O le tagata fou o le tulafono ia te ia lava

Tagata uma, O ai e toe fanauina ia Keriso ua avea ma Fgaia fou ma ua iai le natura o le Atua. O Le Finagalo o le Atua, lea na nana mo le Feagaiga Tuai, ae na faaalia i le tulafono a Mose, ua tusia i le loto o le tagata fou. O lona uiga e le manaomia e le tagata fou le tulafono a Mose e savali ai ma le amiotonu i le finagalo o le Atua. O le tagata fou o le tulafono ia te ia lava. E ala i le faafouina o le agaga, loto, ma le natura, o le tagata fou e tusa ma lona natura e usiusitai i le upumoni a le Atua ma savali i le Agaga i le finagalo o le Atua ma faatuina le tulafono (O Le Amio Lelei o le Tulafono). Ae afai ua tusia le tulafono i le loto o le tagata fou, aisea e toatele ai tagata, O Lē o loo Valaau I Le Amiotonu, ia agasala pea ma faia pea ma faamaonia mea ia e matuā tetee lava i le finagalo o le Atua?

O le tulafono a Mose o se faiaoga seia oo i le afio mai o Keriso

O le mea lea ‘ua ‘au‘auna ai i le tulafono? Na fa'aopoopoina ona o solitulafono, se‘ia o‘o mai le Fanau ‘ua folafolaina i ai; ma sa faauuina e agelu i le lima o le puluvaga. O lenei o le puluvaga e le o se puluvaga o se tasi, a o le Atua e tasi (Kalatia 3:19)

Ae a o le i faia le faatuatua, Na matou tausia i lalo o le tulafono, tapuni i le faʻatuatua e tatau ona faʻaalia mulimuli ane. O le mea lea, o le tulafono o lo matou faiaoga e aumai matou ia Keriso, Ina Ia Faamaoni e ala i le Faatuatua (Kalatia 3:23-24)

Ina ua mavae le malaga a Aikupito, Na faaali mai e le Atua Ia lava, Lona finagalo, Lana Amiotonu, ma Lona paia i Lona nuu e ala i le tuuina atu o le tulafono ia Mose, o le na filifilia e le Atua e fai ma Ona sui ma taitai o Lona nuu e taitaia i latou i le nuu o le folafolaga (a.o. Esoto 3:1-4:17). 

O le tulafono a Mose o se faiaoga mo tagata uma, o lē na fānau mai i le fānau a Isaraelu (Iakopo), seia oo i le afio mai o le Mesia; Iesu le Keriso, o le Alo o le Atua soifua. O le tulafono a Mose na faatatau mo le foafoaga tuai o loo nofotupu ai le natura agasala i le tino.

Salamo 94:12 Amuia le tagata lea e te aoaiina ma aʻoaʻo ai o ia i fafo mai o lau tulafono

O le tulafono a Mose na faaalia ai le agasala ma le amioletonu sa matuai tetee lava i le manao o le tino ma feagai ai ma galuega agasala a le tino..

E ala i le usiusitai i le tulafono a Mose, Na faaeseese tagata o le Atua mai i nuu faapaupau (o Nuuese), o lē na savali e tusa ma le finagalo, tu'inanauga, ma tu'inanau o le tino i le faamaualuga, manatu faapito, pepelo, ifo i tupua, faataulaitu, faitaaga, mulilua ma le lē mamā, ma sa leoleoina tagata o le Atua i lalo o le tulafono.

Ae talu ai o le tulafono na matua tete'e le finagalo o le (agasala) tino ma sa i ai tagata i le aiga o Isaraelu, o ē ‘ua sili lo latou alofa i o latou tino i le Atua, sa i ai tagata fouvale i totonu o le nuu o le Atua o e sa fai i ai le tulafono ma faalavelave ma maa e tautevateva ai. (Faitau foi: Aisea na tusia ai e le Atua Lana tulafono i luga o papamaa? maO Iesu o se maa taua po o le maa o le tautevateva?). 

Sa latou manatu o le tulafono a Mose o se avega mamafa ma mumusu e gauai atu i le Atua ma tausia Ana poloaiga, sauniga, ma Saunigaoga.

E ui lava na fananau uma i latou i le fanau a Iakopo ma e ala i lo latou fanau mai moni ma le peritomeina i la le tino o le aiga o Isaraelu ma ola i Lana feagaiga., e lē o i latou uma o ni tagata o le Atua ma alolofa i le Atua ma o latou loto atoa, agaga, mafaufau ma le malosi ma ona o lena, e leʻi faaolaina i latou ma e leʻi ulu atu foʻi i Lona mālōlōga ma maua ai lo latou tofi. 

Ona o latou muimui ma le faitio ma lo latou le talitonu, le usitai, ma le fouvale i le Atua, sa latou feoti i le vao ma sa lei ulu atu lava i le nuu o le folafolaga.

Sa fai Iesu ma sui o le finagalo o le Tama ma faataunuuina le tulafono

O le tulafono ma le au perofeta na o‘o mai lava ia Ioane: talu mai lena taimi ua talaʻiina ai le malo o le Atua, ma tagata uma e mafai. Ma e faigofie ona mavae atu le lagi ma le lalolagi, nai lo le tasi mata'itusi o le tulafono e le manuia. O sē fa‘ate‘a lana avā, ma faaipoipo i se tasi, mulilua: o sē fai avā fo‘i i lē ‘ua fa‘ate‘a ma lana tane, ‘ua mulilua o ia (Luka 16:16-18)

Aua tou te manatu ua ou sau e faaumatia le tulafono, po o le Perofeta: Ou te le o mai e faaleaga, ae faʻataunuʻuina. Aua e moni ou te fai atu ia te oe, Seia oo mai le lagi ma le lalolagi, tasi le jot pe tasi laulau e le tatau ona pasi le pasi mai le tulafono, seia uma ona faʻataunuʻuina mea uma (Mataio 5:17-18)

E paia ma amiotonu le Atua ma e leai Fa'aaloalo i tagata ma galue e tusa ai ma Lana tulafono; O le Tulafono o le Agaga, o le mea tonu lea ma le lelei.

Roma 7:12 E paia le Tulafono ma o le poloaloa e paia ma lelei

Na auina mai e le Atua Lona Alo o Iesu i le lalolagi, o lē sa avea ma Ona ata ma fai ma sui o Lona finagalo.

Na soifua mai Iesu i le Fanau a le Atua ma le Ulumatua o le foafoaga fou ma sa savali i le Agaga i le finagalo o le Atua (Faitau foi: O Iesu o le faatusa o le Atua lē vaaia, o le Ulumatua o le foafoaga fou).

E ala i Ana afioga, lea na maua mai i le Tamā, ma o Lana amiotonu e savali i le usiusitai i le Atua, Na faailoa atu e Iesu pepelo a le tiapolo, o lē na fa'aosoosoina ma le manuia le tagata i ana pepelo ma faoa le tagata mai le amataga o le foafoaga, ma na molimau Iesu i galuega leaga a le toeaina (o le foafoaga tuai).

Na faaalialia e Iesu mea uma na natia i le pogisa, e ala i Ana afioga, galuega, ma savali, ma ona o lena mea sa le alofagia ai Iesu i taimi uma e tagata sa siomia ai o Ia, a o Iesu sa alofagia e le Tamā.

Aua ina ua afio ifo le Agaga Paia ia Iesu (ma i isi taimi), na oo mai se leo mai le Lagi ua faapea mai, o lo'u Atalii pele lenei ua ou fiafia lava ia te Ia (a.o. Mataio 3:17; 12:18; 17:5, Mareko 1:11; 9:7, Luka 3:22; 9:35, Ioane 12:28)

Na tusia le finagalo o le Tamā i le finagalo o Iesu

Na tuuina atu atoatoa e Iesu Lona soifua i le Tama ma e leai se mea na faia i fafo atu o Lona finagalo.

Sa tusia le finagalo o le Tama i le finagalo o Iesu ma taialaina o Ia. Mai lona talavou, Sa pisi Iesu i mea a Lona Tama ma faia Lona finagalo. I Lana savaliga, Na faataunuuina e Iesu le tulafono ma faamaeaina Lana galuega togiola mo tagata pau i le lalolagi (Faitau foi: O le filemu na aumai e Iesu i le lalolagi?)

Na fofogaina e Asu le Tiapolo, agasala, ma le oti

Iesu Keriso, o le Alo o le Atua soifua, na suitulaga i le tagata pa'u. Na faasatauroina Iesu ma tauave agasala uma a le lalolagi ma ave le faasalaga o le agasala, o le oti lea i ona luga ma ulu atu i Seoli (seoli, le malo o e ua oti), lea na nofo ai Iesu mo aso e tolu ona toetu ai lea o se Manumalo mai le oti ma manumalo ai i malo uma ma mana. (Faitau foi: O le a le mea na faia e Iesu i seoli?)

E ala i le taulaga atoatoa a Iesu ma Lona toto ma Lona toetu mai le oti, Na feagai Iesu ma le faafitauli o le agasala mo taimi uma ma faia se auala mo tagata agasala ina ia atoatoa, atoa, ma amiotonu ma faalelei i latou ma le Atua.

E lei afio mai Iesu e faaleaga le tulafono ae ia faataunuuina le tulafono. Ma tagata uma, o lē ua fanau mai i le Atua ma ua avea ma atalii o le Atua (e faatatau lenei mea i alii ma tamaitai) ma ua maua le natura o le Atua o le a faatuina e ala i le faatuatua le tulafono (O Le Amio Lelei o le Tulafono, O le a fai ma sui o le finagalo o le Atua (a.o. Roma 3:31)).

Le folafolaga o le Feagaiga Fou

Faauta, Ua o mai le aso, ua fetalai mai ai le Alii, O le a ou faia se feagaiga fou ma le aiga o Isaraelu, Ma ma le aiga o Iuta: E le tusa ai ma le feagaiga na ou faia ma o latou tamā i le aso na ou aveina ai i latou e lima e taʻu atu ai i fafo ma le laueleele o Aikupito; O laʻu feagaiga na latou taofi, E ui o aʻu o se tane ia te i latou, ua fetalai mai ai le Alii: Ae o le a avea o le feagaiga o le a ou faia ma le aiga o Isaraelu; 

Ina ua mavae na aso, ua fetalai mai ai le Alii, O le a ou tuu laʻu tulafono i latou vaega i totonu, ma tusi i o latou loto; O le a avea ma o latou Atua, ma o le a avea ma ou tagata. Ma o le a latou le aʻoaʻoina se tele o tagata uma o lona tuaoi, Ma tagata uma lona uso, fai mai, Iloa le Alii: auā e iloa a‘u e i latou uma, Mai le mea sili o latou i le sili o latou, ua fetalai mai ai le Alii: aua ou te faamagaloina la latou amioletonu, Ma o le a ou le toe manatua a latou agasala. (Ieremia 31:31-34)

Ma o le a ou tuuina atu ia i latou le tasi le loto, ma o le a ou tuuina se agaga fou i totonu ia te oe; ma o le a ou ave le loto maulalo mai o latou tino, ma o le a aumaia ia i latou le loto o tino: Ina ia mafai ona latou savavali i aʻu tulafono, Ma tausia aʻu sauniga, ma faia: ma o le a avea ma ou tagata, Ma o le a avea aʻu ma o latou Atua (Esekielu 11:19-20)

Aua o le a ou ave oe mai i totonu o tagata faapaupau, ma faʻaputu oe i fafo mai atunuʻu uma, Ma o le a aumaia oe i lou lava laueleele. Ona ou fufuluina lea o vai mama mama i luga o oe, Ma o le a outou mama: Mai au mea eleelea, ma mai i au tupua uma, ou te faamamaina oe. O le fatu fou o le a ou avatua ia te oe, Ma o le a mafai ai e se Agaga fou ona ou faia i totonu ia te oe: ma o le a ou aveese le loto maulalo mai lou tino, ou te avatu foi ia te outou le loto aano. Ma o le a ou tuuina atu loʻu Agaga i totonu ia te outou, ma ‘ia ‘outou savavali i a‘u tulafono, ‘ia ‘outou tausiusi fo‘i i a‘u fa‘amasinoga, ma faia (Esekielu 36:24-27)

Aua o le tasi ofo o ia ua mafaia ona ia mafaia ona o ese mai ia mea o loo faapaiaina. O le mea lea e molimau mai ai le Agaga Paia ia i tatou: auā ‘ua uma ‘ona fai mai o ia muamua, O le feagaiga lea ou te faia ma i latou pe a mavae ia aso, ua fetalai mai ai le Alii, O le a ou tuuina atu Aʻu tulafono i o latou loto, ma o le a ou tusia i latou i o latou mafaufau; Ma o a latou agasala ma amioletonu o le a ou le toe manatua (Eperu 10:14-17)

I le Feagaiga Tuai na tuuina mai ai e le Atua le folafolaga o se Feagaiga Fou (auā ‘ua solia e le ‘āiga o Isaraelu ma Iuta lana feagaiga), o le taulaga e tasi na te faaatoatoaina ai i latou, o ai o le a faapaiaina (ia te ia), ma tuu le agaga fou, Lona Agaga i totonu ia i latou ma suia le loto maa i le loto aano, ina ia latou savavali i ana tulafono ma tausi i ana sauniga, Ana faamasinoga, ma o le a avea i latou ma Ona tagata ma o le a avea o Ia ma o latou Atua.   

O lenei folafolaga a le Atua na faataunuuina i le Aso Penetekoso pe a 120 na faatumulia soo o Iesu i le Agaga Paia ma amata ona tautala i gagana eseese e pei ona tuuina atu e le Agaga ia te i latou e tautala ai. (Galuega 2).

O le toeaina ua avea ma tagata fou ma ua le toe faaletino ma ua leai se fatu maa, ae ua faaleagaga ma maua se loto fou o le tino, o loo i ai tulafono a le Atua (Lona finagalo) na tusia ma faatonu i latou e faia le finagalo o le Atua ma tausi Ana poloaiga (Faitau foi: Aisea na tusia ai e le Atua Lana tulafono i luga o papamaa? Ma o poloaiga a le Atua i tatou o poloaiga a Iesu). 

Ua tusia le tulafono i le loto o le tagata fou

Aua a o Nuuese, e le o le tulafono, Fai i le natura mea o loo i totonu o le tulafono, o i latou nei e leai se tulafono, o le tulafono ia i latou lava: Lea na fusifusi le galuega o le tulafono na tusia i o latou loto, Ua Tupuina foi lo Latou Fefofofofoga le mafaufau, ma o latou mafaufauga le uiga o le tuuaia pe o isi mea e mafua ai le tasi le isi; i le aso e fa‘amasinoina ai e le Atua mea lilo a tagata ‘iā Iesu Keriso, e tusa ma la‘u tala lelei (Roma 2:14-16)

Na muamua oo mai le faaolataga i le aiga o Isaraelu ona sosoo ai lea ma Nuuese. Aua e ala i le faatuatua ia Iesu Keriso ma le toefaafouina ia te Ia, sa i ai foi i Nuuese le malosi e faaolaina ai ma maua ai e Lona toto le faamagaloga o agasala ma togiolaina ai mai le malo o le tiapolo ma le mana o le pouliuli ma faaliliuina i le Malo o le Alo pele o le Atua., ma ia lelei ma le Atua ma avea ma e faatasi ma Lona Tino; le Ekalesia ma mea faaleagaga ma le aufaatasi i Lana folafolaga ia Keriso Iesu ma ola o ni suli faatasi ma le Atua i le Feagaiga Fou (a.o. Roma 15:27, Efeso 3:6-7, Kolose 1:12-23)

E ala i le afio o le Agaga Paia, le tulafono a le Atua, lea e fai ma sui o lona finagalo, ua tusia i le loto o le tagata fou, ma ona o lena mea o le a savavali ai le tagata fou i le faatuatua i le usiusitai i le Upu i le finagalo o le Atua.

O le tagata fou o le tulafono ia te ia lava

O le mea lea, o le tulafono o lo matou faiaoga e aumai matou ia Keriso, Ina Ia Faamaoni e ala i le Faatuatua. Ae ina ua mavae lena faatuatua, Matou te le o toe i lalo o se faiaoga. Aua o outou uma o fanau a le Atua i le faatuatua ia Keriso Iesu. Aua o le toatele o outou ua papatiso ia Keriso ua outou ofuina Keriso. E leai se Iutaia po o se Eleni, e leai se noataga po o se saoloto, e leai se alii po o se tamaitai: auā ‘ua tasi ‘outou uma ‘iā Keriso Iesu (Kalatia 3:24-28)

O Le Faatuatua ma le Toefuataiina ia Keriso, e leai lava se eseesega o ē ‘ua peritomeina i le tino; o tagata na fananau mai i le fanau a Isaraelu ma o tagata o le feagaiga a le Atua ma ola i lalo o le tulafono a Mose, ma e le‘i peritomeina i la le tino; o Nuuese, o ē e lē o ni tagata o le feagaiga a le Atua ma e lē o i lalo o le tulafono.

O le tulafono a Mose o se faiaoga mo le fanauga a Isaraelu seia oo i le afio mai o Iesu Keriso, o lē na togiolaina i latou mai le tulafono e ala i le fa‘atuatua ma le toe fa‘afouina ‘iā te Ia

E lei fananau mai Nuuese i lalo o le tulafono, ae pe a papatisoina i latou ia Keriso ma faaofuina Keriso ma maua le Agaga Paia ma avea ma se foafoaga fou, e otometi lava ona latou faia le finagalo o le Atua mai o latou loto fou, Agaga, ma le natura ma faatuina le tulafono. O i latou o le tulafono ia i latou lava, e le ona e tatau ona latou faia, ae ona ua latou mananao i ai.

Aua o mea uma, o e ua papatisoina ia Keriso ua faaofuina Keriso ma ua avea ma foafoaga fou ma ua tasi uma ia Keriso Iesu ma ua i ai i le tino e tasi ma ua maua le Agaga Paia e tasi, ua tusia ai tulafono i o latou loto ma o le a latou alolofa i le Atua i lo mea uma ma savavali i le usiusitai i le finagalo o le Tama ma tausi poloaiga a Iesu ma faafiafia ma faamamalu ia te Ia ma faamamaluina le Tama..

O i latou, o ē teena le tulafono, teena le Agaga Paia

Afai e iai tagata, o e fai mai ua latou talitonu ma ua toe fanauina, ae aua le tausia poloaiga a Iesu ma aua le faia mea na Ia fetalai mai ai ma aua le savali e tusa ma le finagalo o le Atua., ae ia agasala pea ma ola pea i le fouvale i le Afioga a le Atua i le amioleaga, ona molimau lea o le Upu, e lē o i latou o se foafoaga fou ma e lē o ni tagata o le Atua ma e lē o i ai le Agaga Paia i totonu ia i latou., ae o le foafoaga tuai lava ia, o lē o le pule o le lalolagi ma o loo iā te ia le agaga o le lalolagi ma ola mai i a latou agasala, fouvale, ma uiga faamaualuga, talu ai ua latou malilie faatasi ma le lalolagi e faamaonia le agasala ma savavali pea i la le tino ma faia galuega a le tino., 

O lo latou alofa mo o latou tino e sili atu nai lo lo latou alofa ia Iesu ma ona o lena mea latou te le mananao ai e gauai atu ia Keriso ma e le mananao e sui..

O le saolotoga ia Keriso e le o lona uiga o le togiolaina mai le finagalo o le Atua (O Le Amio Lelei o le Tulafono) ma poloaiga a Iesu, ae o le saolotoga ia Keriso o lona uiga o le togiolaina mai le mana o le tiapolo ma le agasala ma le oti, e pule i la le tino. 

O le faʻatuatua e le o se faʻaopoopoga i lou olaga tuai ma e le faʻafefe i le alu i le lotu i vaiaso uma ma mulimuli i se seti o tulafono., tulafono, sauniga, tausamiga, ma isi. o mea ia e fa'atonuina i le tagata, ae o le faatuatua o lou olaga lea e ala i se feiloaiga patino ma Iesu Keriso ma le faasatauroina o le tino ma le toetu mai o le agaga mai le oti ia Keriso ma le afio ai o le Agaga Paia., e te ola ai i lou natura fou (Le Atua a le Atua), faia le finagalo o le Atua e te faatuina ai le tulafono.

‘Ia fai ma masima o le lalolagi’

Atonu e te Fiafia foi

    sese: Ona o le puletaofia, it's not possible to print, Sii mai, kopi, tufatufa pe lolomiina lenei mea.