E rave rahi mau kerisetiano, O vai tei hoê noa. Ua opua te tahi mau kerisetiano ia faaea noa, te vai ra râ te tahi atu mau Kerisetiano, o te hinaaro nei i te hoê hoa faaipoipo e o te ore e nehenehe e faatae i to ' na hoa faaipoipo no a muri a'e. Ua inoino roa vetahi e i te tahi mau taime ua riri ratou i te Atua no te mea ua tatari roa vetahi i te hoa faaipoipo tia. Te mauiui nei ratou e te ui nei ratou no te aha te Atua e ore ai e horoa ' tu ia ratou i te hoê hoa faaipoipo. Te faataa ra teie tumu parau i te fafauraa o te hoê hoa, te hinaaro ia tia'i i te hoa faaipoipo ti'a e eaha te rave a tatari ai outou i te hoa faaipoipo ti'a.
Te fafauraa o te hoê hoa
E ua parau maira te Fatu te Atua, E ere i te mea maitai ia vai noa teie taata; E horo'a vau ia'na ei tauturu no'na. Na te Fatu te Atua i hamani i te mau animala atoa o te faaapu no roto mai i te repo, e te mau manu atoa o te reva; e ua afa'i atu ia ratou ia Adamu no te ite eaha ta'na e pii ia ratou: e ta Adamu i pii i te mau mea ora atoa, o te reira te i'oa. E ua horo'a Adamu i te mau i'oa i te mau puaatoro atoa, e te mau manu o te reva, e i te mau animala atoa o te fenua; aita râ te hoê tauturu i itehia no Adamu. Ua faatupu te Fatu te Atua i te hoê taotoraa hohonu i ni'a ia Adamu, e ua taoto oia: e ua rave oia i te hoê o to'na rara rara, e ua tapo'i i te tino ei mono no te reira; E te avae, ta te Fatu te Atua i rave mai i te taata ra, ua faariro oia ia'na ei vahine, e ua afa'i atu ia'na i taua taata ra. E ua parau atura o Adamu, I teie nei, o te ivi ïa o to'u mau ivi, e te i'o o to'u i'o: E piihia oia te Vahine, no te mea ua iriti - ê - hia oia mai roto mai i te taata. No reira, e faaru'e te taata i to'na metua tane e to'na metua vahine, e e tapiri oia i ta'na vahine: e e riro raua ei tino hoê (i 2:18-24)
Te faataa ra te tumu parau na mua ' tu i te te tiai noa ra i te fafauraa a te Atua. E tia ia Aberahama ia tatari 25 matahiti hou a tupu ai te fafauraa a te Atua. I muri mai 25 matahiti tatari, Ua horo'a te Atua ia Aberahama i te hoê tamaiti: Ino. Ua farii o Aberahama i te fafauraa a te Atua noa ' tu te roaraa o te tau tiairaa. Teie râ, te ora nei tatou i te hoê tau aita te taata e hinaaro e tia'i. Te hinaaro nei ratou e ia ravehia te mau mea ananahi. Teie râ, e tia ia tatou ia ite e mea taa ê te taime no te Atua i te taata.
E rave rahi taime, Te faaroo nei e te ite nei au i te mau inoino, te mauiui e te mau mauiui o te mau Kerisetiano taa ê e faaruru nei, no te mea aita â ratou i ite i te hoa faaipoipo ti'a e aita te mau mea e haere ra mai ta ratou i opua. Te faatumu nei ratou i ni'a i te ereraa i te hoê hoa faaipoipo e te haape'ape'a rahi nei ratou i te imiraa i te hoa faaipoipo ti'a, e pinepine ratou i te ere i te nehenehe o te oraraa. Te faatumu nei to ratou oraraa taatoa i ni'a i te ereraa e te imiraa i te hoê hoa.
I te tahi mau taime, e nehenehe te reira e riro ei mea ino roa, ia roohia ratou i te hepohepo. E nehenehe atoa ratou e tae i te vahi eita ratou e hinaaro faahou e ora.
Te faariro nei ratou ia ratou iho ei feia manuïa ore. Aita to ratou e ti'aturi ia ratou iho e te uiui tamau nei ratou, o vai te hinaaro i te hoê taata mai ia'u nei? e aore râ, eaha te hape ia'u? e te mana'o, ite, E mea ino vau, no te mea aita e taata e hinaaro ia'u.
Te mau moemoeâ e te mau mea e tia'ihia ra i roto i te oraraa
Not everyone finds his or her partner at the age of twenty. Maybe you have certain dreams and expectations about your life, but let me tell you, that not all these dreams and expectations will come true.
Trust God to provide the right partner
Sometimes God has another plan for your life. Therefore it’s important to trust God and put everything into His hands. Trust Him, that He will provide the right partner at the right time: His time. God doesn’t make mistakes. Ua ite te Atua e vai oe, He knows exactly what you need, and He knows when you are ready for a partner, or when your partner will be ready for you.
The fact that you don’’t have a partner, doesn’t mean that you are ugly. It doesn’t mean, that you are not fun to be around with, or that you are unwanted. Aita, aita roa ' tu e!
Te vai ra te tahi atu opuaraa a te Atua no to outou oraraa, i muri iho, e ti'a ia outou no to outou ora, tera ana'e.
E i teie nei, tei ni'a ia outou. Te farii ra anei outou i Ta'na opuaraa no to outou oraraa, Te ti'aturi hope ra anei outou i te Atua e te tuu ra anei outou i te mau mea atoa i roto i To'na na rima e tomo e te tia'i? Eita anei outou e farii i te reira, e te rave ra anei outou i te mau mea i roto i to outou iho rima e te papa'i ra anei outou ia outou iho i te mau vahi e rave rahi (Ā'au rahi) te mau tahua tairi, Te mau pu faaipoiporaa, e a haere i te mau ohipa vitiviti, mau ohipa taa ê etc. no te imi i te hoê hoa.
E mea ataata roa ia ore ia tatari e ia rave i te mau mea na roto i to oe iho rima. Ehia rahiraa taime te taata e faaipoipo ai i te taata hape, no te mea noa e aita ratou i nehenehe e tiai i te hoa faaipoipo tia e ua rave i te mau mea na roto i to ratou iho mau rima. E ere i te mea maere i te mea e, e mea rahi roa te faito o te faataaraa e te maraa noa ra te reira i te mau matahiti atoa, i roto atoa i te Ekalesia. Aita e taa-ê-raa i rotopu i te ao nei e te mau Kerisetiano, o vai amui te Ekalesia.
Eaha te hoê o te mau tumu rahi e faataa ' i te taata i te faaipoiporaa? Te mana'o nei au e te hoê o te mau tumu ino, o to ratou ïa maitiraa hape i te hoa faaipoipo, no te mea aita ratou i nehenehe e tia'i.
O vai te hinaaro e tia'i?
Te faatere nei te rahiraa o te taata i to ratou iho oraraa e eita ta ratou e nehenehe e tatari i te mau mea ia tupu i roto i to ratou oraraa. Aita ratou i tuu i to ratou ora i ni'a i te fata a te Atua. Aita ratou i faaru'e i ta ratou mau moemoeâ e ta ratou mau tia'iraa atoa e aita ratou i horo'a hope roa ia'na. No reira, e pinepine te reira i te tupu, e faaipoipo oioi roa te taata e e rave rahi taime, faaipoipo i te taata hape.
Eiaha ratou e uiui i te Atua no ni'a i te taata e aita ratou e tia'i i Ta'na pahonoraa. Te mau mea atoa ta ratou e hinaaro, o te fana'oraa ïa i te hoê utuafare; te hoê vahine aore ra te hoê tane, te mau tamarii. Ia ite noa ratou i te hoê taata, with whom they have some kind of connection with, they settle for that and get married. Especially when the biological clock starts ticking (ia au i te parau a te ao nei).
A husband and wife are a union
Haʻamanaʻo, that you and your future spouse will make a full rib case together. That’s why you will know, when you meet the right partner. There should be first a spiritual connection and then a carnal connection; a soulish connection and physical connection.
Too many times, people make decisions with their senses and chose a partner on bases of outward appearances and physical attraction.
There’s no doubt, that you can become attracted to more than one person in life, but these physical attractions are carnal and temporary and not spiritual and longlasting.
There is just one spiritual person especially made for you. E mai te peu e e nehenehe ta outou e tia'i i te Atua, E horo'a mai te Atua ia outou i te hoa faaipoipo ti'a i te taime tano.
Nafea outou ia ite papu e e horoa mai te Atua i te hoê hoa faaipoipo? No te mea te parau ra te Parau a te Atua. Ua hamani te Atua i te mau huru kettle atoa e te mau manu atoa o te reva e ua horoa ' tura ia Adamu, aita râ Adamu i ite i te hoê tauturu no'na iho. Ua rave te Atua i te rara o Adamu e ua hamani ia Eva mai roto mai ia Adamu e tae roa ' tu i te taime a taoto ai te Atua ia Adamu a taoto ai oia. Ua faatupu o Adamu e o Eva i te hoê taairaa, hoê ratou i te tino.
Ia ite ana'e outou i te hoa faaipoipo ti'a, E faatupu atoa outou i te hoê taairaa e e riro mai ei hoê tino. Teie râ, e tia ia outou ia faaoromai.
“Eiaha outou e faahiti i te reira?”
Aita, no te mea e parau mau te Parau a te Atua. Aita vau e hi'o nei i te mau ohipa i tupu i ni'a i te taata, te hi'o nei râ vau i ta te Parau a te Atua e parau ra!
Ia tiaturi ana'e tatou i te Parau a te Atua, ia haapa'o ana'e tatou Ia'na, ia ora ana'e tatou ia au i te Parau a te Atua, ia haapa'o ana'e tatou i Ta'na mau faaueraa, e ia ti'aturi hope roa tatou Ia'na, i muri iho, e topa te faito o te faataaraa i roto i te ekalesia i nia i te zero.
Eita e paraparau - faahou - hia no nia i te faataaraa, no te mea ho'i e, ua riro te faataaraa ei tuhaa no te oraraa o te taata i te pae tino, eiaha râ te oraraa o te taata i te pae varua.
Te a'o nei te Atua i To'na nunaa na roto i ta'na Parau, tei ni'a râ i To'na nunaa, mai te mea e, e hinaaro ratou e pee i Ta'na a'oraa. E hopoia na te mau taata atoa no ta ratou iho mau faaotiraa, te mau ohipa e te mau ohipa. Eita ta te hoê taata e nehenehe e faahapa i te Atua.
Oe E faautuahia outou no ta outou iho mau ohipa. Eita atoa te feia e haaati ra ia outou e faahapahia no ta outou mau ohipa (Te mau faaotiraa). Oia ho'i, Eiaha e faahapa i te Atua, aita atoa i nia i te feia e haaati ra ia outou.
Eaha ta outou e rave i teie nei?
A tatari ai outou i te hoa faaipoipo ti'a ia tae mai, A faaea noa i roto ia Iesu; te parau. Know that His Spirit lives inside of you, and as long as you stay in Him and focus upon Him, instead of focusing on a partner, you will experience peace and joy. E, you will be patient, and have peace and joy, until the day comes, that God will give you a partner. How can you be loyal to a person, if you cannot be loyal to Jesus?
God is a jealous God and wants to spend time with you, no te mea te here nei Oia ia outou. He wants you to trust Him completely. He wants to mold you, so that you will be ready to meet your partner.
Therefore spend time with Him and build yourself up in the Word of God.
Keep your eyes unto Jesus, look at Him and don’t look at the lack of a partner. When you keep your eyes on the lack of a partner, you will become depressed.
E maitai noa outou mai te mea e, e tamau noa outou i te pee i te Varua. Teie râ, ia haamata noa outou i te pee i te tino (ōro'a, e ia arataihia e to outou mau mana'o, Ō'opa, te mau tapa'o e te tahi atu mau mea.), E hepohepo roa outou e te mau mana'o e te mau mana'o ino.
Eiaha e hi'o i to outou utuafare, hoa, Fa'aito'ira'a, o tei faaipoipohia ‘oaoa’, ma te riri. No te mea mai te peu e e hi'o outou ia ratou, ma te riri, i muri iho i te ereraa i te hoê hoa, e e tupu mai te mau huru mana'o ino atoa i roto ia outou.
No reira, a oaoa no ratou e eiaha e riri.
E ere roa ' tu te vai - taa - ê - raa i te mea ino
E faariro te taata i te reira ei ohipa rahi, ia ore ana'e te hoê taata ia faaipoipo. Teie râ, e ere te vai - noa - raa i te mea ino roa. Te vahi pe'ape'a râ, ia ore ana'e outou ia faaipoipo, E mana'o noa te taata e te vai ra te hoê mea hape, e aore râ, te feaaraa i to outou mau hinaaro i te pae no te tane e te vahine, He mea whakama, no te mea aita ratou i ite i te reira na roto i to ratou haerea aore ra ta ratou mau parau, E nehenehe ta ratou e hamani ino i te taata, o vai te taata ore.
Eiaha râ e faaroo e e haapao maitai i teie mau parau, no te mea ua ite outou i te parau mau. E vaiiho mai ia'u ia faaite ia outou, ei taata hoê, E nehenehe ta outou e fana'o i te hoê oraraa faahiahia, noa ' tu e ua naeahia ia outou 30. Haʻamanaʻo, Aita e hape i roto ia outou!
“Teie râ, no te aha vau e tia'i ai? E rave rahi taata ta'u i ite, o tei ite i ta ratou hoa faaipoipo na roto i te itenati. E nehenehe atoa te Atua e horoa i te hoê hoa na roto i te Internet.” ”
Parau mau, e nehenehe ta ' na! Teie râ, o te hoa faaipoipo ïa ta te Atua i maiti no outou, e a faataa ê no outou?
No te aha tatou e hinaaro ai i te Atua mai te mea e, e nehenehe ta tatou e rave i te mau mea atoa na tatou iho??
Te auraa nei au i teie; O Iehova Jireh oia, te Atua o te horoa ra. Teie râ, mai te peu e e faaoti outou e e tia ia hope to outou taime tatari, e a haamata i te tomo i ni'a i te itenati, Te imiraa i te hoa faaipoipo ti'a ta outou e feruri ra, eita ïa outou e hinaaro faahou ia Iehova Jireh, no te mea e nehenehe ta outou e haapa'o ia outou iho. E te parau nei outou i te Atua, aita outou e ti'aturi Ia'na no te horo'araa i te hoê hoa.
Te tiaturi ra anei oe i te Atua? Te ti'aturi ra anei oe e, e nehenehe ta'na e afa'i mai i te hoê taata, i rapae i te ninamu, i ni'a i to outou e'a? Mai te peu e e tiaturi mau outou i te reira, I muri iho, a faaea i te tamata i te imi i te hoê hoa faaipoipo e tano no outou e a tia'i.
“Tera râ, e mea fifi roa ia tia'i, Te hinaaro nei au e faaipoipo e e haamau i te hoê utuafare i teie nei”
E nehenehe ta outou e faariro i te reira ei mea fifi roa mai ta outou e hinaaro. Mai te mea e, e mea fifi e e mea fifi, i muri ‘oe e hopoi'a na ratou no te reira, no te mea e haafifi outou i te reira, eiaha râ te Atua.
I to outou riroraa mai ei kerisetiano e ua fanau-faahou-hia, Ua horo'a outou i to outou ora Ia'na. To'na auraa ra, te faatere nei Oia i to outou oraraa, e ere oe. No reira, e nehenehe ta outou e faafaaea i roto Ia'na e e tia'i... E ere no ni'a i te rahiraa, no ni'a râ i te huru.
“E mea fifi roa ia'u ia faaroo i te reo o te Atua, Nahea vau ia ite e, ua ite au i te hoa faaipoipo ti'a?” ”
E faaite mai te Atua ia outou na roto i To'na Varua, mai te mea e, o te hoa ti'a ïa. E vai noa te hoê taairaa i te pae varua; te hoê tairi, no te mea ua haere mai te rara i rapae i te fare rara. E faaoti outou te tahi i te tahi e e farii outou i te hoê â hi'oraa no te oraraa (Te orama a te Atua, Ua fanauhia oia i roto i te Varua).
E rave rahi ‘taata tauturu’ ta outou i ite e i farerei i roto i to outou oraraa (hi'o Genese 3:18), no reira, ia farerei ana'e outou i te hoa faaipoipo ti'a, e ite ïa outou, mai ta Adamu i rave. E vai noa te hoê haapapûraa pae varua i roto ia outou.
Ia farerei ana'e outou i te hoê taata e ia mana'o ana'e oe e, o oia te taata ti'a, I muri iho, a faataa i te roaraa o te taime no te pihai iho ia'na (A tapao na: Aita vau e hinaaro e ora amui!)
I roto i te ‘haapiiraa ia ratou iho’ Mahana, Eiaha e riro mai (i te pae tino) te piri i te tahi e te tahi, ia haamatau râ te tahi e te tahi i te pae varua. Ua riro te taairaa piri ei mea faufaa roa i roto i te faaipoiporaa, e eiaha râ i rapae i te faaipoiporaa.
E ite outou i te tumu raau na roto i to'na mau hotu
Eita te hoê tumu raau maitai e nehenehe e faatupu i te mau hua ino, e eita te hoê tumu raau ino e faatupu i te mau hua maitai. No reira, ia ite ana'e outou te tahi e te tahi e ia hi'o ana'e outou (e aore râ, te ite) tu'upiri, o ta outou e ore e au aore ra o te faatupu i te uiraa e te feaa mai te peu e (s)O oia te taata ti'a no outou, A faatura i te reira.
E puta mai te mau mea i roto i te mafatu o te hoê taata i roto i te hoê taata (I te mutu). No reira, mea faufaa roa ia faataa e rave rahi taime no te tahi e te tahi. A paraparau te tahi e te tahi, ia faaroo iho â râ te tahi i te tahi.
Ia here ana'e outou, e ite outou i te mau mana'o. E nehenehe teie mau mana'o e riro ei mea puai roa, eita ta outou e nehenehe faahou e feruri maitai. E ite outou i te mau mea, e faatupu te reira i te feaa e o taua taata ra anei no outou, tera râ, e mea puai roa to outou mau mana'o i roto i te tino, e nehenehe outou e mana'o e e taui te mau mea ia faaipoipo ana'e outou.
Eita te mau mea e taui i roto i to outou faaipoiporaa
Teie râ, eita te mau mea e taui ia faaipoipo ana'e outou. Haʻamanaʻo, e faaite te taata ia ratou iho i to ratou maitai roa ' ' e i roto i te tau faaipoiporaa. No reira, o te haerea maitai roa ' ' e ïa o te hoê taata.
Eita te hoê tumu raau apo e riro ei tumu raau pear. E e tano atoa te reira no te mau taata. Parau mau, e vai te tahi mau faaauraa i roto i te faaipoiporaa, e vai noa râ te tumu raau e te hotu. No reira, Eiaha e vitiviti roa i te raveraa i te hoê faaotiraa, ia papu râ e o taua taata ra te hoa faaipoipo tia, ta te Atua i hamani no outou.
E mea maitai a'e outou, no te tia'i e piti aore ra e toru matahiti, eiaha râ e rave i te hoê faaotiraa hape e e farerei i te taata tia i roto i to outou faaipoiporaa.
Ia faaea noa outou i te faaipoipo, Eiaha e haape'ape'a, a tia'i râ i te hoa faaipoipo. A hi'o noa i nia ia Iesu eiaha râ i nia i te ereraa i te hoê hoa. Eiaha e vaiiho ia riro te ereraa i te hoê hoa ei mea faufaa roa no outou e ei tumu no to outou oraraa, no te mea mai te mea e, e rave outou, E ere outou i te ora, e e haamou te oraraa ia outou.
'Ia riro ei miti no te fenua’


