O le a le uiga o le faaofuina o Keriso?

I le Tusi Paia tatou te faitau ai e uiga i le faaofuina o Keriso ma faaofuina Keriso. Ae faʻafefea ona faʻaofuina oe ia Keriso ma o le a le uiga o le faʻaofuina o Keriso e tusa ai ma le Tusi Paia?

Na faaofuina e le Atua Atamu ma Eva i ofu pa'u

Ina ua uma ona agasala le tagata, Na faaofuina e le Atua Atamu ma Eva i ofu paʻu o manu na filifilia e le Atua ma taulagaina e ufiufi ai lo la lē lavalavā..

E pei ona tusia i le blog muamua, o se faasinomaga lea i le Tamai Mamoe mama lena Atua na filifilia ma ositaulaga mo agasala a le tagata pa'ū ma o le a faaofuina ai le foafoaga fou.

E faapefea ona faaofuina oe ia Keriso?

E mafai ona faaofuina oe ia Keriso e ala i le faatuatua ma le toefaafouina ia Keriso. Afai e te talitonu o Iesu, o le Alo o le Atua, o le Keriso ma na Ia faamaeaina le galuega togiola atoatoa mo le tagata pa'ū, ua e salamo, ia papatisoina i le vai ma maua le papatisoga i le Agaga Paia. 

O nei vaega e tolu o le fanaufouina o faatinoga (galuega) e mulimuli i le talitonuga maumaututu o lou faatuatuaga ma lou finagalo mulimuli ia Iesu.

Kalatia 3-26-27 auā o atali‘i uma lava o le Atua ‘outou i le fa‘atuatua ‘iā Keriso Iesu, auā o ē uma ‘ua papatisoina ‘iā Keriso, ‘ua fa‘a‘ofuina ‘outou ‘iā Keriso.

O galuega muamua e lua o galuega ia o lou faatuatua; o ē matutua ‘ua e salamō ma papatisoina i le vai. O lona uiga, ia e salamo ma lafoai lou olaga tuai pei o le tagata agasala ma lo outou savavali i le le usiusitai i le Atua, ma e oti ia Keriso ma outou fou (le foafoaga fou) toetu mai le oti ia Keriso.

E ala i le papatisoga ma le faailoaina ma Keriso, le toeaina, o lē ‘ua fānau mai i le fa‘atusa o Atamu (atalii le usiusitai o le Atua (tagata agasala)) maliu, ma le tagata fou, o lē na faia i le fa‘atusa o Iesu (Alo usiusitai o le Atua (amiotonu, tagata paia)) toetu mai le oti.

Ua oofu le tagata fou ia Keriso e ala i le papatisoga ma ua faaofuina ia Keriso. Ma o se taunuuga ma se faʻamaoniga, e maua e le tagata fou le Agaga Paia mai le Atua. 

E leai se tasi e mafai ona maua le Agaga Paia e ala ia latou lava galuega (e ala i le mulimuli i se seti o tulafono, sauniga, metotia, ta'uta'u atu, ma isi.), ae na o le faatuatua ma galuega e o faatasi ma le faatuatua; salamo ma le Papatisoga i le vai.

O le Agaga Paia e sau mai le Atua

O le papatisoga i le Agaga Paia e sau mai le Atua ma o le faamauga lea o le avea ma atalii. E pei lava ona maua e Iesu le Agaga Paia mai Lona Tama ina ua uma ona papatisoina o Ia i le vai ma molimau atu le Tama i Lona Alo pele.. (Mataio 3:16-17; Mareko 1:9-10-11; Luka 3:21-22).

O nei elemene e tolu o mea e manaomia e le Atua, e le o se tagata ae na faia e le Atua. 

Na molimau uma le Tama ma le Alo i nei elemene e tolu i le Feagaiga Tuai. Ma le Agaga Paia foi, o lē tautala i afioga a Iesu, o lē tautala i afioga a le Tamā, o loo molimau mai i le Feagaiga Fou i tulaga manaomia o nei elemene e tolu (o.A. Esekielu 36:25-27; Mataio 3:16-17; Luka 24:46-49; Mareko 16:15-16; Ioane 3:5-6; Galuega 1:5; 2:38; 10:42-48;11:16-18; Kolose 2:11-15; 1 Ioane 5:6-8; 2:27).

A aunoa ma le gauai atu i le Atua ma le usiusitai i nei elemene e tolu e le faamagaloina se tagata, ta’uamiotonuina ma toe fanauina ma ua le avea ma atalii o le Atua (e faatatau lenei mea i alii ma tamaitai).

O lenei ina ua latou faalogo i lenei mea, sa tuia i latou i o latou loto, ma fai atu ia Peteru ma le au aposetolo uma, Alii ma uso, o le a le mea tatou te faia? Ona fai atu lea o Peteru ia te i latou, Salamo, ma ia taitasi ma papatisoina outou uma i le suafa o Iesu Keriso mo le faamagaloina o agasala, ma o le a outou maua le meaalofa o le Agaga Paia

Galuega 2:37-38

Ua faaofuina ea Kerisiano ia Keriso?

O le fanaufouina e le o se lagona po o se aafiaga o lagona, ae o le taunuuga o le faatuatua e mafai ona vaaia i olaga o tagata.

A aunoa ma le fanaufouina e le lavea'iina tagata mai le agasala ma le oti ma e le toe fa'afo'isia (faamalolo) mai lo latou tulaga pa'u, ae ola i lalo o le tausalaina o le amioletonu ma le agasala i le mana o le agasala ma le oti.

A aunoa ma le fanaufouina o tagata e le tauamiotonuina ma lelei ma le Atua ma e leai se sootaga faaleagaga ma le Tama ma latou te le iloa o Ia po o le Alo., ma aua le faia Lona finagalo, ae e agasala pea i latou ma fai le tiapolo ma tama (e tusa lava pe latou te tautino atu o le Atua o lo latou Tama), ua latou tautala ai ma amio ai mai o latou mafaufau faaletino ma savavali i la le tino ma faia galuega a le tino.

O lea la, molimau galuega a tagata pe latou te talitonu ma faapea ona toe fanauina ma savavali i le Agaga i le finagalo o le Atua pe leai. 

Ua to ese e le foafoaga fou le ofu o le faatagataotauaina o le tagata agasala ma ua faaofuina ia Keriso

Tagata uma, o lē ‘ua oti ‘iā Keriso ma ‘ua toe fa‘atūina mai i le ola fou, ‘ua fa‘asa‘olotoina ma to‘esea le ‘ofu o le tagata agasala o le tafeaga mai le tiapolo, ma ‘ua fa‘a‘ofuina ‘iā Keriso.. (a.o. 2 Korinito 5:21; Kalatia 3:27; Efeso 4:21-24; Kolose 3:9-11).

Ata Vai ma fuaiupu o le Tusi Paia Kalatia 5-24 O i latou ua faʻasatauroina le tino i le alofa ma le tuʻinanau

Iesu Keriso, o e na savavali i le usiusitai i le afioga ma le poloaiga a le Tamā e tusa ma le Tulafono a le Atua, ma sa mama ma tu ma le le sala i luma o le Atua, tuuina atu Lona soifua mo lou ola agasala ina ia mafai ai ona e suia lou ola agasala mo Lona soifua amiotonu; le soifua o Keriso.

Na tuuina atu e le Atua ia te oe le mana e avea ai ma atalii o le Atua (alii ma tamaitai) ma ola ai o se atalii o le Atua i le lalolagi (a.o. Ioane 1:12-13; Efeso 1:17-22).

O le ola ai o se atalii o le Atua i le lalolagi o le ola lea o Iesu Keriso ae le o Atamu.

O lona uiga o le faatuatua ma le faailoaina o lena mea O le Atua o Lē na Foafoaina Mea o le Lagi ma le lalolagi ma mea uma o i totonu, ma Lona mamalu e faavavau ma lona mana, ma o lea e ola ai i le usiusitai i le usiusitai ia te Ia ma le faia o Ana afioga ma poloaiga

O le finagalo o le Atua e nofotupu i le Agaga ma o le finagalo o le tiapolo e nofotupu i le tino. Afai e te savali i le gauai atu i le Agaga ma faia le mea ua Ia fetalai mai ai, ia outou savavali i le Agaga i le finagalo o le Atua nai lo le savavali i la le tino i le loto o le tiapolo.

Ou te matuā olioli i le Alii, e olioli lo'u agaga i lo'u Atua; ona ua ia faaofuina aʼu i ofu o le olataga, Ua ia ufitia au i le ofu talaloa o le amiotonu, fa‘apei o le fa‘ato‘āfaiavā ‘ua teuteu ‘iā te ia i teuga, ma o le faatoanofotane ua teuteu ia te ia lava i ana teuga. Auā e pei ‘ona fua mai e le lalolagi lona tātupu, e pei ona fua mai foi e le faatoaga o mea ua luluina ai; e fa‘atupuina fo‘i e le ALI‘I le amiotonu ma le vi‘iga i luma o nu‘u uma

Isaia 61:10-11

O le a le uiga o le Faaofuina o Keriso i le Tusi Paia?

O le faaofuina o Keriso o lona uiga ua avea oe ma atalii o le Atua ma ua faaofuina i le natura ma le tulaga o Keriso.. O le tulaga lava e tasi ma le Agaga Paia e tasi, O le na mau ia Iesu, tumau ia te outou.

Afai e te fai atu pea o oe o se tagata agasala, ua e faafitia le mana o le Atua ma Toe Faatinoina Galuega mo le tagata pa'ū, le mana o Lona toto, ma le mana o Lona toetu Mai le oti. 

E te faafitia le Tama i lou le talitonu e moni mea na Ia fetalai mai ai ma o loo tusia i le Tusi Paia, lea tou te manatu ai o Ia o se Pepelo ma Ana upu o pepelo ma teena Lana Upu ma sili ai le tiapolo nai lo o Ia ma talitonu ma usiusitai i ana upu.. E pei lava o le tagata i totonu le Faatoaga o Etena na filifili e talitonu i upu a le tiapolo nai lo afioga a le Atua ma sa faaseseina ma leiloa lo latou amiotonu lea na latou faaofuina ai ma lē lavalavā..

Ae sili atu uma, ua e faafitia ma teena le paia ma le mana ma le molimau a le Agaga Paia, ma e ala i le talitonu i le pepelo nai lo le upumoni, o le a e savali e pei o se tagata manua mai lou tulaga pa'u i lalo o le pulega a le tiapolo ma o le a faia lona finagalo ma galuega.  

O Keriso o se tagata agasala?

Leai, O Keriso e le o se tagata agasala, O Atamu o se tagata agasala. O Keriso foi e le a Fa'atupu le agasala. O lea, afai ua fanauina outou i la le Atua ma ua faaofuina outou ia Keriso, ua lē toe agasala outou (atalii o le tiapolo) ma o le a lē savavali pea i le agasala ona e lē o toe iai outou i le tiapolo.

Efeso 4-23-24 ia faafouina i le agaga o o outou mafaufau, ma ia oofu outou i le tagata fou ua faia e tusa ma le Atua i le amiotonu ma le paia faamaoni.

Ua tauamiotonuina oe ia Keriso ma avea ma tagata paia (atalii o le Atua) ma o le a savavali i le amiotonu ona o outou o le Atua.

Ua faaofuina oe ia Keriso i ofu o le faaolataga ma maua le mana o le Atua e avea ai a molimau ia Iesu Keriso ma faia le finagalo o le Atua i le lalolagi ma tetee atu i le tiapolo ma le agasala.

Afai ua faaofuina oe ia Keriso i le malo faaleagaga, Ma maua le Agaga Paia, tou te tuu ese galuega a le tagata tuai (Atamu) i le mana o le Agaga Paia, ma tuu i luga o le tagata fou (Keriso). (a.o. Roma 8:12-13; 13:12-14; Efeso 4:22-24; Kolose 3:8-14)

E te mulimuli ia Iesu ma talitonu ma usiusitai i Ana afioga ma tausi Ana poloaiga ma faia galuega a le Atua ma Lona Malo, nai lo le talitonu ma usiusitai i upu a le lalolagi ma faia pea galuega a le tino ma le pouliuli..

Ua faia le tagata fou i le faatusa o le Atua

Ua faia le tagata fou i le faatusa o le Atua e tusa ma le finagalo o le Atua i le amiotonu ma le paia moni ma ua i ai le natura o le Atua.. O le mea lea, o galuega a se tasi e molimau pe na oti le tagata ia Keriso ma toe tu mai ia te ia, ma ua faaofuina ia Keriso ma ua avea ma se foafoaga fou pe leai.

Ia avea ma masima o le lalolagi’

Atonu e te Fiafia foi

    sese: Ona o le puletaofia, it's not possible to print, Sii mai, kopi, tufatufa pe lolomiina lenei mea.