I roto i te 1 Korinetia 15:29, Ua paraparau Paulo no nia i te bapetizoraa no te feia pohe. Na roto i te bapetizoraa no te pohe, no te mea ho'i e, aita tatou e tai'o ra i te bapetizoraa no te feia pohe i roto i te hoê vahi i roto i te Bible? Ua bapetizohia anei te mau taata i roto i te hoê menema? Te vahi i bapetizohia ' i te feia pohe? Ua bapetizohia anei te taata no te feia i pohe? Ua î roa o Korinetia i te haamoriraa idolo, te mau peu e te mau peu tahutahu. Teie râ, ua faahiti anei o Paula i te hoê peu etene, o tei ravehia i roto i te ekalesia tino i Korinetia? Ua rave paha te ekalesia i Korinetia i te bapetizoraa no te feia pohe no te mea e ekalesia tino te ekalesia e ua rave oia i te mau ohipa e rave rahi, o tei patoi i te hinaaro o te Atua. Tera râ,, E nehenehe atoa te bapetizoraa no te feia pohe e faataa i te tahi atu mea.
Te evanelia a Iesu Mesia
Mea faufaa roa ia taio i te bapetizoraa no te feia pohe i roto i te hoê tumu parau. No reira, e mea faufaa roa ia hi'o i ta Paulo i papai i to Paulo faahitiraa i te bapetizoraa no te feia pohe.
Tamāhine, te mau taea'e, Te faaite atu nei au ia outou i te evanelia ta'u i poro ia outou, ta outou i farii atoa, e te vahi ta outou e ti'a ra; Na roto atoa ia outou i te faaorahia, mai te mea e, e haamana'o outou i ta'u i poro ia outou, mai te mea e, aita outou i ti'aturi ma te faufaa ore.
Na mua roa ho'i, ua horo'a'tu vau ia outou i te mea atoa ta'u i farii, Ia au i te mau papa'iraa mo'a, ua pohe te Mesia no ta tatou mau hara; E ua tanumia Oia, e ua ti'a faahou Oia i te toru o te mahana, ia au i te mau papa'iraa mo'a: E ua itehia Oia ia Kefa, i muri iho o te ahuru ma piti: i muri, Hau atu i te pae hanere taea'e tei itehia ia'na i te hoê â taime; te vai noa ra te rahiraa o ratou e tae roa mai i teie nei, ua taoto râ vetahi. i muri, Ua itehia oia ia James; i muri iho, o te mau aposetolo atoa. E i muri iho, ua ite atoa mai Oia ia'u, mai te hoê taata i fanauhia i rapae i te taime.
No te mea ho'i e, o vau te mea iti roa a'e o te mau aposetolo, aita vau e ti'a ia piihia ei aposetolo, no te mea ua hamani ino vau i te ekalesia a te Atua. Tera râ, na roto i te aroha noa o te Atua, ua riro vau mai ta'u e riro nei: e ere To'na aroha i horo'ahia mai ia'u i te faufaa ore; ua rave râ vau i te ohipa rahi a'e ia ratou atoa: Aita vau i, te aroha râ o te Atua i pihai iho ia'u. No reira, o vau anei aore râ ratou, no reira, e poro tatou, e ua faaroo outou. (1 Korinetia 15:1-11)
Ua papa'i o Paula no ni'a i te evanelia, ta'na i poro i te feia mo'a i Korinetia, e te mea ta ratou i farii, e te vahi ta ratou e ti'a ai, e na roto i te reira ua faaorahia ratou, mai te mea e, e haamana'o noa ratou i ta Paulo i parau ia ratou, mai te mea e, e ere to ratou ti'aturiraa i te faufaa ore.
Te evanelia ta Paulo i poro, o te pohe ïa, tanuraa, e te ti'a-faahou-raa o Iesu Mesia e To'na hoho'a.
Eaha mai te peu e eita te feia pohe e faaho'i-faahou-hia mai?
I teie nei, mai te mea e porohia te Mesia e ua ti'a mai Oia mai te pohe mai, nahea te tahi pae i rotopu ia outou i te parauraa e, aita e ti'a-faahou-raa to tei pohe? Mai te mea râ aita e ti'a-faahou-raa to tei pohe, aita râ te Mesia i ti'a faahou: E ia ore te Mesia ia ti'a faahou, i reira ta tatou pororaa e riro ai ei mea faufaa ore, e e mea faufaa ore atoa to outou faaroo. Yeah, e ua itehia tatou ei mau ite haavare no te Atua; no te mea ua faa'ite papû matou i te Atua e, ua faati'a mai Oia i te Mesia: Aita Ta'na i faati'a mai, ia ore te feia i pohe ra ia ti'a faahou.
Ia ore te feia i pohe ra ia ti'a faahou, aita ïa te Mesia i faati'ahia: E ia ore te Mesia ia ti'a faahou mai, e mea faufaa ore to outou faaroo; tei roto noa â outou i ta outou mau hara. O tei taoto i te Mesia ra, ua pohe ïa. Tei teie nei oraraa ana'e to tatou tia'iraa i te Mesia, e ati rahi to tatou i to te mau taata atoa (1 Korinetia 15:12-19).
I te tahi a'e 12, Ua tamau noa o Paula i te parau i te ekalesia e, noa'tu e, ua poro ratou e, ua ti'a mai o Iesu Mesia i te pohe, ua parau te tahi o ratou, aita e ti'a-faahou-raa o te pohe.
Ua riro o Iesu Mesia ei taata taatoa e te Taata matamua, O vai tei ti'a mai i te pohe. No reira, ahiri e aita e tia-faahou-raa o te pohe, Aita te Mesia i ti'a faahou mai i te pohe.
E ahiri e aita te Mesia i tia mai i te pohe, e riro ïa te evanelia ei faufaa ore, e e ere to ratou faaroo i te mea faufaa ore e te hotu ore (A tai'o atoa: ‘Ua riro o Iesu ei taata hope roa?' E 'Te hoê faaroo maere orehō'ē).
Ahiri te hoê ti'a-faahou-raa o te pohe e aita te Mesia i faati'ahia mai i te pohe, e riro ïa te feia atoa o te poro i te evanelia a Iesu Mesia ei ite haavare aore ra ei feia haavare, o tei poro i te mau haavare no nia i te Atua, mai te taime a poro ai ratou e ua faatia mai te Atua ia Iesu Mesia i te pohe, aita râ te Atua i faatia mai ia Iesu i te pohe.
Ahiri e aita te feia pohe i faatia - faahou - hia e aita o Iesu Mesia i faatia - faahou - hia, E vai noa to ratou faaroo i roto i ta ratou mau hara, e te feia o tei taoto i roto i te Mesia, ua pohe ïa ratou.
Mai te mea e, ua ti'aturi ratou e, no teie oraraa poto noa i ni'a i te fenua nei to ratou ti'aturiraa i ni'a i te Mesia, E riro ïa ratou ei feia oto roa ' ' e e te aroha roa ' ' e.
Ia haapoto noa, ahiri e aita e ti'a-faahou-raa o te pohe:
- Aita te Mesia i ti'a faahou mai i te pohe e te pohe noa ra â oia
- Aita Iesu i rave i te mau taviri o te pohe e te pohe
- Aita e faaoreraa hara,
- Eita te taata e nehenehe e faarirohia ei taata parau-ti'a e te mo'a
- E hara noa â te feia hara, no te mea e pohe ratou e e faaea noa ratou ei tavini no te hara,
- Eita roa ' tu e nehenehe e fanau faahou e e tomo i roto i te Basileia o te Atua
- Aita te ti'araa o te taata i topa i faaho'i-faahou-hia mai
- Eita te taata e nehenehe e tahoê i te Atua e e riro mai ei tamaiti na te Atua,
- Eita e ti'a ia farii i te Varua Mo'a e ia pee i te Varua,
- E pohe noa te feia pohe,
- Te feia e farii nei, a faaite, ua pohe o tei taoto i roto i te Mesia
- Aita e ti'aturiraa, no te mea e pohe ana'e te hoê taata, ua pohe noa te taata
Teie râ, eaha mai te peu e e tia - faahou - hia te feia pohe?
I teie nei râ ua ti'a faahou mai te Mesia mai te pohe mai, e ua riro mai ei mau Hutu Matamua o te feia i taoto. No te mea na roto i te taata i tae mai ai te pohe, na roto i te taata i tae atoa mai ai te ti'a-faahou-raa o tei pohe. Mai te taata i hope i te pohe ia Adamu, e na reira atoa te Mesia i te faaorahia i te taata atoa. Teie râ, te mau taata atoa i roto i to ' na iho faanahoraa: Te Mesia te mau hua matamua; i muri iho, te feia no te Mesia i To'na taeraa mai. I muri iho, e tae mai te hopea, ia horo'a ana'e oia i te basileia i te Atua, e tae noa'tu i te Metua; ia faaore ana'e Oia i te mau faatereraa atoa, te mau mana atoa, e te mana atoa. No te mea e ti'a ia'na ia faatere, e tae roa'tu i te taime ua tuu oia i te mau enemi atoa i raro a'e i to'na avae.
Te enemi hopea o te haamouhia, o te pohe ïa. Ua tuu hoi Oia i te mau mea atoa i raro a'e i To'na avae. Tera râ, ia parau ana'e Oia e, ua tuuhia te mau mea atoa i raro a'e ia'na, E mea papu maitai e ua faaatea - ê - hia Oia, o tei tuu i te mau mea atoa i raro a'e ia'na. E ia tuu ana'e te mau mea atoa ia'na, e auraro atoa te Tamaiti iho ia'na o tei tuu i te mau mea atoa i raro a'e ia'na, ia riro te Atua ei mea atoa i roto i te mau mea atoa.
Eaha ïa ta ratou e bapetizohia no te feia pohe e rave?, mai te mea e, aita roa'tu te pohe e ti'a faahou mai? no te aha ïa ratou e bapetizohia ai no te feia pohe??
E no te aha tatou e faaruru ai i te mau hora atoa? Te faaite nei au i to outou oaoa i roto ia Iesu Mesia, to tatou Fatu, E pohe vau i te mau mahana atoa. Mai te mea e, ua aro vau e te mau animala i Ephesia mai te huru o te taata ra, Eaha te faufaa o te reira ia'u, mai te mea e, aita te pohe e ti'a faahou mai? E amu tatou e e inu; e pohe hoi tatou ananahi.
Eiaha te tahi mau mea: E faaino te mau paraparauraa ino i te mau peu maitai. A tahi, aita; no te mea aita vetahi i ite i te Atua: Te parau atu nei au i te reira no to outou haama (1 Korinetia 15:20-34)
I muri iho i 1 Korinetia 15:35-58, Ua tamau noa o Paulo i te faahiti i te parau no te ti'a-faahou-raa o te feia pohe e no ni'a i te tino o te ti'a-faahou-raa.
I roto i te tuhaa i nia nei, Ua papai o Paulo no nia i te mana'o e ua tae mai te pohe na roto i te taata, ua tae mai râ te ti'a-faahou-raa o te pohe na roto i te Taata. Mai te taata i hope i te pohe ia Adamu, e faaorahia te mau taata atoa na roto i te Mesia.
Ua haamata a'ena te reira i roto i te oraraa i nia i te fenua nei na roto i te faaauraa. No te mea mai te peu e aita te hoê taata i fanau-faahou-hia i roto i te Mesia, E tamau noa te taata i te pohe e e ora oia i raro a'e i te mana (mana) o te pohe e e pohe noa ratou i te pae varua e eita ratou e nehenehe e hi'o e aore râ, e tomo i roto i te Te Basileia o te Atua, e ora râ ratou i roto i te basileia o te pouri, e ia vai noa ei tuhaa no te amuiraa o te feia pohe (A tai'o atoa: ‘Te hoho'a‘).
Eaha te auraa o te bapetizoraa?
I roto atoa i te piha haapiiraa, ua peritomehia outou e te porohita i hamanihia ma te rima, no te faaore i te tino o te mau hara a te tino na roto i te poro'i o te Mesia: Ua tanumia i piha'i iho Ia'na i roto i te bapetizoraa, i reira atoa outou i faati'ahia mai ai Ia'na na roto i te faaroo i te ohipa a te Atua, Na vai i faati'a ia'na mai te pohe mai. E 'oe, ua pohe te taata i roto i ta outou mau hara e te ereraa i to outou tino, Ua haere oioi Oia i piha'i iho Ia'na, no te faaoreraa i te hara ia outou paatoa; A tatara i te papa'iraa a te mau melo o te pato'i ia matou, O te reira te huru, ua haere mai i rapae i te e'a, ua haere atu i te reira i ni'a i to'na satauro; E te mau raatira haapiiraa e te mau mana, Ua hamani oia i te tahi mau ofa'i no te faaineine ia'na, te upooti'a nei ratou i ni'a i te reira (Kolosa 2:11-15).
E ere te bapetizoraa i te hoê noa tamâraa i te hara e e ere atoa te reira i te hoê peu Kerisetiano e tia ia ravehia tamau. E ere atoa te bapetizoraa i te tiavaru i te mau demoni e te faaora i te taata. E mea ti'a i te mau taata atoa ia maiti i te bapetizoraa, e ti'aturi ratou i te Mesia, te Tamaiti a te Atua, e ua hinaaro oia e horo'a i to'na iho ora i roto i te Mesia e ia pee Ia'na.
Eita roa ' tu e nehenehe e bapetizohia no vetahi ê, eiaha râ no te feia i pohe; Oia, o tei pohe ma te huru natura (A tai'o atoa: ‘Eaha te pape pu'e?’ e ‘E au anei te bapetizoraa i te bapetizoraa paari?‘)
Te faahoho'a ra te bapetizoraa i te pohe, tanuraa, e te ti'a-faahou-raa i roto i te Mesia. Mai te mea e, ua bapetizohia outou, te faaite ra ïa outou ia outou iho i te pohe, tanuraa, e te ti'a-faahou-raa o Iesu Mesia; te taata ruhiruhia (iri) ua tanumia te pohe i roto ia'na, e te taata apî (ōpu'upu'u) ua faatiahia mai te pohe mai roto mai Ia'na. Ua ahuhia te taata apî i te Mesia e ua amuihia'tu Ia'na, na roto i te bapetizoraa i To'na i'oa, e aita faahou oia e amui atu i te pohe (a.o.. Ā'ati'a 19:5, Roma 6:3-4, 1 Korinetia 1:13-17; 12:13, Galatia 3:27).
Te poheraa, te tanuraa e tefa'a'ite'ite i roto i te Mesia
Te Atua ana'e, O vai te nehenehe e riro ei mea aroha, no To'na here rahi ia tatou, Ua pohe matou i roto i te mau hara, ua haa oia ia tatou e te Mesia, (E faaorahia outou;) E te taata faaapu ia matou amui, e ua tura'i ia matou ia parahi i piha'i iho i te ra'i i ni'a i te ra'i i roto ia Iesu Mesia: I te mau matahiti no te haere mai, e nehenehe Oia e faaino i te mau tao'a rahi a'e o To'na maitai i roto i To'na hamani maitai ia tatou na roto ia Iesu Mesia. Ua faaorahia hoi outou na roto i te aroha noa na roto i te faaroo; e ere te reira i te mea: o te ô ïa a te Atua: Aita e ohipa, E mea ti'a i te hoê taata ia farii. O tatou Ta'na ohipa, i hamanihia i roto ia Iesu Mesia i te mau ohipa maitai, ua faaue te Atua ia tatou ia haere i roto ia ratou(Ephesia 2:4-10)
Ua tanumia outou i piha'i iho i te Mesia na roto i te bapetizoraa i roto i te feia pohe. Na roto i te poheraa e te tanuraa o te tino, ua faaorahia outou i te ture o te hara e te pohe, o te faatere nei e o te rave nei i te ohipa i roto i te tino. Mai te mea e ua pohe to outou tino, ua pohe outou no te hara. Aita outou i riro faahou ei tavini no te hara e te pohe.
No te mea ho'i e, aita te Mesia i pohe noa, na roto râ i te hanahana o te Metua, Ua faatia-faahou-hia mai te pohe, E faati'a-atoa-hia to outou varua mai te pohe mai, e e haere outou i roto i te hoê oraraa apî.
No reira, Eita te ture o te hara e te pohe e faatere faahou ia outou, no te mea ho'i e, te faatere nei te ture o te hara e te pohe i roto i te tino, e ua pohe to outou tino i roto i te Mesia. I teie nei, te faatere nei te ture o te Varua o te ora i roto ia outou, e te arata'ihia ra outou e te ture o te Varua, o te faaite ra i te hinaaro o te Atua.
Mai te taime a faati'a-faahou-hia mai ai to outou varua i te pohe e ua riro mai outou ei taata apî, e tamaiti na te Atua, e ua farii ratou i te hoê natura apî, E haere outou ma te haapa'o i te hinaaro o te Metua e e rave i te mau ohipa parau-ti'a
Aita râ outou i roto i te tino nei, i roto râ i te Varua, mai te mea e, e na reira te Varua o te Atua i te parahi i roto ia outou na. E teie nei mai te mea aita i noaa i te hoê taata te Varua o te Mesia, e ere oia i Ta'na. E mai te mea tei roto te Mesia ia outou na, ua pohe te tino no te hara; area te Varua râ, o te ora ïa no te parau-ti'a. Mai te mea râ e parahi mai ïa te Varua o tei faati'a mai ia Iesu mai te pohe mai i roto ia outou, Oia atoa, e tia ia haamǎrû atoa to oe tino pohe na roto i to ' na Varua i roto ia oe, o te faateitei i te Mesia i te feia pohe (Roma 8:9-11)
Na roto i te ti'a-faahou-raa o te varua i te pohe e te parahiraa o te Varua o te Atua, aita outou i pohe faahou i te pae varua, ua ora râ outou i mua i te Atua.
E mai te mea e, te parahi ra te Varua o te Atua i roto ia outou, o tei faati'a mai ia Iesu i te pohe, E faaora atoa Oia i to outou mau tino pohe na roto i to'na Varua, O vai tei parahi i roto ia outou, e eita outou e ite i te pohe.
Noa ' tu e e pohe outou i te pae tino, Eita outou e ite i te pohe e eita atoa outou e tomo i roto i te pohe, te ora râ (John 8:51)
Mai te mea e aita e tia-faahou-raa o te pohe, no te aha outou e bapetizohia ai no te feia i pohe?
Tera râ... mai te mea e, aita e ti'aturihia e, te vai ra te hoê ti'a-faahou-raa o te feia pohe, e no reira, aita te Mesia i faati'ahia mai i te pohe, i muri iho, ua pohe noa â o Iesu Mesia.
Te evanelia taatoa, o te haaati ra i te pohe, tanuraa, e te ti'a-faahou-raa o te Mesia, e te faaoraraa i te huitaata nei i topa, e te faaoraraa i te huitaata nei, o tei ora mai i te pohe mai na roto i te faaauraa, E haavare rahi ïa, no te mea aita te Mesia i ti'a faahou mai i te pohe, tera râ, e pohe â oia.
Mai te mea e, aita te Mesia i faati'ahia mai i te pohe, Aita ta outou mau hara i faaorehia, e e taata hara noa â outou, e ua pohe noa â outou i te pae varua no to outou auraro i te pohe, ta outou mau hara e ta outou mau ino.
Mai te mea e aita e tia-faahou-raa o te pohe, no te aha te hoê taata e vaiiho ai ia ' na iho ia bapetizohia no te pohe??
Mai te mea e, aita te feia i pohe i te pae varua e ora mai i te pae varua, no te aha ratou e bapetizohia ai??
Na te aha e bapetizohia ai outou i roto i te Mesia, o tei pohe e no te (ōtahi) here, mai te mea e, aita e ti'a-faahou-raa o te pohe? Eaha te auraa o te bapetizoraa mai te peu e eita roa ' tu te feia pohe e faatiahia mai? Na te aha e bapetizohia ai outou mai te peu e, tei pohe i te pae varua, ia bapetizohia i roto i To'na poheraa e ia tanumia i roto i To'na poheraa?
Mai te mea e aita e tia-faahou-raa o te pohe, no te aha outou e hinaaro ai e mauiui, ia riri, e ia hamani-ino-hia e te ao nei i roto i to outou oraraa i ni'a i te fenua nei? Na te aha e hinaaro ai outou e faaoromai i te oto, mai te mea e, e pohe outou i muri a'e i to outou oraraa i ni'a i te fenua nei?
No te aha o Paulo e te tahi atu mau taata i vaiiho ai ia ratou ia faaruru tamau i te atâtaraa e ia hamani - ino - hia ratou no te mau mea ta ratou i poro?, ahiri e ere i te mea parau mau? Nahea ratou e rave ai i te mau tutavaraa rahi no te poro i te evanelia e no te horo'a i to ratou ora no te evanelia, ahiri e aita e ti'a-faahou-raa o te pohe (i roto e i muri a'e i te oraraa i ni'a i te fenua nei)?
Ua pohe Paulo i te mau mahana atoa e ua hamani-ino-hia oia no te evanelia, ua poro oia, o te mana ïa o te Atua. Te hoê evanelia, e mana rahi to'na e faaora ai i te feia pohe i roto i te Mesia, i roto e i muri a'e i te oraraa i ni'a i te fenua nei.
‘Ia riro ei miti no te fenua’





