Pe na suia le Atua i le aluga o tausaga? Leai, fai mai le Tusi Paia e tutusa lava le Atua, ananafi, i le asō, ma faavavau lava. O lea la, E tutusa lava le silafaga a le Atua i fomaʻi. People are the ones that change. O nisi taimi, they even change the words in the Bible so that the Word fits into their lives and fulfill their needs or shortcomings. Because of that their view on certain matters changed and often are not agreeing with the words and will of God. Let’s look at what the Bible says about doctors and medicine and whether God blessed doctors or not.
O le taua between the two kingdoms
It is important to realize that there is a spiritual war between the Kingdom of God (Lea o Iesu Keriso o le Tupu) ma le malo o le pouliuli (kingdom of the devil (a.o. Ioane 12:31; 14:30; Efeso 5:8; 6:10-18; Kolose 1:13-14; Faaaliga 12:7-9)).
God created man and gave the rulership over the earth to man. Man lived in communion with God and was placed under God, until man chose to believe and obey the words of the serpent and sinned.
Through the fall the spirit in man died and came under the authority of death. The devil became the ruler of the world and the father of fallen man. All the people that were born of Adam’s seed would come under his authority.
But through the redemptive work of Jesus Christ on the cross, through His blood, Ma Le Toetu mai le Oti, fallen man was given the opportunity to be toe faʻafoʻi (faamalolo) I lona tulaga ma faalelei ma le Atua by faith and regeneration in Christ and become a new creation.
The new creation is placed above the devil and angels and has been given all power and authority through -and in Christ Jesus.
When you believed and gave your life to Jesus Christ, and repented and became born again in Him, you were Auina mai le mana o le pogisa and translated into the Kingdom of God (Kolose 1:13-14).
Before you became born again, you were the old creation that was bound by your sinful nature and served your old master and father the devil, who blinded you with his lies and let you walk in darkness.
But when you believed and Jesus Christ became your Savior and you made Him the Lord of your life, you were transferred to another Kingdom with a new Father, and a new Master, Who lets you walk in the light.
In Christ you have inherited eternal life.
O le tagata ua togiolaina e faasaga i le tagata e le'i togiolaina
O le tagata e le'i togiolaina; o le foafoaga tuai (tagata pau) is carnal and still under the devil’s authority and bound to sin and death. Ae o le tagata ua togiolaina; le foafoaga fou (tagata fou) ua nofo ia Keriso ma ua i ai le pule uma ia Keriso i luga o le tiapolo ma agelu, because Jesus Christ defeated the devil, and is bound to righteousness and (faavavau) soifua.
O lenei, ma le mafaufau i nei mea uma, let’s look at the origin of sickness and diseases, ma le faamalologa, and if medical science and doctors, falemai, faletalavai, ma isi. e mai le Atua pe leai.
Afai e faamanuia e le Atua fomai,
aisea ua ta'ua ai e le Atua o Ia lava o Ieova Rapa?
I le Feagaiga Tuai, tatou te le faitau tele e uiga i faamai. Afai e ma'i se tasi, and went to God, then God healed that person. The healing took place when God’s people returned to God and kept the Law of Moses.
E masani ona tupu, ina ua avea tagata ma lē usiusitai i le Atua, na ma'i. Tatou te faitauina lenei mea faatasi ai ma isi, i le Numera, o le Tusi a Tupu, ma nofoaiga a Tupu.
Fai mai le Atua, afai tatou te tausi Ana poloaiga O le a ia aveesea ma'i ma faama'i uma (i.e. Esoto 23:25 ma le Teuteronome 17:15).
What does the Bible say about doctors in the Old Covenant?
Tupu o Asa
In the Old Covenant we read about doctors in the life of King Asa (2 Nofoaiga a Tupu 15). King Asa was obedient to God and kept His laws and commandments, except for the high places. E le'i aveesea e le tupu o Asa nofoaga maualuluga ae na ia tuua.
Sa faatuatuaina e le Tupu o Asa le Alii ma faalagolago ia te Ia ma sa faatasi le Atua ma le Tupu o Asa. God gave nations into his might until King Asa no longer relied on God and went his own way.
The heart of King Asa did not go out to God anymore. God was no longer his source. God was not his Jehovah Nissi, and his Jehovah Jireh anymore. King Asa denied God by replacing God with another king, an earthly king of Syria, a human.
Hanani, who was a prophet of God, went to Asa to warn him. But King Asa did not listen to his words and didn’t repent.
Ina ua mavae sina taimi, King Asa became ill.
Ae peitai, King Asa did not show any mercy to God. He did not repent of his ways, nor did he seek God
King Asa called for the physicians (translation from Hebrew Rapha). In our time we call these physicians, Fomai. This was an abomination to God.
These physicians couldn’t heal King Asa and King Asa died.
King Asa went to the physicians for healing
Ona ave lea e asa le tupu o Iuta uma; ma sa latou aveesea maa o Rama, ma ona laau, o le mea lea na fausia ai e Paasa; ma sa ia fausia ai Kepa ma Misafa. Ma o le taimi lena na sau ai Hanani le tagatavaai ia Asa le tupu o Iuta, ma fai atu ia te ia, Aua ua e faalagolago i le tupu o Suria, ma lē faalagolago i le Alii lou Atua, o lea ua sosola ese ai le autau a le tupu o Suria mai lou lima. Pe le o tagata Aitiope ma Lubimā ea o ni tagata e talimalo tele, ma le tele o kariota ma le au tietie solofanua? ma le tele o kariota ma le au tietie solofanua, because thou didst rely on the Lord, he delivered them into thine hand.
“Yet in his disease, he sought not to the Lord, but to the physicians”
For the eyes of the Lord run to and fro throughout the whole earth, to shew Himself strong in the behalf of them whose heart is perfect toward Him. Herein thou hast done foolishly: therefore from henceforth thou shalt have wars. Then Asa was wroth with the seer, and put him in a prison house; for he was in a rage with him because of this thing. And Asa oppressed some of the people the same time. Ma, faauta, the acts of Asa, first and last, faauta, they are written in the book of the kings of Judah and Israel.
And Asa in the thirty and ninth year of his reign was diseased in his feet, until his disease was exceeding great: yet in his disease he sought not to the Lord, but to the physicians.
And Asa slept with his fathers, and died in the one and fortieth year of his reign. And they buried him in his own sepulchres, which he had made for himself in the city of David, and laid him in the bed which was filled with sweet odours and divers kinds of spices prepared by the apothecaries’ art: and they made a very great burning for him. (2 Nofoaiga a Tupu 16:6-14).
What does Jehovah Rapha mean?
Jehovah Rapha means God is our Healer, and no one else is. There are only two kingdoms, we don’t have any more options.
When we look at the story of King Asa; we read, that he did not seek God, who is Jehovah Rapha, in his illness. O lea la, he didn’t seek the Kingdom of God. Nai lo lena, King Asa sought the other kingdom, o le malo o le pouliuli. King Asa sought help from the devil, who is the ruler of the other kingdom.
The devil inspired the physicians and gave them the knowledge and he worked through the hands of these physicians (Fomai).
The physicians (Fomai) were not from God but from the devil. If King Asa repented of his deeds and turned back to God and had sought God for healing in his illness instead of seeking the doctors (fomai) mo le faamalologa, Semanu e faamaloloina e le Atua le Tupu o Asa, E mo'i. Ae e lei faia e le Tupu o Asa lena mea.
All the visible things have its origin in the spiritual realm
God created everything by His Word and the power of the Holy Spirit. Everything you see in the natural has its origin in the spiritual.
The same applies to sickness and disease.
The origin of sickness and disease
O ma'i ma faama'i o taunuuga ia o agaga temoni (malo faaleagaga) faagaoioia i le tino (malo faalenatura). O ma'i ma faama'i, o mea e vaaia ma fuaina i le tino o ni faaaliga ia o le faaleagaina lea na mafua mai i agaga temoni.
Fa'ata'ita'iga, o le logonoa ma le gugu o se faaaliga lea o se agaga logonoa ma gugu, o se patu lapopoa o se faailoaga o se temoni o le kanesa ma o le faagaloina o le faaaliga lea o se temoni o le Galonimo.
Pau lava le mea ia e le faailoaina mai ma'i ma faama'i e sau mai agaga temoni (temoni o loo faaali mai i latou lava i se tino po o se agaga), ma afai e te le iloaina o le amataga o ma'i o le malo faaleagaga, ae nai lo lena, ia mafaufau i ma'i ma faama'i o se tali masani o le tino o se mafuaaga masani, o le a le mafai lava ona e faamaloloina tagata i le Suafa ma le mana o Iesu Keriso.
O le a le mafai ona e savavali i le faatuatua ma faaee atu lima i tagata mamai e pei ona sa faia e Iesu.
You must understand that the devil’s ultimate goal is to destroy people. He commissioned his fallen angels (temoni po o agaga leaga) to do everything they can to accomplish his goal.
The devil sends his messengers to people with the commandment to seduce them and then steal, fasioti, ma faaumatia tagata. E na o le pau le taimi e mafai ai ona toe foi atu le temoni i lona matai pe a ia faataunuuina lana misiona.
Where do doctors come from and what is the origin of medical science?
Let’s have a look at the doctors and the way of healing in ancient cultures and the roots of modern science:
- Na tuuina mai e le Atua tulafono mo le soifua mālōlōina o tagata Eperu, Ieova Rapa (Tusi a Levitiko)
- Vailaau faafomai (4000 T.L.M.) sa faavae i le suesueina o fetu.
- Vailaau faafomai a Aikupito (1500 T.L.M.) ositaulaga, o e na amataina i le malamalama faafomai ma le tele o tagata tomai faapitoa i se faama'i faapitoa se tasi.
- Vailaau faafomai a Peresia (1000 T.L.M.) showed an affinity with the Hebrew health laws and underlies the Islamic health rules.
- Aganuu Eleni na atiina ae vailaau faafomai i 3000 T.L.M.. Na avea vailaau faafomai ma se faasaienisi e faavae i sailiiliga. I lenei faasaienisi, o manatu na atiina ae e faavae i le paleni sa'o i le va o le soifua maloloina ma le le maloloina. E mafai ona iloa lenei mea e ala i se auala sa'o e ola ai ma se si'omaga maloloina. O se fomai lauiloa o Alcmaeon (500 T.L.M.). Na aumaia e le aoga faafomai a Kos le tamā o vailaau faafomai i Sisifo: Hippocrates (460-377 T.L.M.). Sa i ai se malamalamaaga loloto o Hippocrates i mafatiaga o tagata ma tuu fomai i le auaunaga i gasegase. O Hippocrates o se fomai ma se saienitisi e tomai. O Ia lea e tasi, o lē e masani ona faamalo i ai mo le faaaogaina o le faaupuga malie, lea e ta'ua foi o le aoaoga faavae o uiga e fa o se teori faafomai. E manatu lenei manatu e faapea, ua faatumulia le tino o le tagata i ni mea faavae se fā, e ta'ua o le malie, e paleni pe a maloloina se tagata. O faamai uma ma manaoga faapitoa e faapea e mafua mai i le soona faia po o le le lava o se tasi o nei mea malie e fa. O nei faaletonu e mafai ona mafua mai i le ausa e mānavaina pe aveesea e le tino. O mea malie e fa o le bile uliuli, bile samasama, phlegm, ma le toto. I le senituri lona 17, o le saienisi faafomai e faavae i sailiiliga faasaienitisi na oo i se atinaega o le lotoifale.
Ua na o se aotelega puupuu lenei o le amataga o le saienisi faafomai. Ae o loo faaalia ai o fomai ma vailaau e toe foi mai. Na iai foma'i a o le'i afio mai Iesu i le lalolagi.
Manatua le tala i le Tupu o Asa, o lē na liliu atu foi i se tagata vailaau. O vaega uma o tagata (aganuu) na, ma o loo i ai pea, o ona lava faamālōlōga ma lana lava auala e faamālōlō ai tagata. (Atua), O ai na faamaloloina i latou.
O Le Tautoga a Hippocrates
A o le'i mafai e fomai ona faia ni vailaau faafomai, e tatau ona latou tauto i se tautoga. O le tautoga na muai maua mai i le tautoga a Hippocrates. E mafai ona tatou iloa vaega e fa i le tautoga a Hippocrates:
- E eseese atua ua valaauina e avea ma molimau.
- O se maliega lea e tauto ai le fomai talavou e usitai i aiaiga a le faalapotopotoga faapolofesa. I lenei maliega o loo faamaumauina ai mataupu faavae o le faaaumea lelei.
- O se aotelega o tulafono o le mataupu faavae.
- O se tautinoga lea e faalagolago ai le tulaga tauleleia o le fomai i lona faamaoni i le tautoga.
What is the original oath of Hippocrates?
Ou te tauto i le Apollo, o le faamalologa, Asclepius, Hygieia, ma le Vaifofo, ma ou te molimauina atua uma, atua fafine uma, ia tausi e tusa ma lo'u gafatia ma la'u faamasinoga, o le tautoga ma le maliega lenei:
Ia manatu e pele ia te au, o o'u matua, o ia o lē na aoaoina au i lenei ata; ia ola tutusa ma ia ma, pe a tatau ai, e faasoa atu a'u oloa ia te ia; O le vaai atu i lana fanau o o'u lava uso, e aoao i latou i lenei ata; ma e ala i la'u aoaoga, O le a ou tuuina atu se malamalamaaga o lenei ata i o'u lava atalii, ma atalii o lo'u faiaoga, ma i soo ua noatia i se faaiuga ma se tautoga e tusa ai ma tulafono faafomai, ae leai nisi.
O le a ou faatonuina ni faiga mo le lelei o ou gasegase e tusa ai ma lo'u tomai ma la'u faamasinoga ma aua lava nei faaleagaina se tasi. Ou te le tuuina atu ni vailaau matautia i soo se tasi pe a fesiligia, pe fautuaina mai se fautuaga faapena; ma e faapena foi ona Ou lē tuuina atu i se fafine se pesa e faapau pepe ai. Ae o le a Ou faasaoina le mama o lo'u olaga ma a'u faatufugaga. Ou te lē tipiina mo se maa, e oo lava i gasegase o loo faaalia ai le faamai; O le a ou tuua lenei taotoga e faia e fomai, tagata tomai faapitoa i lenei ata. I fale uma ou te sau ai, ou te ulufale atu ai mo na o le lelei o o'u gasegase, ia ou taumamao ese mai mea leaga uma e faia ma faatosinaga uma aemaise lava mai le fiafia o le alofa i tamaitai po o alii, pe saoloto i latou pe pologa. O mea uma e mafai ona oo mai i lo'u malamalama i le faatinoina o la'u galuega po o le fefaatauaiga i aso taitasi ma tagata, e le tatau ona salalau solo, O le a ou tausia faalilolilo ma o le a le faaalia lava.
Afai ou te tausia ma le faamaoni lenei tautoga, ou te fiafia i lo'u olaga ma faataitai la'u faatufugaga, faaaloalogia e tagata uma ma i taimi uma; ae afai ou te se ese mai ai pe solia, o le isi itu o lo'u olaga.
What is the revised oath of Hippocrates?
I le I.S., ma le tele o isi atunuu ua toe faafouina le uluai tautoga ma o se faataitaiga o se tasi o nei:
Ou te folafola atu ma le mamalu o le a ou faia i le mea sili ou te mafaia e auauna atu ai i tagata—tausia o e mamai, faalauiloaina o le soifua maloloina lelei, ma le faaitiitia o tiga ma mafatiaga.
Ou te iloa o le faatinoina o vailaau faafomai o se avanoa lea e oo mai ai se tiutetauave tele ma o le a ou le faaaogaina faatautala ai lo'u tulaga. O le a ou faataitaia vailaau faafomai ma le amiosao, lotomaualalo, faamaoni, ma le agaalofa—galulue faatasi ma o'u uso a fomai ma isi tagata faigaluega e faafetaiaia manaoga o o'u gasegase.
O le a ou le faia lava ma le loto i ai pe tuuina atu se mea i le faaleagaina atoa o ou gasegase. O le a ou le faatagaina ni manatu e uiga i itupa, ituaiga, tapuaiga, sootaga faaupufai, aoaoga faamasani faalefeusuaiga, atunuu, po o le tulaga faaagafesootai e uunaia ai lo'u tiute o le tausiga. O le a ou tetee i aiaiga faavae i le solia o aia tatau faaletagata ma o le a ou le auai i ai. O le a ou taumafai e sui tulafono e feteenai ma mataupu faavae o la'u galuega ma o le a ou galue agai i se tufatufaga e sili atu ona tonu o punaoa faalesoifua maloloina.O le a ou fesoasoani i ou gasegase e faia ni faaiuga atamai e tutusa ma o latou lava tulaga faatauaina ma talitonuga ma o le a lagolagoina le le faalauaiteleina o le onosai.
O le a ou iloaina tapulaa o lo'u malamalama ma saili e faatumauina ma faateleina lo'u malamalama ma tomai i lo'u olaga faalegaluega atoa. O le a ou faailoa atu ma taumafai e foia au lava mea sese ma faaaoga ma le faamaoni ma tali atu i mea a isi. O le a ou saili e faalauiloa atu le faalauteleina o le malamalama faafomai e ala i le aoao atu ma le sailiiliga. 'ou te faia lenei tautinoga ma le mamalu, saoloto, ma i luga o lo'u mamalu.
E mafai ona tatou faaiuina, o vailaau faafomai i Sisifo i ona po nei ua faavae i filosofia Eleni ma ua avea ma se faasaienisi. O lenei saienisi faafomai na atiina ae i le aluga o tausaga, ona o sailiiliga faasaienitisi ma saienisi faafomai o loo atiina ae pea.
Ae faapefea faletalavai ma faatusa faafomai?
I talafatu faa-Eleni anamua, Asclepius is considered the god of medicine. Asclepius was the son of Apollo and Coronis. Na faasoa mai e Asclepius, ma Apolo, o le faaupuga Paean (“o le Faamalolo”). Na ave e Apolo le pepe o Asclepius (na ia aveina mai le manava o Koroni, o le tina o Asclepius) i le seneturi o Chiron, who raised Asclepius and instructed him in the art of medicine.
Asclepius represents the healing aspect of the medical arts. O afafine o Asclepius o:
- Hygiea (“Tumama”, o le atua fafine/tagata o le soifua maloloina, mama, ma le tumama),
- Iaso (o le atua fafine o le toe faaleleia mai ma'i),
- Aceso (o le atua fafine o le faagasologa o le faamalologa),
- Aglaea/Aegle (o le atua fafine o le matagofie, matagofie, mamalu, matagofie, ma teuteuga),
- Vaifofo (o le atua fafine o vaifofo lautele).
Sa fesoota'i Asclepius ma le atua Roma o Vediovis. Na fasiotia e Seusa Asclepius i se uila, aua na ia toe faatūina mai Hipolytus mai le oti ma taliaina le auro mo lena mea.
O isi talafatu e faapea, na fasiotia Asclepius, aua ina ua uma ona toe aumai tagata mai le oti, Na mafaufau Hades, o le a le toe o mai ni agaga oti i le lalolagi i lalo, o lea na ia talosaga atu ai i lona uso o Seusa e aveese o ia. Na ita ai Apolo, o le na fasiotia le au Cyclopes, o lē na faia faititili mo Seusa
O le ai uamea a Asclepius, o se tootoo e fusia i gata, o loo avea pea ma faatusa o vailaau faafomai i aso nei. O lenei faatusa (o le ai uamea Asclepius) e le gata ina faaaoga e fomai, ae faapea foi i faletalavai, aemaise lava le faatusa i le pesini, o le mea lea e inu ai le gata mai.
O le pesini lenei o se faatusa o le Tumama, o le afafine o Asclepius ma le atua fafine o le soifua maloloina.
Ua tatou iloa uma nei faatusa i luga, ae e te iloa foi lo latou uiga ma lo latou tupuaga?
Pe o faatusa le faatusa faafomai i le gata apamemea i luga o le pou
O le faatusa o le ai uamea e le faatusa i le gata apamemea i luga o le pou, na faia e Mose ma o se faatusa o Iesu’ maliu i luga o le satauro, as so many Christians think. (Faitau foi: Aisea na avea ai le gata apamemea o se faatusa o le Iesu’ maliu i luga o le satauro).
Astrology symbol Caduceus
O le aufaigaluega o loo i le ata i le tulimanu agavale pito i luga o se faatusa tuai o le suesueina o fetu ma e ta'ua foi o 'Caduceus'. O le tootoo e iai apa'au sa tauaveina e le atua Eleni o Hermes (ma le atua Roma o Mercury).
O gata e faatusa i le itulua, o le a iu lava ina taunuu i le lotogatasi.
O le ai uamea a Asclepius
I le ata i le pito i lalo agavale, tatou te vaaia le ai uamea a Asclepius, lea e ta'ua foi o le aufaigaluega a Aesculapius. O lenei tootoo Asclepius sa aveina e le atua Eleni o Asclepius, o le atua o vailaau ma faamalologa.
O le gata ua fusia faatasi e ta'ua o le Epidaurus ma sa faaaogaina i sauniga faamalologa (Faitau foi: O le nofoalii o Satani).
The bowl of Hygieia
O le pesini e faatusa ia Hygieia, o le atua fafine o le soifua maloloina ma le afafine o Asclepius. O loo fafagaina le gata i fafo o le pesini (Ata i le ogatotonu ma le taumatau pito i luga). O lea ua fafaga ai e Hygieia le gata.
The green cross
O le satauro lanumeamata e sau mai Eleni ma o se faatusa o le tuufaatasiga o faletalavai.
E mafai ona tatou iloa o nei faatusa, o loo faaaogaina pea i aso nei, sui o fomai, falemai, faletalavai, ma isi., ma e tupuga mai i talafatu faa-Eleni. The symbols represent the Greek gods and have nothing to do with the Almighty God; o le Foafoa o le lagi ma le lalolagi.
The devil is not a creator but an imitator. Ua kopiina e le tiapolo mea uma mai le Atua. Aisea e faia ai e le tiapolo lena mea? Ona e manao le tiapolo e pei o le Atua.
The devil wants to be the god of the people and want them to worship him. Therefore the devil created and still creates substitutes for God, so that people don’t need God anymore but can do everything themselves.
Did Jesus heal all the sick?
- Pe na auina atu ea e Iesu se tasi i se fomai po o se fomai? Afai o lea, o fea o tusia ai?
- Pe na poloaiina e Iesu ona soo e aumai tagata mamai i vailaau faafomai po o fomai?
- Pe na poloaiina ea e Iesu e mamai e o i fomai po o fomai, pe a alu o Ia i le Tama?
- O Luka o se fomai, ae pe o ia o se fomai i le malo faalenatura i le malo faaleagaga? Aua na ta'ua foi e Iesu o Ia lava o se Fomai ae e le o Iesu o se fomai.
- Afai e moni lava o Luka o se fomai, o fea na auina atu ai e Iesu e mamai ia Luka? Pe o anafea na auina atu ai e aposetolo e mamai ia Luka?
- Afai o Luka o se fomai, o anafea na ia faatinoina ai lana galuega? O fea o tusia ai?
- Pe na auina atu e le Atua tagata mama'i i foma'i, vailaau faafomai po o fomai i le Feagaiga Tuai?
- O fea o i ai fomai, o e o soo ma soo o Hippocrates, ta'ua i le Feagaiga Fou?
Na faamalolo e Iesu i latou uma na mamai ma sauaina e le tiapolo. O ia o se tagata, o lē na iloaIna Lana pule ma iloa le mea na oo mai ai ma'i.
The promise of healing in the Bible
E moni lava ua Ia tauaveina o tatou faanoanoaga, ma tauaveina o tatou faanoanoaga: ae sa matou manatu ua taia o ia, taia e le Atua, ma puapuagatia. Ae sa manu'a o Ia ona o a tatou solitulafono, Sa manu'a o ia ona o a tatou amioletonu: o le faasalaga o lo tatou filemu sa i Ona luga; ma o Ana faalavalava ua faamaloloina ai i tatou (Isaia 53:4-5)
O Lē na ia tauaveina a tatou agasala i Lona lava tino i luga o le laau, tatou te, oti i agasala, e tatau ona ola i le amiotonu: o ona faalavalava na faamaloloina ai outou (1 Peteru 2:24)
Jesus took all sickness and sin upon Him and carried our sorrows. All sickness and diseases in the body and in the soul are paid on the whipping post and on the cross.
A o lei faasatauroina, Jesus bore all our sickness and disease in His flesh at the whipping post, and on the cross the Father laid all the sins of fallen man upon Him.
na tusia e Peteru, 'e ala i Ona faalavalava, na faamaloloina oe'. I se isi faaupuga, o upu i le Isaia 53:4-5 na faataunuuina i le nofoaga na sasaina ai, o le mea na totogi ai e Iesu le tau mo tagata pauu. Ua uma ona faia le faamalologa.
Were there physicians in Jesus’ taimi?
Ioe, ia Iesu’ time there were physicians (Fomai). Hippocrates, who is considered the father and founder of medical science lived from 460-377 T.L.M.. The disciples of Hippocrates (priests in the temple of Asclepius) gained medical knowledge from him and they taught their disciples their medical knowledge in the temple of Asclepius.
O le fafine na tafe mai le toto
I Mark 5:25-27 we read about the woman with the issue of blood, who went to the physicians (Fomai).
Ma se tamaitai faapitoa, lea sa i ai se tafe toto i le sefululua tausaga,Ma sa mafatia i le tele o mea mai fomai e toatele, ma sa ia faaaluina mea uma sa ia te ia, ma sa leai se mea na sili atu ona lelei, ae na sili atu ona leaga, Ina ua faalogo o ia ia Iesu, na sau i tua o le au faasalalau, ma pa'i atu i lona ofu.
Aua sa ia fai mai, A mafai ona ou pa'i atu i ona lavalava, 'O le a 'ou 'ā'oa'o. Ma sa vave ona matutu le punavai o lona toto; ma sa ia lagonaina i lona tino ua faamaloloina o ia mai lena mala (Mareko 5:25-29).
O le fafine, o lē na i ai se faafitauli o le toto, spent a lot of money on many physicians. Sa ia faaaluina mea uma sa ia te ia i fomai.
Ae na toe malosi o ia? Leai, O le mea moni a, na sili atu ona leaga lona tulaga!
Oi ioe, e lei faaleleia lona tulaga, pe na faamaloloina foi o ia, aua o fomai (Fomai) aumaia mai le puna o le tiapolo; o le puna o le oti.
Pe a e faaaogaina se vailaau, e te le saoloto, ae i le pologa. Pe a e alu i togafitiga, e te le saoloto, ae i le pologa ma mulimuli ane, o le a na ona sili atu ona leaga. Aua e le tuuina mai lava e le tiapolo se mea e leai se totogi, e manao lava le tiapolo i se mea e taui atu. Manatua, o le misiona a le tiapolo o le gaoi, fasioti, ma faaumatia ma o le a le maua ai lava le ola (Ioane 10:10).
Iesu folafola mai se olaga o le ola i le saolotoga ae le o le pologa
Ia faaeteete nei faaleagaina outou e se tagata e ala i filosofia ma taufaasese le aoga, e tusa ai ma tu ma aga masani a tagata, e tusa ai ma mea faavae o le lalolagi, ae lē mulimuli ia Keriso (Kolose 2:8).
Ua uma ona lapataia e Paulo le au paia i Kolose 2:4-15 mo le poto faalelalolagi; o le malamalama o le tagata, o le valea lea i le Atua:
I nei taimi, ua tatou masani i le faiga o mea a le lalolagi, tatou te le toe iloa le eseesega i le va o mea e mai le Atua ma mea e mai le tiapolo.
Tatou te faaaogaina le faiga o le tausiga faafomai; Fomai, falemai, fomai, fomai o mafaufau, ma isi. e le amanaiaina ma manatu i ai o se mea masani. O se vaega o o tatou olaga.
Some Christians even say, o fomai o ni tagata faamanuiaina, o e na auina mai e le Atua. Ia, o se tasi lena o pepelo sili ona tetele!
A e toe fanau mai ma faafou lou mafaufau ma le afioga a le Atua, ma pe a outou saili i mea o i luga ae lē o i le lalolagi, ona matala ai lea o ou mata ma e iloa ai, ma iloa le upumoni a le Atua.
O le a e iloa pepelo a le tiapolo, o loo e nofo ai(d) mo le tele o tausaga. O le a outou iloa agaga ma le malo faaleagaga ma iloa le lelei ma le leaga.
Faafou lou mafaufau ma maua le mafaufau o Keriso
O lou mafaufau faaletino, e mafaufau e pei o le lalolagi, fai mai: afai e te ma'i pe e te lagonaina se tiga o le a e alu i le fomai pe afai foi e te atuatuvale, o le a e alu i se fomai o mafaufau pe afai foi e te oo i se tiga i lou tua o le a e alu i se fomai faapitoa faaletino, ma isi., O lea e tatau ai ona e faafouina lou mafaufau faaletino i le afioga a le Atua ina ia ogatasi ma le finagalo o le Atua (Faitau foi: O Le Aisea e manaomia ai le faafouina o lou mafaufau?).
O na olo malolosi uma, o mea e fausia i lou mafaufau e tatau ona faaumatia. E na o le pau le ala e faaumatia ai i latou o le Afioga a le Atua.
Ou te fia faamalosiau atu ia te oe, e faitau ma suesue i Tusitusiga Paia o loo ta'ua i lenei pou o le Initoneti ma iloiloina mo oe lava. Vaai i ai ma iloa ai le upumoni a le Atua.
Ua oo i le taimi mo le au paia e tutu ai ma toe foi atu i le Atua. Ua oo i le taimi e faailoa atu ai o Ia i o tatou ala uma, e le na o ni nai. Ia toe avea o Ia ma o tatou Ieova Rapa.
‘Ia fai ma masima o le lalolagi’



