Ia au i te Bible,?

Aita te mana'o e te ite o te mau kerisetiano e rave rahi no ni'a i te haamaitairaa e te mau haamaitairaa a te Atua e tu'ati ra i te huru o te Bible no ni'a i te haamaitairaa. Ia au i te Bible,?

Ia au i te Bible,?

E rave rahi mau papa'iraa mo'a i roto i te Bible o te faaite mai ia tatou i te auraa ia haamaitaihia. E hi'o tatou i te tahi o te mau Papai e rave rahi no te farii i te hoê hoho'a maramarama no ni'a i te taime e haamaitaihia'i outou.

  • E haamaitaihia outou mai te mea e, e mata'u outou i te Fatu

A tamata na e a hi'o e, e mea maitai te Fatu: e ao to te taata e ti'aturi ia'na. E mata'u i te Fatu, ā'a: no te mea aita e hinaaro ia ratou ia mata'u Ia'na (Psé 34:8-9)

E ao to te taata e te mata'u nei i te Fatu, o te oaoa rahi nei i ta'na mau faaueraa (Psé 112:1)

E ao to te feia atoa e mata'u ra i te Fatu; o te haere ra i ni'a i to'na mau e'a (Psé 128:1)

Hi'o, e haamaitaihia'i te taata e mata'u nei i te Fatu (Psé 128:4)

  • E haamaitaihia outou ia ti'aturi outou i te Fatu

A tavini i te Fatu ma te mata'u, e a oaoa ma te ruru. Haama i te Tamaiti, ia ore oia ia riri, e pohe atu outou i te e'a, Ia tupu ana'e To'na riri, mea iti râ, e ao to ratou atoa o te ti'aturi ia'na (Psé 2:11-12)

E ao taua taata ra o te faariro i te Fatu ei ti'aturiraa, e aita oia e faatura i te feia teoteo, e aita atoa te feia e fariu ê atu i te haavare (Psé 40:4)

E ao to te taata e vai ra to'na puai i roto ia Oe; Te vai ra to ratou mau e'a i roto i to ratou aau (Psé 84:5)

E te Fatu o te mau nuu, e ao to te taata e ti'aturi ia oe (Psé 84:12)

E ao to te taata e te ti'aturi nei i te Fatu, e te ti'aturiraa o vai te Fatu (Jeremieh 17:7)

A tai'o atoa: Te ora ra anei te Fatu i to outou ti'a?

  • E haamaitaihia outou mai te mea e, aita outou e haere i roto i te a'oraa a te feia paieti ore, e oaoa râ outou i te ture a te Fatu

E ao to te taata o te ore e haere i raro a'e i te a'oraa a te feia paieti ore, aita atoa oia e ti'a i ni'a i te e'a o te feia hara, aita atoa oia e parahi i nia i te parahiraa o te feia faaooo. Te vai ra râ to'na oaoa i roto i te ture a te Fatu; e te feruri noa nei oia i ta'na ture i te ao e te pô. E mai oia i te tumu raau i tanuhia i pihai iho i te mau anavai pape, o te faatupu i to ' na hotu i to ' na taime; Eita atoa to ' na rau e mae; e e manuïa te mau mea atoa ta'na e rave (Psé 1:1-3)

A tai'o atoa: Te parau mau no ni'a i te ture o te hara e te pohe

  • E haamaitaihia outou ia veve ana'e outou i te pae varua

E ao to te feia veve i te pae varua: no to ratou ïa, te basileia o te ra'i (Mataio 5:3)

Ia haamaitaihia outou, te feia veve: no te mea ho'i e, no outou te basileia o te Atua (Luka 6:20)

A tai'o atoa: Ua riro tatou ei feia moni i roto i to'na veve e E taata hara noa â oe?

  • E haamaitaihia outou ia oto outou

E ao to ratou e oto ra: no te mea e tamahanahanahia ratou (Mataio 5:4)

E ao outou e ta'i nei: no te mea e ata outou (Luka 6:21)

  • E haamaitaihia outou ia vai mǎrû ana'e outou

E haamaitaihia outou te mǎrû: no te mea e farii ratou i te fenua (Mataio 5:5)

  • E haamaitaihia outou ia po'ia e ia po'ia outou i te parau-ti'a

E ao to te feia e po'ia nei e e po'ia nei i te parau-ti'a: no te mea e faaîhia ratou (Mataio 5:6)

E ao to outou tei po'ia i teie nei: no te mea e faaîhia outou (Luka 6:21)

A tai'o atoa: Eaha te auraa ia ahu i te ahu o te parau-ti'a?

  • E haamaitaihia outou ia faaite ana'e outou i te aroha

E ao to te aroha: no te mea e farii ratou i te aroha (Mataio 5:7).

  • E haamaitaihia outou mai te mea e, e aau mâ to outou

E ao to te feia aau mâ: e ite hoi ratou i te Atua (Mataio 5:8)

A tai'o atoa: Na te aha te Atua i papa'i ai i Ta'na ture i ni'a i te mau tabula o te ofai? e Eaha te hoê aau ino?

  • E haamaitaihia outou mai te mea e, e taata faatupu hau outou

E ao to te feia faatupu i te hau: e parauhia hoi ratou i te tamarii na te Atua (Mataio 5:9)

A tai'o atoa: Eaha te auraa o te feia faatupu i te hau no te Atua?

  • E haamaitaihia outou mai te mea e, ua tapo'ihia to outou mau hara e to outou mau ino e To'na toto

E ao to te taata tei faaorehia ta ' na hara, ua tapo'ihia ta ratou hara E ao to te taata o ta te Fatu e ore e tuu i te ino, e aita e haavare i roto i to'na varua (Psé 32:1-2)

E ao to ratou tei faaorehia ta ratou mau hara, e ua tapo'ihia to ratou mau hara E ao to te taata o ta te Fatu e ore e tuu i te hara (Roma 4:7-8)

A tai'o atoa: Te auraa mau o te satauro e Eaha te taa-ê-raa i rotopu i te mau faatusiaraa o te mau animala e te tusia a Iesu Mesia?

  • E haamaitaihia outou mai te mea e, e ti'aturi outou ia Iesu Mesia e e tatarahapa outou i ta outou mau hara e ta outou mau ohipa ino, ia fanau-faahou-hia i roto Ia'na, e ia haere i roto i te parau-ti'a

E ao to te feia e haapao ra i te haavaraa, e o tei rave i te parau-ti'a i te mau taime atoa (Psé 106:3).

E ao to ratou o tei ore i ite, ua ti'aturi râ ratou (John 20:29)

Ia oe na mua te Atua, i muri a'e i to'na faati'araa mai i Ta'na Tamaiti o Iesu, ua tono mai Ia'na no te haamaitai ia outou, ma te faaru'e ia outou atoa i ta'na mau ino (Ā'ati'a 3:26)

E ao to te feia pohe o te pohe nei i roto i te Fatu mai teie atu taime: Yeah, Te parau ra te Varua, ia faafaaea ratou i ta ratou mau ohipa; e te pee nei ta ratou mau ohipa ia ratou (Tō'o'a 13:14)

A tai'o atoa: Eaha te auraa e ua fanauhia te reira? e Te mauhaa tama'i o te maramarama

  • E haamaitaihia outou mai te mea e, e haapa'o outou i te mau faaueraa a te Atua, te faahoho'a ra i To'na hinaaro, e ia haere na ni'a i To'na mau e'a

Blessed are the undefiled in the way, who walk in the law of the Lord. Blessed are they that keep His testimonies, and that seek Him with the whole heart. They also do no iniquitythey walk in his ways (Psé 119:1-3)

Now therefore hearken unto Me, E te mau tamarii: for blessed are they that keep My ways (Tau 8:32)

Teie râ, o vai te hi'o atu i roto i te ture tia roa no te ti'amâraa, e te vahi, e ere oia i te taata faaroo mo'a, te tahi râ taata rave ohipa, E haamaitairaahia teie taata i roto i to'na metua tane (Iakobo 1:25)

Te inoino nei ratou i Ta'na mau faaueraa, e nehenehe ta ratou e faaea i te tumu raau o te ora, E mea pinepine oia i te haere i te vahi atea roa i te pae miti. (Tō'o'a 22:14)

A tai'o atoa: Te e'a o to outou Atua?

  • You are blessed when you listen to the Lord and keep His Word and watch and wait and be busy with (te tahi mea no te faaore i te mau tao'a.) Āna; Te ora 

Blessed is the man that heareth Me, Te hi'o noa ra i to'u mau uputa i te mau mahana atoa, te tia'i nei au i te mau pou o to'u mau uputa (Tau 8:34)

Oia mau, e ao to ratou e faaroo ra i te parau a te Atua, e a tape'a i te reira (Luka 11:28)

Blessed are those servants, whom the Lord when he cometh shall find watching (Luka 12:37)

Te mea e, e mea maitai roa o te tavini, whom his Lord when he cometh shall find so doing (Mataio 24:46, Luka 12:43) 

Hi'o, I come as a thief. Blessed is he that watcheth, and keepeth his garments, lest he walk naked, and they see his shame (Tō'o'a 16:15)

A tai'o atoa: A ara e a mata'ita'i!

  • You are blessed when you don’t be offended in Jesus

E ua haamaitaihia oia, whosoever shall not be offended in Me (Mataio 11:6, Luka 7:23)

A tai'o atoa: Ua riro anei o Iesu ei Taata here rahi aore ra ei ofai tu'e popo? e Te horo'a nei anei outou ia Iesu i mua i te taata aore râ, te pato'i nei anei outou Ia'na?

  • E haamaitaihia outou ia ririhia e ia hamani-ino-hia outou no Iesu Mesia, te Metua, e To'na parau-ti'a

Te fana'ohia ra, o te reira ïa te huru rau no te parau-ti'a’ noa: no te mea ho'i e, no ratou te Basileia o te ra'i. 

E ao to outou, ia faaino ana'e te taata ia outou, e te hamani ino ia outou, e e parau haavare ratou i te mau huru ino atoa no ni'a ia outou, no'u. A oaoa, e ia oaoa rahi: no te mea, e rahi to outou utua i te ra'i: No te mea ho'i e, ua hamani ino ratou i te mau peropheta i mua ia outou (Mataio 5:10-12)

E ao to outou, ia riri ana'e te taata ia outou, e ia faaatea ê ana'e ratou ia outou i to ratou amuiraa, e e faaino ratou ia outou, e te faaino i to outou i'oa, no te Tamaiti a te taata. Ia oaoa outou i taua mahana ra, e te horo no te oaoa: nō, fa'a'ōfa'i, E rahi to outou utu'a i te ra'i: mai te reira te huru ta to ratou mau metua i rave i te mau peropheta (Luka 6:22-23)

A tai'o atoa: No te aha te mau Kerisetiano e riri ai i te mau kerisetiano?

  • E haamaitaihia outou ia faaoromai ana'e outou i te faahemaraa

E ao to te taata e faaoromai i te faahemaraa: no te mea ia tamatahia oia, E farii oia i te korona o te ora, ta te Fatu i fafau i te feia e here ra Ia'na (Iakobo 1:12)

A tai'o atoa: E nehenehe outou e patoi i te faahemaraa?

  • E haamaitaihia outou ia a'o ana'e te Fatu ia outou

E ao to te taata ta Oe i te viivii ore, Auê ïa te here, e a haapii ia'na na roto i ta oe ture; Ia horo'a Oe ia'na i te tamărûraa i te mau mahana o te ati, e tae roa ' tu i te taime e kerihia ' i te apoo no te feia ino (Psé 94:12-13)

  • Ua haamaitaihia outou ia piihia outou i te amuraa maa a te faaipoiporaa a te Arenio

E ao to ratou tei piihia i te amuraa maa a te faaipoiporaa a te Arenio (Tō'o'a 19:9)

A tai'o atoa: O vai te manihini aita e ahu faaipoiporaa?

  • E haamaitaihia outou mai te peu e e amui outou i roto i te ti'a-faahou-raa matamua

E ao to ratou e e mo'a te feia e farii i te ti'a-faahou-raa matamua: aita te piti o te pohe e mana i nia ia ratou, e riro râ ratou ei mau tahu'a no te Atua e no te Mesia, e e faatere ratou i piha'i iho ia'na hoê tausani matahiti (Tō'o'a 20:6)

Ua haamaitaihia outou i roto i te Mesia e te mau haamaitairaa atoa i te pae varua i te mau vahi o te ra'i

Te Atua e te Metua o to tatou Fatu o Iesu Mesia, Ua haamaitai mai te mau haamaitairaa atoa i te pae varua i te mau vahi o te ra'i i roto i te Mesia: Ia au i te reira, ua ma'iti oia ia tatou i roto Ia'na na mua a'e i te niu o te ao nei, e e mea ti'a ia tatou ia vai ara noa e ia haape'ape'a ia'na ma te here: Na Iesu Mesia i faaite mai ia tatou i te fariiraa i te mau tamarii, Ia au i te parau no To'na maitai, e mea oaoa roa ia'na, Te arueraa i te hanahana o To'na aroha, i reira Oia i te fariiraa ia tatou i roto i te here. I roto i to'na toto, te vai ra to tatou faaoraraa, te faaoreraa i te mau hara, ia au i te mau tao'a rahi o To'na aroha (Ephesia 1:3-7)

Ia fanau-faahou-hia outou i roto i te Mesia e ia riro mai outou ei mea hamanihia apî; te hoê taata apî, ua haamaitaihia outou i roto i te Mesia. Aita oe i farii i te reira, aita atoa outou i rave i te reira na roto i ta outou mau ohipa. Tera râ, ua haamaitaihia outou no te here e te aroha o te Atua e te ohipa faaora a Iesu Mesia.

Na roto i te here e te aroha o te Atua, ua haamaitaihia outou e te mau haamaitairaa atoa i te pae varua i te mau vahi i te ra'i i roto i te Mesia. Eiaha e titauhia ia outou ia pure no te reira, ua farii a'ena outou i te reira. Tera râ,, E ti'a ia outou ia ite i te reira e ia haere na ni'a i te reira.

Ua haamaitaihia outou, tera râ, te vai noa ra te haamaitairaa, tei niu ïa ia outou eiaha râ i ni'a i te Atua.

Ia faaea noa outou i roto i te Mesia e ia here i te Fatu to outou Atua, e haamaitaihia ïa outou 

Mai te mea e, te here nei outou i te Fatu ma to outou aau atoa, ʻAnuanua, mana'o, e te puai, te mata'u Ia'na, te ti'aturi Ia'na, te haapa'oraa i Ta'na mau faaueraa, te haereraa i ni'a i To'na mau e'a, e ia faati'ati'ahia e ia a'o Ia'na, ia haere outou i roto i To'na hinaaro, E haamaitai-noa-hia outou, ia au i te Bibilia.

E haamaitai e e here te Atua ia outou. Tera râ,, E ririhia e e hamani-ino-hia outou e te ao nei. Nō te aha? No te Mesia e te Varua Mo'a, O vai te ora nei i roto ia outou e te faaite nei i te ao nei i te hara, Fa'a'ite-ore-hia, e te haavaraa.

'Ia riro ei miti no te fenua’

E hinaaro atoa paha outou

    hape: No te rave i te ti'araa mana, it's not possible to print, huri mai, tāpe'ape'a, a tufa e aore râ, a nenei i te reira.