua lauiloa i le Iunaite Setete, i Europa na tulaʻi mai ai se isi gaioiga, ua ta'ua o le faasaienisi o ethology; su'esu'ega o amioga a manu i le si'osi'omaga faanatura.
Si'osi'o 1960, aoaoga uma e lua; amio ma amio, na tuufaatasia i totonu o le mafaufau.
Karl Lashley (1890-1958) faauu mai le Iunivesite o Johns Hopkins ma o se tamaititi aoga a Watson. Sa auai o ia i se tasi o fomai o le mafaufau, o e na le amana'iaina le neura. O Lashley o se tasi o paionia, o le mea lea ua ta'ua nei o le physiological psychology; le taumafai e malamalama i le physiological mechanisms, i le faiʻai ma isi mea, e fa'atulaga ma pulea amio.
One of the pioneers of clinical psychology
Sigmund Freud (1856-1939) sa avea o se Austrian neurologist ma o se tasi o paionia o le mafaufau faʻafomaʻi, lea e tatau ona fesoasoani i tagata e aveese o latou faafitauli. Na faʻaaogaina e Freud le aʻoaʻoga evolusione a Charles Darwin ma na aʻafia e Eduard von Hartmann 'filosofia o le le iloa'. I totonu 1868, Na amata ona faʻaaoga e Freud le hypnosis i lana faiga faʻapitoa. Na ia aʻoaʻoina le hypnosis mai Charcot. Na suia e Freud le auala a Joseph Breuer, e faʻaaoga le hypnosis ina ia toe faʻafoʻi tagata i lo latou laiti, po'o le taimi na tupu ai se fa'alavelave. I totonu 1893, Na amata ona faʻaaogaina e Freud le cocaine, i tafatafa o lana vaisu nicotine.
I le 1896 Na atiaʻe e Freud suʻesuʻega faʻapitoa, Ae paga lea, E le mafai e Freud ona fesoasoani i lona gasegase 100% faamalieina, o lea na tatau ai ona fetuunai e Freud lenei suʻesuʻega o le mafaufau.
Mai 1895 Sa sauaina Freud i lona mafaufau (lona mafaufau) lea na taitai atu ai i faailoga somatic. O Freud na mafatia i le faaletonu o le fatu, miti faalavelave, ma le atuatuvale. Na mafatia Freud i se faaletonu o le mafaufau, lea na mafua ai, e tusa ai ma Freud, e ala i le maliu o lona tamā i 1896.
I le 1897 Na tusi atu Freud ia Fliess e uiga i le mafuaʻaga o le faʻamaʻi i tamaiti. E tusa ai ma Freud, o lona tama sa nafa ma le ita o lona uso, ma nisi tuafafine, ma atonu foi o ia lava (E foliga mai lea o uiga o Atamu ina ua ia tuuaʻia Eva, ma ua tuuaia e Eva le gata).
I le 1923 Na maua e Freud le Leukoplakia, ona o lana masani ulaula ulaula, lea na mafua ai le kanesa o le gutu.
Then in September 1939 Na pule Freud i le ola, e ala i le fa'aaogāina o le fa'asili o le morphine, lea sa faatautaia e Max Schur, lana uo, ma le fomai.
mafaufauga fa'aletagata
Ina ua uma Freud, o isi su'esu'ega fa'apitoa fa'apitoa i falema'i na atia'e isi a'oa'oga, faataitaiga, mafaufauga fa'aletagata.
I le 1960s, tagata su'esu'e o le mafaufau, Carl Rogers (1902-1987) ma Aperaamo Maslow (1908-1970) sa sili ona lauiloa. O tagata na o mai mo togafitiga faʻaletagata sa i ai se faʻaaliga le lelei o le tagata lava ia. E ala i le faʻaaogaina o togafitiga faʻaletagata, sa latou taumafai e fesoasoani i tagata ia maua se vaaiga lelei faaletagata lava ia. Psychoanalyse ma humanistic psychology sa i ai se aafiaga tele i psychotherapy.
Mulimuli ane, na o'o mai ai mafaufauga fa'ale-aganu'u ma agafesootai. O mafaufauga faʻale-aganuʻu na faʻamamafaina malosi le faʻalagolago o le mafaufau o le tagata i le aganuʻu o loʻo atiaʻe ai se tasi.
Wilhelm Wundt o se tasi o le muamua, o le na aioi atu mo su'esu'ega fa'ale-aganu'u, e pei lava ona ia faavaeina suesuega psychology.
Social psychology e fa'amamafa le iinei ma le taimi nei. E talia i mea e pei o le tausisia, usiusitai, aafiaga o faamoemoega o isi, ma le auala e faia ai e se tasi se manatu e uiga i isi tagata ma uiga e uiga i mataupu lautele.
Social psychology
Kurt Lewin (1890-1947) o se tasi o paionia o agafesootai psychology.
O le suiga o le mafaufau na tupu mai 1960-1970. Na suia e le mafaufau mafaufau ia amioga, o le a'oga sili o le mafaufau, i North-American psychology. Cognition e faasino i le malamalama ma le mafaufau mafaufau e mafai ona faamatalaina o se suʻesuʻega o le mafai e le tagata ona maua, faatulaga, manatua, ma faaaoga le poto e suesue ai a latou amio.
O suʻesuʻega faʻapitoa faʻapitoa na faia ni faʻataʻitaʻiga (po o manatu) e uiga i faiga fa'ale-mafaufau e fa'atalanoa ai amio.
Clark Hull (1882-1952) ma Edward Tolman (1886-1959) na ta'ua i latou lava o tagata amio ae o ni tagata su'esu'e mafaufau.
O le Swiss developmental psychologist ma le filosofia Jean Piaget (1896-1980) sa lauiloa mo ana suʻesuʻega faʻapitoa ma tamaiti. Sa ia suʻesuʻeina le mafaufau o tamaiti, e ala i le matauina o mea sese na faia e tamaiti, a o latou foia se faafitauli, ma e ala i le fesili atu ia i latou ia latou finauga i tua atu oa latou tali.
Noam Chomsky (fanau mai 1928) ose tagata tomai i gagana, faifilosofia, saienitisi mafaufau, ma le mafaufau. Na ia tusia le tusi 'Syntactic structures'. O lenei tusi e le gata na i ai se aafiaga tele i le gagana ae faapea foi i le mafaufau.
E tele isi foma'i su'esu'e, saienitisi, filosofia, physiologists, ma isi. o le na saofagā i le mafaufau faʻaonaponei, ma ou te mautinoa ou te leʻi taʻua uma elemene na faia se sao taua i le atinaʻeina o mafaufauga. Ae ou te manatu o lenei faʻamatalaga o le a sili atu nai lo le lava mo lenei blogpost.
What you didn’t know about the founders of modern psychology and their mental health
- Rene Descartes maua filosofia o se agaga, e ala i se faaaliga, a o lokaina o ia i se potu. Na ia taʻua lenei mea o le filosofia fou (na ia fa'atulagaina su'esu'ega geometric ma fa'aogaina metotia fa'a-matematika i le filosofia)
- Viliamu James mafatia mai neurosis, ma le atuatuvale ma sa pule i le pule
- Sigmund Freud na amata fa'aaoga cocaine a'o iai 37. Mai le matua o 39, sa sauaina o ia i lona mafaufau ma sa mafatia i faaletonu o le tino. Na mafatia Freud i le atuatuvale ma maua ai se faaletonu o le popole. I le matua o 83, Na pule Freud i lona ola e ala i le tuuina atu o le soona inu o le morphine (lea sa faia e lana uo ma le fomai).
Were these founders of psychology believers in Jesus Christ)?
- Palato (437-347 T.L.M.) na aafia i le Orphism (o se seti o talitonuga ma faiga faʻalelotu na afua mai i le Eleni anamua ma le lalolagi Eleni, faapea foi ma tagata Thracians, e fesoʻotaʻi ma tusitusiga na tuʻuina atu i le fatusolo talatuu o Orpheus, o lē na alu ifo i Seoli ma toe foʻi mai)
- Rudolf Göckel sa fai fa'ataulāitu ma fa'amaneta
- Thomas Hobbes o se tagata e le talitonu i le Atua ma o se tagata faaletino ma tetee i aoaoga faavae a le ekalesia. O lona tama o se sui tauva, o lē na lē faia mea na ia tala‘i atu ai. Na fouvale o ia i le isi sui pule ma sola, a ‘ua tu‘ua e ia ona atali‘i e to‘atolu ma lona uso.
- Ivan Pavlov o le atalii o se ositaulaga. Na amata e Ivan Pavlov se suʻesuʻega faʻalelotu ae na suia i se suʻesuʻega o le fisiki ma le matematika. Na ia taʻua o ia o se tagata e le talitonu i le Atua ma na leiloa lona faatuatua i le taimi o ana suʻesuʻega faʻalelotu. Sa ia ta’ua le faatuatua o se mea e le mautonu, nai lo le upumoni.
- Na fiafia Paul Broca i le talitonuga o le evolusione. Sa sili ia te ia le avea o se manuki ua liua na i lo se atalii o Atamu. E masani ona tetee le lotu i ona manatu, ma o lea sa masani ai ona i ai ni feteenaiga ma le ekalesia; le au faatuatua.
- Ivan Pavlov filifili e tuuto atu lona olaga i le faasaienisi, nai lo le lotu. Ona o lena, e le gata ina ia teena se aoaoga faavae, a ua ia teena le Atua.
- Sa manao Johannes Mueller e avea ma ositaulaga, ae o lona fiafia i le faasaienisi faalenatura, aemaise lava mo vailaau, sa malosi atu, ma iu ai ina manumalo.
- Sa ola aʻe Charles Darwin i le lotu. E ui sa ia aʻoga e avea ma ositaulaga Anglican, o ia o se tagata e mafaufau fua. Sa amata ona ia masalosalo i lona faatuatua ma fulitua i le faatuatuaga. Na ia faafitia le Atua, e ala i lana talitonuga o le evolusione.
- O Wilhelm Wundt o le atalii o se tagata faaaloalo ia Luteru ae na ia teena le faatuatuaga o le faaKerisiano. Na vaai Wundt i le Atua o se ituaiga o malosi faaleatua ae na te leʻi talitonu i le ola pea o tagata. Sa avea o ia ma lagolago o le talitonuga o le evolusione.
- O William James o le atalii o se failotu, ae tatou te le vaai tele i lenei mea i lona olaga. Sa ia fa'ata'ita'i, ae faapea foi faaleagaga. E masani ona alu o ia i se taupulepule, lea sa ia auai i seances.
- O John B Watson sa i ai sona tina lotu, o lē na fa'amoemoe o le a avea lana tama ma faife'au. Sa ola a'e ma le malosi i le a'oa'oga faa-Kerisiano, ma ona o lona tausia aʻe, na amata ona ia ʻinoʻino i ituaiga uma o lotu ma avea ma sē e lē talitonu i le Atua.
- B.F. O Skinner o se tagata e le talitonu i le Atua
- O Sigmund Freud o se tagata e le talitonu i le Atua. Na ia taʻua le faatuatua i le Atua o neuroses tuufaatasi ma manatu o le Atua o se mea sese.
- Sa tausia aʻe Carl Rogers i le lotu, ae na amata ona masalosalo i lona faatuatua ina ua ia i ai 20 tausaga le matua, ma tuu ai lana suesuega faafaifeau. Na avea Rogers ma se tagata e le talitonu i le Atua ma e masani ona asiasi atu i lona faletua o fai togafiti faaleagaga. Na gaoioi o ia i faiga faataulāitu ma talitonu i le faaleagaga ma le toe faafouina. Sa ia fiafia i le lotu Hindu, talitonuga faa Buddhism, ma isi lotu i sasae, tausaga fou, ma isi. (Fa'ata'ita'iga, sa ia faatonuina ma faamalosiau i ana gasegase e faia le faitaaga ona sa ia manatu o le faaipoipoga ua tuai, ma sa manaomia e tagata le tele o mafutaga i fafo atu o le faaipoipoga)
- Aperaamo Maslow sa le talitonu i le Atua.
- Clark Hull teena le faatuatuaga faa-Kerisiano ma avea ma tagata e le talitonu i le Atua
- Jean Piaget teena le faatuatuaga faa-Kerisiano ma avea ma tagata e le talitonu i le Atua
- Noam Chomsky na ola aʻe i le faa-Iutaia ae na avea ma tagata lē talitonu i le Atua.
O nei faifilosofia, saienitisi, physiologists, fomai o mafaufau, ma isi. sa le talitonu i le Atua, ma o nisi o i latou sa aafia i faiga faataulāitu. O latou filosofia, vaaiga, talavai, malamalama, mea na maua, ma isi. e leʻi faagaeeina pe faavae i luga o le Tusi Paia. O lo latou poto e leʻi sau mai le Atua. O lea na sau ai lo latou poto mai temoni. O nisi o i latou nei na molimau foi e uiga i asiasiga a agaga (malosi faatemoni) po o temoni i o latou ulu, o le na avatu ia i latou ni malamalamaaga fou, malamalama, ma le poto. O le poto o temoni ua iu ina avea ma aoaoga faavae o lenei lalolagi; saienisi.
Le auivi o le mafaufau
O le auivi o le mafaufau e aofia ai le natura, meafaitino, fa'aitiitiga, fa'atonuga, evolusione, empiricism, ma relativism.
O a'oa'oga fa'avae i fa'ata'ita'iga i manu
Frans Pierre Flourens, Ioane B. Watson, Ivan Pavlov, ma le tele o isi na fa'aaogaina manu, ina ia faamatala ai le amio a tagata, e su'esu'e ai le tino neura, ma isi. Ae o le a le tala a le Tusi Paia e uiga i tagata ma manu?
O tino uma e le o le tino e tasi: a e tasi lava le ituaiga o tino o tagata, o le isi aano o manu, o le isi i'a, ma le isi manu felelei (1 Korinito 15:39)
O le a tatou leai lava mafai ona fa'amatala amio a le tagata i luga o fa'ata'ita'iga i manu. O le mea lea e le mafai ai ona su'e vaila'au, mea teuteu ma isi. i luga o manu. Auā e lē o ni tino e tasi ma tagata. Po o le a lava le tala a le faasaienisi e fai mai ma fai mai, o se pepelo tele.
E su'e vaila'au i isumu po'o isumu, ae latou te tilotilo foi i mea e tutupu i vaiaso, masina, po o tausaga talu ona latou avatu ia i latou nei vaila'au? E tusa ai ma le au saienitisi, e aoga vailaau, ae o le a le mea e tupu pe a uma le vailaʻau? Po'o a ni a'afiaga? Fai nei isumu, ma e ola iole mo vaiaso, masina, ma tausaga e leai ni faʻamaʻi ma isi aʻafiaga? Pe mate faatasi ma siama ma tuma?
O vailaau o le a ulu atu i totonu o le toto ma aafia ai totoga uma ma sela uma i totonu o le tino o le tagata.
Aua le talitonu i nei pepelo o le lalolagi, ua ala ai ona faaumatia le tele o soifua o tagata. O vailaʻau e faʻaumatia ai le tele o ola ma mafua ai le tele o aʻafiaga, nai lo lena e faamaloloina ma faasaoina ola atoatoa.
Where do scientists get their wisdom from?
Na latou maua le atamai mai i mana faatemoni. O le tele o lo latou gaoioi i faiga faataulāitu ma tatala atu i malosiaga faatemoni, o le tele foi o le poto na latou maua. Ua tatou vaaia lenei mea i olaga o Socrates, Sigmund Freud (magafagafa), Carl Rogers, ma Rene Descartes, o ē na maua lo latou poto mai ‘au temoni i taimi o fa‘aaliga.
O le ā le tala a le Tusi Paia e faatatau i le atamai o le tagata? (poto o le lalolagi)?
Ma o laʻu tautalaga ma laʻu talaʻiga sa lē i upu faatosina o le poto o tagata, a o le faaaliga o le Agaga ma le mana: Ina ia le tu lo outou faatuatua i le poto o tagata, ae i le mana o le Atua.
A ‘ua matou tautala atu i le poto i ē ‘ua ‘ato‘atoa:a e le o le poto o lenei lalolagi, po o alii o lenei lalolagi, e fa'aumatia: Ae matou te tautala atu i le poto o le Atua i se mea lilo, e oo lava i le poto natia, na tofia e le Atua i luma o le lalolagi mo lo tatou mamalu: Le mea na le iloa e se tasi o alii o lenei lalolagi: aua ana latou iloa, semanu latou te le faasatauroina le Alii o le mamalu (1 Korinito 2:4-8)
Ae pei ona tusia, E lei vaai mata, e lei faalogo foi taliga, e lei oo foi i le loto o le tagata, o mea ua saunia e le Atua mo e alolofa ia te ia. A ua faaali mai e le Atua ia te i tatou e ala i lona Agaga: auā e su‘esu‘e e le Agaga mea uma lava, ioe, mea loloto a le Atua. Aua o ai e iloa e le tagata mea a le tagata, vagana ai le agaga o le tagata o loo i totonu ia te ia? e faapea foi ona le iloa e se tagata mea a le Atua, a o le Agaga o le Atua.
O lea ua matou mauaina, le o le agaga o le lalolagi, a o le agaga mai le Atua; tatou te iloa le iloa o mea ua tuuina mai mo i tatou e le Atua. O mea foi tatou te tautala ai, E le o le mea o loo aʻoaʻo ai le poto o le tagata, Ae o Le Agaga Paia e Aʻoaʻoina; faatusatusa mea faaleagaga ma faaleagaga. Peitai o le pule eletise le a mauaina mea a le Agaga o le Atua: Aua o latou valea ia te ia: E leai lava se mea na te iloa ai, Ona ua latou iloa faaleagaga (1 Korinito 2:12-14)
Na Ia aumaia le malosi i Lona aao. Na ia faataapeapeina i latou o ē e manatu faatauvaa ma faamaualuga i latou lava e sili i lo isi i le tofā mamao ma le malamalama lelei o o latou loto.. Na ia aveesea faipule mai o latou nofoalii ma faaeaina i latou o loo i se tulaga faatauvaa i le olaga (Luka 1:51-53)
Aua ua tusia ma o loo i ai nei i faamaumauga, Ou te faaumatia le poto o e popoto, ma o le faautauta o i latou ua i ai le tomai e iloatino ai ou te le fiafia ai. O fea ou te fai atu ai le filosofia, tomai i tusi, fa'ato'a, aoaoina? Where is a man learned in the sacred scripture? O fea oi ai se tagata poto poto o lenei vaitau, le manatu sese o ia? Pe na lē faamaonia ea e le Atua le valea o le atamai o lenei faiga o mea? Aua e tusa ai ma le mea moni e faapea, i le poto o le Atua, e leʻi maua e le faiga o mea a le lalolagi e ala i lona poto se poto masani e uiga i le Atua, Na silafia e le Atua le talafeagai e ala i le valea ua taʻua muamua o le folafolaga na taʻua muamua-i le folafolaga e laveaʻi ai i latou oe talitonu., mo mea uma e lua, O loʻo manaʻomia pea e tagata Iutaia se vavega faʻamaonia ma o loʻo sailia pea e tagata Eleni le poto (1 Korinito 1:19-25)
Auā o le poto o lenei lalolagi o le valea lea i luma o le Atua. Aua ua tusia, Na te aveina ē popoto i a latou lava togafiti. Ma toe foi, E silafia e Ieova manatu o ē popoto, e le aoga i latou. O le mea lea, aua ne'i mitamita se tasi i tagata(1 Korinito 3:19-21)
Auā o lo tatou olioli lea, o le molimau a o tatou lotofuatiaifo, i le faigofie ma le faamaoni faaleatua, e lē o le poto fa‘aletino, ae ona o le alofa tunoa o le Atua, ua fai a tatou talanoaga i le lalolagi, e sili atu fo‘i ‘iā te ‘outou (2 Korinito 1:12)
Na talanoa Paulo ma le ʻaufaifilosofia
When the apostle Paul was in Athens, na ia fetaiaʻi ma tagata popoto o le ʻau Epikuro ma le ʻau Setoiko (e le o nei faifilosofia o le faavae o mafaufauga faʻaonapo nei?). Did Paul listen and agree with them? Leai!
Paul declared to these philosophers that God made the heavens and the earth. He preached Jesus and His resurrection to them. On the basis of Paul’s testimony of Jesus Christ, o le tasi tagata na pipii atu ia te ia ma talitonu.
Ona sosoo ai lea ma nisi o faifilosofia o le au Epikuro, ma tagata Setoiki, feiloai ia te ia. Ma sa fai mai nisi, O le a le tala a lenei tagata ulavavale? isi nisi, E foliga mai o ia o se failauga o atua ese: auā na ia tala‘i atu Iesu ‘iā te i latou, ma le toe tu. Ona latou ave lea o ia, ‘ua ‘aumai fo‘i ‘iā te ia i Areopako, fai mai, Ia tatou iloa po o le a lenei aoaoga faavae fou, o le mea ua e tautala mai ai, o? Auā ‘ua e fa‘afofoga mai mea ‘ese i o matou taliga: o lea matou te fia iloa ai le uiga o ia mea. (Auā o tagata Atenai uma ma tagata ‘ese sa nonofo ai, ‘ua leai se isi mea ‘ua fa‘aalu ai o latou taimi, ae pe ta'u atu, po o le faalogo i se mea fou (Galuega 17:17-21/ Faitau foi le fuaiupu 22-34)
O le faasaienisi ua avea ai le Atua ma mea e le mafai
Tatou te le toe manaomia le Atua pe a tatou faaaogaina le poto faasaienisi, talavai, aoaoga faavae, ma isi. i lo tatou olaga i aso faisoo. E mafai ona tatou foia uma o tatou faafitauli i le faaaogaina o le poto ma metotia faaletagata. Ma o le mea tonu lena o le Tiapolo Manaomia.
When we use psychological doctrines to analyze and solve behavioral or mental problems, ona tatou le toe mana’omia lea o le mana o le Atua, aua e mafai e i tatou lava ona foia faafitauli. Tatou te le o toe faalagolago i le Atua, ae tutoatasi.
Pe a tatou faalagolago i ai Fomai, fomai o mafaufau, physiologists, psychaitosts, foma'i mafaufau, ma isi. tatou te faalagolago ma faatuatua i aoaoga faavae faaletagata, lea e faavae i le poto faatemoni.
O le upuKerisiano’ e lē faia se mea e paia ma talia e le Atua.
Uma o aoaoga faavae faasaienisi o aoaoga a temoni ae le o le Atua.
O le mafaufau faaletino o tagata na foafoaina nei aoaoga faavae ma e le o faavae i luga o le Tusi Paia.
E leai se mau e tasi na tusia i le Tusi Paia, lea e faasino ai le Upu i a'oa'oga faasaienisi, filosofia, Fomai, ma isi.
Saienisi o le mataupu o lenei lalolagi. This doctrine of the world can’t go together with the doctrine of the Kingdom of Heaven.
A study psychology always starts with the evolution theory. Because psychology is based on the concept and knowledge that man derives from apes. By participating in these colleges, ua e faafitia le Atua o le na faia le lagi ma le lalolagi.
E mafai ona e taumafai e ufiufi ma avatu se mimilo manaia i ai, but the truth is that you fill your mind with the lies of this world, e teena ma teena le Atua ma Lana Afioga.
Christianizing a profession doesn’t make it acceptable to God
E mafai e tagata ona faa-Kerisiano mea ma tuu le upu 'Kerisiano' i luma o se galuega poʻo se suʻesuʻega, ae o le a le faia ai lena galuega po o le suesue e paia ma taliaina e le Atua. E mautinoa lava e le o fai mai, that God approves that profession or study.
When you put the word ‘Christian’ in front of a profession, pei o le Christian psychology po o le Christian psychologists, e ono mafai ai ona talia e tagata, ae e le filifili tagata..... E filifili e le Atua!
E i ai i ai le gagana Kerisiano?
No Christian psychology does not exist. All psychologists, foma'i mafaufau, psychaitosts, filosofia, etc obtain doctrines of man that are built upon materialism, tagata soifua-tagata, evolusione, fa'atasi, ma isi..
This wisdom is given by revelations coming from evil spirits of the kingdom of darkness and not the Kingdom of God.
Tagata su'esu'e o le mafaufau, foma'i mafaufau, and psychiatrists are agents of the devil and operate under the influence of demonic forces. That’s the truth, e ui lava i le mea moni latou te taʻua i latou lava o 'Christian psychologists' pe latou te faʻataʻitaʻiina le mafaufau faʻa-Kerisiano.
Christians psychologists may pray with the patient, sii mai mau o le Tusi Paia, ma isi. but that won’t change the fact that they operate from a carnal mind using carnal methods.
Atonu latou te maua se faaaliga i le agaga, ma manatu o le Agaga Paia, a o nei faifilosofia, fomai o mafaufau, ma isi. na maua foi faaaliga ma leo faalogoina, but it wasn’t from God but from demonic forces.
Therefore if a Christian psychologist that practices Christian psychology gets revelations, the person might be under the influence of demonic forces (i.e. agaga o faataulaitu, spirit of divination) Nai lo le Agaga o le Atua.
Ua faaaʻoaʻo malosi temoni i le Atua
O malosiaga faatemoni na avatu ai le poto i le au faifilosofia ma faavae o le mafaufau, ma o loʻo latou tuʻuina atu pea le malamalama i tagata suʻesuʻe o le mafaufau i aso nei.
Afai o oe o se 'Christian psychologist' ma e te tatalaina oe lava i le lalolagi faaleagaga, e ala i le sasaaina o oe lava ma saili se fesoasoani mai le Atua, then demons are very willing to imitate God’s presence and to seduce you, ina ia e manatu ai e mai le Atua le faamatalaga, A o le mea moni, it derives from demons.
You may think that you operate in the prophetic, A o le mea moni, ua ia te oe le agaga o le vavalo. E le umi se taimi ae pulea atoatoa e nei agaga leaga lou olaga.
E lē mafai ona ō faatasi le poto o lenei lalolagi ma le Afioga a le Atua
O le tagata su'esu'e o le mafaufau o se tagata amio i su'esu'ega fa'asaienisi o le mafaufau, ma e leai se mea e fai i le Afioga a le Atua. O se tagata suʻesuʻe o le mafaufau e ‘faamaloloina’ e faavae i le poto faasaienisi faaletagata ae lē o le galuega a Iesu Keriso, e ui ina fai mai nisi o ‘tagata suʻesuʻe o le mafaufau faa-Kerisiano’ latou te faia.
Afai e te faamalolo i luga o le faavae, ma le suafa o Iesu Keriso, ona tatau lea ona e tuʻu i lalo lau galuega o se fomaʻi mafaufau. O le a le toe mafai ona e fa'aauauina o se foma'i mafaufau. Aua e le faatatau i lou poto faasaienisi, mafuaaga, ma le poto, ae o mea uma e faatatau i le mana o Iesu Keriso.
E le mafai, faatasi ai ma le fesoasoani a le poto faaletagata, malamalama, aoaoga faavae, ma auala e faamaloloina ai se tagata saua. E le mafai! O le mafuaʻaga lea e toʻatele ai tagata e asiasi i fomaʻi mafaufau mo le tele o tausaga.
E fa'alagolago le au su'esu'e o le mafaufau Kerisiano i le saienisi
Psychologists rely on their carnal minds and scientific knowledge from their studies. The so-called Christian psychologists also rely on the same scientific knowledge. Aua ana latou faalagolago ia Iesu Keriso ma Lona mana, latou te le faia alu i tua, iloilo ai, ma toe fai se fuafuaga o togafitiga.
They would rely on Jesus Christ and His power. O le a latou tuu i lalo o latou igoa ma galuega o se fomaʻi mafaufau ma tatalo faatasi ma tagata o loʻo manaʻomia le fesoasoani ma faʻamalolo tagata i le Suafa o Iesu Keriso ma le mana o le Agaga Paia..
Ae paga lea, e le o le mea lena e tupu. Aua e faalagolago i ai tagata suʻesuʻe o le mafaufau Kerisiano, ma faalagolago ma mitamita atili i lo latou lava poto faaletino, malamalama, tomai, ma isi. lea na latou maua mai a latou suesuega faasaienisi nai lo le faalagolago ia Iesu na faasatauroina, Lona toto, Lona Toetu, Ma lona mana.
O foma'i su'esu'e ma tagata su'esu'e fa'a-Kerisiano o le mafaufau e fai tutusa tagata i le fa'aogaina o metotia. E tutusa uma lo la pepelo o lenei lalolagi. Tele taimi, toe foi mai tagata ma le tele o faafitauli, nai lo le mea sa i ai a'o le'i alu i togafitiga (Faitau foi Faʻafefea ona maua le filemu o le mafaufau?)
Na faataatia e Paulo lona poto ma le poto faalelalolagi uma
O Paulo o se tagata aʻoaʻoina lauiloa ma e mafai ona faatusalia i lenei vaitaimi, i se tasi e maua sona tikeri i le faasaienisi. Ae sa manatu Paulo o nei poto faalelalolagi uma sa ia te ia o ni otaota. Na ia tuu i lalo lona olaga muamua e pei o le foafoaga tuai, e aofia ai ma lona poto ma lona poto uma, ma fai mai:
Ma o laʻu tautalaga ma laʻu talaʻiga sa lē i upu faatosina o le poto o tagata, a o le faaaliga o le Agaga ma le mana: Ina ia le tu lo outou faatuatua i le poto o tagata, ae i le mana o le Atua (1 Korinito 2:4-5)
O nisi taimi e fesili mai ai le Atua ia i tatou, ia tuu i lalo uma lo tatou poto ma le poto faalelalolagi, ma atonu foi o le lafoai o se suesuega po o se galuega ae na o le faalagolago ia te Ia; i Lana Afioga. E manaomia ai le faatuatua ma le lototele, e tuu i lalo lou tulaga, lau a'oga, lou poto, malamalama, ma isi.
Le Upu a le Atua vs Psychology
Seʻi o tatou vaʻavaʻai i mea o loʻo fai mai ai le Upu ma mea a tagata suʻesuʻe o le mafaufau (foma'i mafaufau, psychaitosts) fai:
Le Tusi Paia (Le Afioga a le Atua) fai mai:
- O le 'tagata' e tatau Maoti ia Iesu Keriso
- E tatau ona pule le Agaga i le tino; agaga ma le tino
- O le amataga ma le mafuaaga o faafitauli uma e faaleagaga; sauaga ma le umiaina o agaga temoni. E faatoa mafai ona e foia le faafitauli pe afai e te alu i le amataga o le faafitauli (le pogai o le faafitauli), o agaga/malosi temoni. O mea e tutupu ma fa'aalia i le lalolagi faanatura, na amata i le malo lē vaaia. Fai mai le Upu, ina ia tatou le tau ma le aano ma le toto, ae faasaga i malo, mana, e faasaga i pule o le pogisa o lenei lalolagi, e tetee atu i le amioleaga faaleagaga i nofoaga maualuluga. Na foia e Iesu le tele o faafitauli, e ala i le lafoina o temoni, aua na Ia silafia o i latou na mafua ai le faafitauli
- E galue le Upu e tusa ma le Agaga, faailoa mai o le amataga o le faafitauli faaletino po o le mafaufau o le faaleagaga, ma o lea foi e foia ai le faafitauli mai le Agaga
- Fai mai le Upu o loo ia Iesu Keriso, se foafoaga fou; le tuai (o oe muamua) ua maliu, ua fou mea uma
- O le Atua ma Iesu o le totonugalemu
- E faalagolago i le mana o le Agaga Paia
- Fai mai le Upu e uiga i le mauaina o Iesu
- Savavali e tusa ma le finagalo o le Atua, O le mea lea o le finagalo o Iesu
Fai mai foma'i su'esu'e:
- O le 'tagata' o le totonugalemu lea o togafitiga / togafitiga uma. O le 'tagata' e tatau ona fesoasoani ma faʻamalolo.
- O tagata suʻesuʻe suʻesuʻe e taulaʻi i le lotogatasi o le agaga, agaga, ma le tino
- O tagata su'esu'e o le mafaufau e foia le faafitauli mai le tino, e ala i le faatatauina o aoaoga faavae faasaienisi, ma taʻiala ma tuʻuina atu 'mea faigaluega' i tagata mamaʻi. Latou te amanaʻia mea mai fafo, pei o le faafaileleina, aiga, siosiomaga, tulaga, ma isi. o le mafuaaga o se faafitauli faalemafaufau pe faaletino
- O tagata su'esu'e o le mafaufau e galulue i le tino ma taumafai e foia le faafitauli mai le tino
- E toe fo'i tagata su'esu'e o le mafaufau i aso ua tuana'i e iloilo le fa'afitauli ma su'e le a'a o le fa'afitauli
- Tagata (ia lava) o le ogatotonu
- Faalagolago i le malosi o aoaoga faavae faasaienisi
- Fai mai le fomaʻi mafaufau e uiga i le sailia o oe lava
- E tatau i le tagata ona ola e tusa ai ma lona lava loto ma e tatau ona tu mo ia lava
Su'eina 'tagata' vs maua Iesu
E taulaʻi le fomaʻi mafaufau i le 'tagata', o le ‘matau a le tagata, ma faʻaaogaina le tele o metotia ma faʻataʻitaʻiga e togafitia ai le 'tagata lava ia' ma faʻamalosia. O le olaga e uiga i le sailia o oe lava, e pei o le tele o saienitisi, filosofia, ma fai mai lotu, ae o le mea moni, e le o le sailia o oe lava, ae o mea uma e uiga i le mauaina o Iesu.

Pe a avea se tasi toe fanauina ma tuuina atu lona ola muamua i la le tino; o le foafoaga tuai, ua oti le ‘tagata’ i lena tagata.
E le o toe uiga ia te ia, ae o mea uma e uiga ia Iesu. Afai ua oti se tagata ia 'ia', ona le toe mana’omia lea e se tagata se foma’i mafaufau.
O le a lē toe manaʻomia ni tagata suʻesuʻe o le mafaufau pe a feoti Kerisiano i le tino; ia 'tagata'. Aua afai ua oti le ‘tagata’ o le tagata, ona leai lea o se mea e galue ai tagata suʻesuʻe.
E lē mafai ona latou ‘faamālōlōina’ le aano, auā ua leai se tino.
O se itu tiga lea i le Tino o Keriso; le Ekalesia, auā o ē fa‘atuatua aua e te tuu i lalo o latou tino toe, a ia ola pea i la le tino. Latou te ola mo i latou lava, nai lo le ola mo Iesu, mo le Atua; Tausiga Ana Poloaiga, ma faia Lona finagalo. Latou te savavali pea e tusa ma o latou lava loto, ma o lea latou te savavali ai pea i la le tino, nai lo le savavali i le Agaga.
Ua lava le Tusi Paia
Le Tusi Paia; le Afioga a le Atua, ua na o le pau lea o le mea e manaomia e se tagata talitonu e fesoasoani ai ia i latou ina ia ola i le saolotoga faaleagaga. E aoga le Upu a le Atua mo aoaoga faavae, aoaiga, Faʻasaʻoina, mo le faatonuga i le amiotonu, ma isi. E le manaʻomia e Kerisiano aʻoaʻoga o le lalolagi, ae latou te manaomia le Tusi Paia; le Afioga a le Atua ma faatatau le Upu i o latou olaga. A latou faia lena mea, latou te le maua ni faafitauli.
O tusitusiga uma o le paia e tuuina mai e ala i musumusuga a le Atua, Ma e aoga mo aʻoaʻoga, mo le aʻoaʻiga, mo le faasaʻoina, mo le faatonuga i le amiotonu: O Le Tagata o le Atua E Mafai Ona Atoatoa, saunia lelei mo galuega lelei uma lava (2 Timoteo 3:16-17)
Sa faamalolo e Iesu se tagata ua uluitinoina
A avea oe ma se Forld New Forth, e tatau foi ona outou savavali e pei ona savali Iesu i lenei lalolagi. Auā o Iesu o se foafoaga fou; fanau i le vai ma le Agaga Paia, ma savavali i le Agaga. O lea, seʻi o tatou vaavaai i le mea na faia e Iesu, ina ua Ia feiloai ma se ua uluitinoina (schizophrenic) tamaloa, i le nuu o sa Katara, ma le mea na Ia faia e faamalolo ai o ia.
E leʻi faasino atu e Iesu le tamāloa i se taulasea, po o se faifilosofia, ma isi. Leai, Sa savali Iesu i le Agaga ma sa silafia e lenei tagata ua uluitinoina, na o le mafai lava ona faasaoloto, e ala i le taulimaina o le mafuaaga o le faafitauli; malosi faatemoni. Na silafia e Iesu o faaaliga i le tulaga faalenatura o taunuuga ia o mea na tutupu i le nofoaga faaleagaga; ulufia e temoni.
Ona latou taunuu ai lea i le nuu o sa Katara, lea e feagai ma Kalilaia. Ma ina ua alu atu o ia i uta, ‘ua fa‘afetaia‘i ‘iā te ia o le tasi tagata mai le ‘a‘ai, sa i ai temoni mo se taimi umi, ma aua le ofuina ni ofu, aua foi e te nofo i se fale, ae i tuugamau.
Ina ua ia vaai ia Iesu, sa ia alaga, ma faapauu i ona luma, ma fai mai ma le leo tele, Se a la'u mea ia te oe, Iesu, oe le Alo o le Atua silisili ese? ou te aioi atu ia te oe, aua le faatiga mai ia te au. (Auā na ia poloa‘i atu i le agaga leaga e alu ‘ese i fafo mai le tagata. Mo le tele o taimi na maua ai o ia: ‘ua saisai fo‘i o ia i filifili ma noanoataga; ma sa ia motusia noanoaga, ua tulia foi e le tiapolo i le vao.) Ona fesili atu lea o Iesu ia te ia, fai mai, O ai lou igoa? Ma na ia fai mai, Lekeona: because many devils were entered into him And they besought him that he would not command them to go out into the deep.
Sa i ai foi le lafu puaa e tele o aai i luga o le mauga: ma sa latou aioi mai ia te ia ia tuu atu e ia ia te i latou e ulu atu i totonu. Ma sa ia faatagaina i latou. Ona o ese ai lea o temoni mai le tagata, ma ulu atu i puaa: ona taufetuli ai lea o le lafu i le mea tof i le vaituloto, ma sa fetinaiina. Ina ua iloa e le au fagaina le mea ua faia, na latou sosola, ‘ua alu fo‘i ma ta‘u atu i le ‘a‘ai ma le nu‘u. Ona latou o atu lea e vaai po o le a le mea ua faia; ma sau ia Iesu, ma maua ai le tagata, ua o ese ai temoni, nofo i vae o Iesu, fa'aofuina, ma lona mafaufau tonu: ona latou fefefe ai lea. O i latou fo‘i na va‘ai i ai, ‘ua ta‘u atu ‘iā te i latou le mea na fa‘amālōlōina ai le na uluitinoina e temoni (Luka 8:26-36)
O lenei tagata sa uluitinoina e agaga faatemoni; se lekeona, lea e uiga i 3000-6000 agaga (e tusa ai ma le faauigaga o le lekeona). Vaai faalemafaufau i lena! I le tagata e toatasi, le tele o agaga! O nei agaga faatemoni e leʻi vaaia i le lalolagi, ma sa le mafai ona matauina i lagona faanatura o le tagata, ae o taunuuga, ma galuega a nei au temoni, sa iloga ma vaaia mo lagona faanatura o le tagata; sa le maluelue o ia, motusia fusi, matautia, tagi atu ma isi.
Na silafia e Iesu, e le o feagai o Ia ma se tagata, a o agaga leaga, o lē na maua lenei tagata ma tautala mai e ala i le tagata. O lea na Ia silafia ai e le tatau ona Ia taulai atu i faailoga vaaia, ae i luga o le mafuaaga faaleagaga le vaaia o faailoga. Na tulia e Iesu nei agaga leaga mai le tagata, e ala i le poloaiina o nei agaga leaga e o ese mai ia te ia, ma ina ua uma ona latou aioi atu ia Iesu ia ulu atu i puaa, Na faatagaina e Iesu, ‘ona fa‘asa‘olotoina lea o le tagata.
E tele isi faaaʻoaʻoga o loo tusia i le Tusi Paia. O faʻataʻitaʻiga e maua ai le poto tatou te manaʻomia, e faasaoloto tagata.
Na silafia e Iesu le māfuaaga o le tulaga faalemafaufau ma faaletino o tagata, ma o le mea lea na faamalolo ai e Iesu i latou uma, o ē ‘ua uluitinoina e temoni (temoni). Na o le pau lena o le mafuaaga o faafitauli uma faalemafaufau ma faaletino.
O le ekalesia o se faalapotopotoga mamana ma malosi
O Iesu o le ulu o le ekalesia; le tino o Iesu Keriso. E tatau ona ola ma tumau le ekalesia ia Iesu Keriso; le Upu. A tumau pea le ekalesia ma savavali pea ia Iesu Keriso; le Upu, ona avea ai lea o le ekalesia ma faalapotopotoga sili ona mamana ma sili ona malosi i luga o lenei fogaeleele. Ua Ia tuuina mai ia i tatou Lana pule. O lea la, Ua Ia tuuina mai ia i tatou mea uma tatou te manaomia ma faamanuiaina i tatou i faamanuiaga faaleagaga uma i nofoaga maualuluga.
E pei ona foaiina mai e lona mana paia ia te i tatou o mea uma lava o le ola ma le amioatua, e ala i le iloa lelei o le na valaauina i tatou i le mamalu ma le amio lelei: Na tuuina mai ia matou ia matou folafolaga sili ma taua: o nei mea ia te outou o le 'aʻai o le natura paia, Na sao mai le leaga o le lalolagi i le lalolagi e ala i le naunautaiga (2 Peteru 1:3-4)
Ae paga lea, e tele ekalesia e le savavali i le pule a Keriso. E toatele tagata talitonu e tumau pea i la le tino ma ua le toe savavali i le Agaga, a ia savavali pea i la le tino. O le tele o tagata faigaluega tausi mamoe e le faalagolago i le mana o le Agaga Paia, ae i luga o le 'Christian psychology'; auala fa'ale-mafaufau ma a'oa'oga ua talia e ekalesia ma aulotu.
How Christians make the Word of God of no effect
O loʻo iai 'tagata suʻesuʻe faʻapitoa Kerisiano' o loʻo tuʻuina atu semina ma aʻoaʻoga i tagata talitonu, faifeau, faiaoga, tagata faigaluega faafaifeau, ma isi. Latou te faafefiloi le poto o le lalolagi; saienisi, Faatasi ai ma le mea moni o le Afioga a le Atua. E ala i le faʻafefiloi o mea e lua, latou te fa'aleaogaina le Upu.
Fa'ata'ita'iga, latou te aʻoaʻoina pe a oʻo i se tasi se faʻafitauli poʻo se faʻalavelave, latou o toe foi i lo latou taimi ua tuanai ina ia iloa ai le taimi na tupu ai ma le mea na mafua ai. E tele mea latou te eliina, e faatatau i le olaga tuai o le tagata. Ae e feteenai lea ma le afioga a le Atua. Auā ua fetalai mai le Atua o oe o se foafoaga fou ma ua mavae atu mea tuai uma.
Afai e te faaaogaina ma faaaoga aoaoga faavae faasaienisi faalelalolagi, ma auala, ma faalagolago ia i latou nai lo le faalagolago i le Upu ma le Agaga Paia, ona toe toso mai lea e le Atua o Ia lava i tua, ma tuu atu ia te oe e foia le faafitauli. Aua o le faaaogaina o nei aoaoga faavae faalelalolagi, e te faaali atu i le Atua e te le manaomia o Ia, ae e mafai ona e faia oe lava ia. E te manatu e te lelei tele ma atamai ma e mafai ona e faʻamalolo le tagata. E aunoa ma le iloa e te tuʻuina oe i luga o se faʻavae. Ua e fai mai e te manaomia le Alii ma e le mafai ona e faia na o oe, ae e ala i le faalagolago i lou lava poto ma le poto faaletino, lea na e mauaina i le iunivesite, na ona e faamaonia lava e ese.
Ua i ai i le ekalesia le pule uma ia Iesu Keriso
“Aisea ua na o le ekalesia e mafai ona maua ai le laveaiga?”Aua o le ekalesia; o le faapotopotoga o foafoaga fou e savavali i le Agaga ma o loo nofo ia Iesu Keriso i luga aʻe o malo uma, mana, pule o le pouliuli, ma le amioleaga faaleagaga i mea maualuluga ma galue i le malo faaleagaga. O faafitauli uma faalemafaufau ma faaletino e afua mai i le itu faaleagaga.
Ua na o Iesu Keriso lava, ua ia te oe se pule e sili atu nai lo o ia agaga leaga. O lea ua ia te oe le pule e faatonu ai nei agaga leaga, o e sauaina pe umia se tagata, e alu e tuua le tagata.
Pe a e nofo ia te Ia, ua ia te oe le pule uma e tuliesea ai agaga leaga e mafua ai ituaiga uma o faafitauli faalemafaufau, pei o le faanoanoa, fefe, popole, faanoanoaga, ita, atuatuvale, schizophrenia, faaletonu neura, uunaiga, ADHD, autism, faaopoopo ma isi. (Faitau foi: ADHD fa'aalia)
Afai e iai se faaletonu o le mafaufau o se tagata, e vaaia lea i le agaga, ona lē mafai lea ona e foʻia le faafitauli mai le tino, faatasi ai ma aoaoga faavae faasaienisi ma le faaaogaina o auala faaletino.
E mafai ona e tusitusi 100 iloiloga ma togafitiga. Ae o le a le aveesea e le tagata le faafitauli. Atonu o le a maua e le tagata maʻi se mapusaga i le taimi muamua, ae ina ua mavae sina taimi, o le a toe foi mai, ma atili leaga ai.
Aisea e toe foi mai ai? Aua o le mafuaaga faaleagaga, o le a tumau le agaga temoni i totonu o se tagata, ma o le a mautinoa lava e toe faaali mai o ia lava. O le tele o taimi o le a sili atu ona leaga i le tagata, auā ua osofai e le tagata lenei agaga leaga nai lo le tuua na o ia, ma mo lena, na te faasalaina le tagata.
E na o le ekalesia lava e mafai ona tuliesea le agaga faatemoni mai se tagata ma laveai le tagata, ina ia mafai ona ola le tagata e aunoa ma le sauaina ma le mauaina o le pogisa, i le saolotoga moni. Le saolotoga, na tuuina atu ai e Iesu Lona soifua mo. I le suafa o Iesu ma le mana o le Agaga Paia, e mafai ona lavea'iina tagata uma ma fa'asa'oloto mai ona fa'afitauli uma.
O le mea lea ia e talia lou tulaga, o se tagata talitonu ua toe fanauina. Ia faatuatua ma faalagolago i le Upu, ma le Mana o le Agaga Paia, nai lo le faatuatua i – ma faalagolago i le poto faaletagata, malamalama, ma aoaoga faavae faasaienisi.
Faitau foi ‘Aua e te pauu i le pu o lou taimi ua tuanai‘
‘Ia fai ma masima o le lalolagi’
puna'oa: Sigmund Freud's Discovery of Psychoanalyse: Conquistador ma Thinker Saunia e Paul Schimmel, Psychology saunia e Peter Grey, Wikipedia, Stanford encyclopedia





