What is the danger of buddha statues?

Buddha statues are a trend that’s spreading all over the world. Under the cloak of peace, serenity, calm energy, vital life energy, happiness, and harmony, many people, including Christians have a Buddha statue at home. Peneia'e ua horoa mai te hoê taata i te hoê tii Bouddha na outou aore ra ua hoo mai outou i te hoê tii Bouddha no te hoê tau faafaaearaa e ua tuu outou i te tii Bouddha i roto i to outou fare aore ra to outou aua. Eaha râ te tumu o te mau tii o Bouddha? Eaha te tupu ia afai mai outou i te hoê tii Bouddha i roto i to outou fare? E mea maitai anei ia vai te hoê Bouddha i roto i to outou fare e e parau mau anei e e hopoi mai te mau tii o te Bouddha i te manuïa, hau i roto mai, Te mau nota, Te puai maitai, happiness, ea, Te mau mana'o tauturu no te, Te mau mana'o tauturu no te, Te mau mana'o tauturu no te, parururaa, e te tahi atu â. e aore râ, e mea ino anei ia vai te hoê taata i roto i to oe utuafare, e te tahi atu â mau mea i ni'a i te, no te mea e hopoi mai te mau tii o Bouddha i te manuïa ore, Te mau nota, Mana'o Tauturu i te Haapiiraa, Te mau mana'o tauturu no te, iria, Faataa-ê-raa, ma'i, veve, e te vai atu ra.? Eaha te fifi atâta i te pae varua o te mau tii a Bouddha?

No te aha te taata e tuu ai i te mau tii o te Bouddha i roto i to ratou fare?

E rave rahi taata aita i ite e, eaha ta ratou e hopoi mai i roto i to ratou fare e aore râ, i roto i te aua. Ua noaa ia ratou te hoê tii Bouddha no ǒ mai i te hoê taata ra, e aore râ, ua hoo mai i te hoê tii no Bouddha i roto i te hoê fare toa, e aore râ, ua hoo mai ratou i te hoê tii no Bouddha ei Te mau mana'o tauturu no te no ni'a i te tau faafaaearaa i Asia (Noa'tu te huru o te ture, eita paha outou e hoo mai i te hoê tii no outou iho), e ua tuu i te tii o te Bouddha i roto i to ratou mau fare aore ra aua no te faateitei i te décor. E tano maitai atoa te reira i roto i te huru hamaniraa o te mau hoho'a fenua no Asia.

Taua taata ti'aturi ore ra, no te pae tino e no to te ao nei, E ere te afa'iraa mai i te mau tii no Bouddha i roto i to ratou mau fare i te mea maitai e e faatupu te reira i te ino rahi i ni'a ia ratou. Tera râ, ua rahi roa te taata, o tei parau ia ratou iho e Kerisetiano, E mea maere mau ia pee i teie peu e ia tuu i te mau tii o te Bouddha i roto i to ratou mau fare.

E nafea te mau Kerisetiano e nehenehe ai e, o tei ti'aturi ia Iesu Mesia e ua haamo'ahia Ia'na e a pee Ia'na, afa'i mai i te hoê tii no Bouddha; e tii no te hoê taata pohe, tei haamau e tei faahoho'a i te atuaraa e ua huna i te Atua te Hamani o te ra'i e te fenua e te mau mea atoa i roto ra e o Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua, i roto i to ratou mau utuafare? Nahea te reira e tupu ai? Eaha te faaauraa i rotopu i te Mesia e o Bouddha? Eaha te tu'atiraa i roto i te hiero o te Atua e te mau idolo? (a.o.. 2 Korinetia 6:14-18).

No te aha te mau Kerisetiano e tuu ai i te mau tii Bouddha i roto i to ratou fare?

E nehenehe, no te mea te rahiraa o te taata, o te parau nei ia ratou iho e, e keretiano ratou, e ere ïa i te keresetiano tei fanau-faahou-hia. Noa ' tu e te parau ra ratou e e Kerisetiano ratou, aita ratou e haere nei e aita atoa e ora nei mai te mau Keresetiano. Aita ratou i fanauhia e te Varua o te Atua. E ere ratou i te mau taata puai i te pae varua, no te pae tino râ. No reira, aita ratou e ite ra e aita atoa e ite ra i te ao varua. Te pee nei ratou i ta te tino, te auraa ra, e arata'ihia ratou e to ratou mau mana'o, hinaaro, Te mau nota, Te mau mana'o, Te mau mana'o, e te vai atu ra..

John 3-6 o tei fanauhia i te varua ra e varua ïa

E Keresetiano fanau-faahou-hia, ua ti'afaahou to'na varua mai te pohe mai, here i te Atua na ni'a'tu i te mau mea atoa.

E haapa'o te hoê Keresetiano fanau-faahou-hia i te mau parau a te Atua e eita roa oia e rave i te hoê mea e aore râ e afa'i mai i te tahi mea i roto i to'na fare, e faaino te reira i te Fatu ia Iesu Mesia.

Eita roa ' tu te hoê Kerisetiano e afai mai i te hoê tii(s) e aore râ, te hoê hoho'a(s) no te hoê taata pohe i roto i to'na fare o te faahoho'a ra i te hoê haapa'oraa hape aore râ te hoê haapiiraa philosopho a te taata e Te mau nota Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua ora. No te mea te parau nei te haapaoraa a te Bouddha e, aita e Atua e aita e pato'iraa e o Iesu Mesia te Tamaiti a te Atua.

Tera râ, teie mau taata tei parauhia e Keresetiano, te rave nei ratou i teie mau mea no te mea, aita ratou i haere mai i rapae i teie ao, tei roto noa râ i te ao nei e te ora nei i roto i te pouri. Aita ratou i ite i te Parau; Iesu Mesia. No reira, te pee nei ratou i teie nei ao eiaha râ i te Parau.

Na roto i te ite ore e te ereraa i te ite i te Parau a te Atua (Bibilia) e te haapa'o-ore-raa i te mau parau a te Atua, e hopoi mai ratou i te oto rahi e te haamouraa i ni'a ia ratou iho. Teie mau tii o te Bouddha e au ra e mea ino ore e te hau, e faatupu te reira i te oto rahi, Te mau mana'o tauturu no te, Te mau nota, ino, e te haamouraa i roto i to oe oraraa.

Eaha ta te Bibilia e parau ra no nia i te mau tii o Bouddha?

Eiaha e fariu ê atu i te idolo, eiaha atoa e hamani i te mau atua i roto ia outou iho: O vau te Fatu to oe Atua! (Levitiko 19:4)

E ore roa outou e hamani i te idolo, e te hoho'a tarai, eiaha atoa e hamani i te hoê hoho'a ti'a, eiaha atoa outou e faati'a i te hoê hoho'a ofa'i i roto i to outou fenua, ia pi'o i raro i mua i te reira: no te mea o vau te Fatu to oe Atua (Levitiko 26:1)

Ua horo'a mai te Fatu i te mau faaueraa e te mau arata'iraa i roto i te Bibilia no to'na here i To'na mau taata. Te hinaaro ra te Atua i te hoê taairaa e te taata e aita oia e hinaaro ra ia tupu te hoê noa ' ' e ohipa ino i nia ia ratou. Ua hinaaro te Atua ia paruru i te mau taata atoa i te ino. Tei te taata râ te reira, mai te mea e faaroo ratou i te mau parau a te Atua e e haapa'o i Ta'na mau parau aore râ eita. (A tai'o atoa: Te here o te Atua).

Te raveraa i te hoê tii no te hoê Bouddha o te hoê ïa hara?

Te raveraa i te hoê tii o te Bouddha o te hoê ïa hara ia au i te Bibilia? E, Te fariiraa i te hoê tii no Bouddha e hara ïa ia au i te Bibilia. No te mea ua faaue te Atua i To'na nunaa, eiaha e fariu i ni'a i te mau idolo e eiaha e hamani i te idolo e aore râ, i te hoho'a tarai, eiaha atoa e faati'a i te hoê hoho'a ti'a, eiaha atoa e hamani i te hoê hoho'a ofa'i i roto i te fenua.

Eiaha outou ia amui - atoa - hia e te feia faaroo ore: o tei faatupu hoi i te parau-ti'a ra i te parau-ti'a ore? e tei hau i te maramarama i te pouri? E ta te Mesia i faaau mai ia'u ra, e ore roa ïa e mou? e aore râ, eaha to'na huru e au ai i te taata faaroo ore ra? E tei ati ra te hiero o te Atua i te idolo ra? o te hiero ho'i outou o te Atua ora ra; mai ta te Atua i parau, e parahi au i roto ia ratou, e a haere na roto ia ratou; e e riro vau ei Atua no ratou, e e riro ratou ei nunaa no'u. No reira a haere mai na rotopu ia ratou, e ia faataa-ê-hia'tu oe, te na reira mai nei te Fatu, e eiaha e tape'a i te mea viivii; e e farii au ia oe, E e riro oia ei Metua no outou, e e riro outou ei tamarii tamaroa e ei tamarii tamahine na'u, te na reira mai nei te Fatu Mana Hope. (2 Te mau nota 6:14-18)

Mai te mea e parau mai te Fatu, eiaha e ora mai te feia ti'aturi ore e eiaha e amui atu i te pouri e eiaha e amui atu i te mau idolo, e fariu ê atu râ i te idolo, no te aha ïa aita te mau tamarii a te Atua e faaroo Ia'na? No te aha ratou e ore ai e haapa'o i te mau faaueraa a te Atua, eiaha râ e orure i te hau i te Atua e i Ta'na mau parau?

Ua riro anei te hoê Bouddha ei idolo?

Ua riro anei te hoê Bouddha ei idolo? E, e idolo te hoê tii o Bouddha. E taata o Bouddha, o tei haamorihia e o tei faateiteihia e te mau taata, tei faariro ia Bouddha ei idolo. Ua faateitei te nunaa ia Bouddha ei atua e ua faariro ia Bouddha ei atua.

Na Bouddha i haamau i te haapaoraa a te Bouddha. Te feia faaroo Bouddha e e rave rahi mau taata, e ere ratou i te feia faaroo Bouddha haamanahia, mai te haapiiraa philosopho râ a Bouddha, a faaroo i te paari e te mau parau a Bouddha i nia i te fenua nei e a faaohipa i te mau parau a Bouddha i roto i to ratou oraraa. No reira, te pee nei ratou i te hi'oraa o.

O vai o Bouddha?

Te mau mana'o tauturu no te haapiiraa, to'na i'oa mau o Siddhartha, na ' na i haamau i te haapaoraa a te Bouddha. Ua fanauhia o Siddhartha Ha'utiraa i rotopu i te 490 En 410 B.C.. E tamaiti oia na te hoê arii. Ua paari o Siddhartha i Népal e e Hindou oia. Ua ite te taata ra o Tacite Bouddha i te mau taa - ê - raa e te mau fifi e rave rahi i roto i te oraraa. I muri a'e e rave rahi matahiti, Ua faaoti o Siddhartha the Bouddha e faarue i te aorai, ta'na vahine e ta'na tamarii, e ta'na tao'a rahi. No te mea aita o Siddhartha e hinaaro faahou ra e ora ei taata moni. E no reira, ua faarue o Tacite Bouddha i to ' na fare, imi i te parau mau o te oraraa.

The danger of yoga

I muri a'e e hitu matahiti i te overe - haere - raa, Te mau nota, Te mau nota, e te ma'imiraa, Ua itea mai i te taata ra o Tacite Bouddha, ia au i ta'na parau, te e'a mau (E va'u tuhaa i ni'a i te) e te maramarama rahi, i raro a'e i te tapo'i; te raau o te paari, e ua roaa te rê ia'na.

Te tuatapapa nei te mau haapiiraa a Bouddha i te mau maitai o na parau mau hanahana e maha e na e'a e va'u.

Aita roa ' tu to teie haapaoraa aore ra teie haapiiraa philosopho e taairaa e te Kerisetianoraa. Aita roa ' tu te haapaoraa a te Bouddha e tuea ra e te faaroo kerisetiano.

Ia afa'i ana'e mai outou i te hoê tii no Bouddha i roto i to outou fare, aita oe e hopoi noa mai i te idolo i roto i to oe fare, e afa'i atoa mai râ outou i te varua i muri mai i teie nei idolo; te diabolo, ta'na mau demoni, e te pohe, i roto i to outou fare.

Te Basileia o te Atua e te basileia o te diabolo

Te parau ra te Bibilia, e piti ana'e basileia. Te Basileia o te Atua, i reira Iesu e riro ai ei Arii e e faatere ai, e te basileia o te diabolo. Mai te peu e e ere te haapaoraa a te Bouddha no roto mai i te Basileia o te Atua, no roto mai te reira i te basileia o te diabolo, te pouri. No reira, E ere te haapaoraa a Te Bouddha i te hoê tuhaa o te Basileia o te Atua, te basileia râ o te pouri.

Peneia'e te ata ra outou i teie nei aore ra te mana'o ra outou, " Eaha Te mau mana'o tauturu no te!" Tera râ, e ere te reira i te parau mau. E parau mau teie.

E ere te ao varua i te mea faufaa ore, e mea mau râ! E ua tae i te taime, e te feia faaroo ia Iesu Mesia, o te ti'a ia riro ei mau pĭpĭ Na'na, ia ara i te pae varua. No te mea e rave rahi Kerisetiano o te taoto ra i te pae varua e o te ora ra i roto i te pouri pae varua. (A tai'o atoa: E nehenehe anei outou e faataa ê i te pae varua i te mau haapiiraa philosopho e te mau peu no te pae Hitia o te râ?).

Te varua demoni i muri mai i te tii o Bouddha

Ua faaroo vau i te hoê taime i te hoê aamu no te hoê taata, tei tomo i roto i te hiero no Bouddha. I roto i taua hiero ra a te Bouddha, te vai ra te hoê piha e te hoê tii rahi no Bouddha. I te tahi mau taime, ua tomo mai te tahu'a i roto i te piha. Ua tuturi te tahu'a i mua i te tii e ua tuu i te maa, Te mau tiare, hinu no'ano'a, e te tahi atu â. na mua ' ' e i te tii o Bouddha. Ua ani atu ra taua taata ra i te tahu'a, mai te mea e ti'aturi mau oia, e amu te tii o te Bouddha i ta'na maa. Ua pahono atura te tahu'a, oia mau, aita, o te varua râ i muri mai i te reira.

I te mau taime atoa, a tuu ai te tahu'a i te maa i mua i teie tii, ua haere mai te varua demoni i rapae e ua faaite mai ia'na iho i roto i te piha.

I roto i te Apokalupo 13:15, te tai'o nei tatou no ni'a i te puaa e te hoho'a o te puaa (te tii o te puaa). E mana to te puaa no te horoa i te ora; e varua, i te hoho'a o te puaa, ia ti'a i te hoho'a ia paraparau. Aita e ti'a i te hoho'a ia paraparau, te varua demoni râ o te horo'ahia i te hoho'a, e paraparau mai.

Eaha te fifi atâta i te pae varua o te mau tii a Bouddha?

E tupu atoa te reira ia afai mai outou i te hoê tii Bouddha i te fare. Aita te mau tii o te Bouddha e huti ra i te aho ora i roto (Ieremia 10:14). No reira aita to ratou e mana e aore râ, e ora. Teie râ, e mana to te varua demoni i muri mai i te mau tii a Bouddha e e faaite e e faatupu oia i te tahi huru tupuraa.

E nehenehe teie huru feruriraa demoni e faaino rahi, Te mau mana'o tauturu no te, e te haamouraa i roto i te oraraa e te utuafare o te hoê taata. No te mea teie varua demoni e ti'a ïa no te diabolo.

te diabolo mai te liona uuru ra, e imi ia vai ta'na e amu

E ua ite paatoa tatou e te hinaaro nei te diabolo i te eiâ, e taparahi e e haamou i te mau taata atoa i ni'a i teie fenua.

E faatupu na mua teie varua demoni demoni i te hoê huru hau e te au maitai no te mau tumu ite o te taata.

Tera râ, i muri a'e i te tahi taime, na teie varua ino e taui i te reva e e faatupu i te au ore, Te mau mana'o tauturu no te, Te mau mana'o tauturu no te, (te feruriraa) Ma'i, ma'i, Faataa-ê-raa, Te mau mana'o tauturu no te, te viivii i te pae no te apeni, orurehau i te mau metua, Te riri u'ana, Te mau mana'o tauturu no te, Hamani-ino-raa, Te mau nota, Te mau nota, Te mau mana'o tauturu no te, te mau mana'o tano ore, Te mau mana'o tauturu no te, veve, e te tahi atu â. E tupu teie mau mea atoa, no roto mai i te ereraa i te ite.

No te ite ore e te ite ore i te Parau a te Atua e te oreraa e auraro i te mau parau a te Atua, e iriti te mau taata e rave rahi i to ratou mau uputa no te ino no te tomo atu i roto i to ratou mau fare e to ratou mau oraraa.

Te mana'o nei ratou e, e hopoi mai te mau tii o te Bouddha i te manuïa, Te mau mana'o tauturu no te, Te mau mana'o tauturu no te, hau, Te mau nota, e te tahi atu â. Te ti'araa mau râ, E hopoi mai te mau tii o te Bouddha i te ati e e faatupu i te ino e te haamouraa i roto i te oraraa o te taata.

I te hoê taime ua oru te hoê taata, e huru ma'i mariri ai taata. A pure ai no teie taata, Ua ite au i te hoê tii no Bouddha. Ua taniuniu vau i taua taata ra e ua ani atura e e tii Bouddha anei to teie taata. Ua haapapu te taata e e tii Bouddha to raua. Ua a'o vau i te taata ia faarue i te Bouddha. Ua haapa'o taua taata ra e i roto i te hoê taime poto, te mauiui i toe mai e ua ore te puu.

E mea mau te ao varua

E mea mau te ao varua. O te ao ïa i muri mai i teie ao ite - mata - hia (te ao natura). No ǒ mai te mau mea ite - mata - hia atoa i te ao pae varua. E Varua te Atua e ua hamani Oia i te mau mea atoa na roto i Ta'na Parau na roto i te Varua. (A tai'o atoa: E mea feruri-noa-hia anei e aore râ, e mea mau anei te ao varua?).

Ia ti'aturi ana'e outou ia Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua, e Ta'na ohipa faaoraraa, e ia fanau-faahou-hia, e ti'afaahou mai to outou varua mai te pohe mai e e ora faahou mai. Ei faahopearaa, e taui to outou oraraa. Eita outou e ora faahou i te tino nei e e arata'ihia outou e to outou mau mana'o e te mau varua o teie nei ao.

Ei taata keresetiano keresetiano a'e; Te taata faaroo e te pĭpĭ na Iesu Mesia, oe tei roto ia Iesu Mesia; te Parau, i roto i te mau vahi no te ra'i. E pee outou i ta te Varua ma te haapa'o i te Parau.

Fanau - faahou - hia mai roto mai i te huero tahuti ore

Ia faaapî ana'e outou i to outou feruriraa i te Parau a te Atua, rahi noa'tu â te mau mea pae varua e heheuhia mai ia outou. Na roto i te parau e te varua mo'a, e ti'a ia outou ia ite i te mau varua.

E ite ïa outou i te mau mea a te Atua e To'na Basileia e te mau mea a te diabolo e to'na basileia. (A tai'o atoa: No te aha e mea faufaa ia faaapî i to outou feruriraa)

E ite outou i te mea e tupu i roto i te ao varua e e ite outou i te huru pae varua o te ao nei.

No te mea te ti'aturi nei outou ia Iesu Mesia, e tomo outou i roto i te ao varua mai roto mai i to outou varua i roto i te mana o te Mesia e e paruruhia outou i te mau mana diabolo atoa.

E paruruhia outou mai te mea e faaea noa outou i roto i te Mesia e e tomo atu outou i roto i te ao varua mai roto mai i to outou varua i roto i To'na mana e To'na mana, eiaha râ e tomo atu i roto i te ao varua mai roto mai i to outou varua i roto i to outou mana e to outou mana. (A tai'o atoa: Na ravea e piti no te tomo i roto i te ao varua).

No te aha te tomoraa i roto i te ao varua mai roto mai i to outou varua?

Mai te mea râ aita outou i fanau-faahou-hia, ua pohe to oe varua, e e tomo outou i roto i te ao varua mai roto mai i te varua. (A tai'o atoa: E faaorahia te tino tahuti nei e To'na Varua).

E mea ataata roa ia tomo i roto i te ao varua mai roto mai i to outou varua. Hou outou a ite ai i te reira, e tomo outou i roto i te ao tahutahu e e iriti outou ia outou iho i mua i te mau varua iino o te tomo mai i roto i to outou oraraa e o te haamou i to outou oraraa.

E itehia te mau varua demoni na roto i te mau ravea rau i te pae tino. Ei hi'oraa, e nehenehe te reira e faaitehia na roto i te mau faaiteraa no te pae tino, mai te ohuraa o te tino (Te mau mana'o tauturu no te, Te mau mana'o tauturu no te, te hautiuti ra mai te hoê ophi aore ra te tahi atu animala, Te mau nota, e te tahi atu â) e te mau faaiteraa no te ra'i mai (Te mau mana'o tauturu no te, Te mau nota, Te mau mana'o tauturu no te, e te vai atu ra.).

E nehenehe te mau varua demoni e faatupu na mua i te mau mana'o mahanahana e te mǎrû. E fatata râ teie mau mana'o au mau i te taui ei mau mana'o tano ore, Te mau nota, iria, e te hepohepo.

Eiaha e haafaufaa ore i te mana o te diabolo e o te mau varua demoni. Te haere mai nei ratou mai te hoê melahi no te maramarama e te faaite atoa nei ratou ia ratou iho mai ia Iesu e te pee nei ratou i te Varua Mo'a (te tia'iraa a te mau taata o te Varua Mo'a). Ia ite râ outou i te Parau e ia fana'o outou i te Varua Mo'a mau e ia vai ara noa outou e ia vai ara noa i te mau taime atoa, i reira outou e ite ai i te mau varua e te mau mea o te ao varua.

E hoho'a atâta te mau tii o te Bouddha

O te haapaoraa a te Bouddha te hoê o na haapaoraa rahi roa ' ' e e maha i te ao nei. Te haapaoraa a te Bouddha, o te haapaoraa ïa no te pae Hitia o te râ ma e ua parare roa ' tu â i te pae Tooa o te râ. E rave rahi mau taata aita e faariro nei i te haapaoraa a te Bouddha mai te hoê haapaoraa, ei philosophia râ, no te mea aita te feia faaroo Bouddha e ti'aturi nei i te hoê God, te Hamani o te ra'i e te fenua. Tera râ,, Mea rahi te mau tuhaa faaroo a te haapaoraa a te Bouddha e te tiaturi nei oia i te mau taata no ǒ mai i te Atua ra (Te mau mana'o tauturu no te). No reira, te faarirohia nei te haapaoraa a te Bouddha mai te hoê haapaoraa.

1 Paraleipomeno 16:26 Ni sa matakau na kalou kecega ni tamata ia na Turaga sa bulia na lomalagi

Te faaohipa nei te diabolo i te mau mea atoa no te faahema e no te haavare i te taata. No te mea mai tei faahitihia na mua ' tu, te opuaraa a te diabolo o te eiâ ïa i te taata e te taparahi-pohe-raa e te haamouraa i te taata.

Te faaohipa atoa ra oia i te feia tuiroo; Te feia rave ohipa i roto i te ô, Te mau nota, Te mau hoho'a, Te mau himene, Te mau nota, te mau mana'o sotiare, e te tahi atu â. No te mea ua ite te diabolo, e teie mau taata (Te mau nota) e rave rahi te mau pĭpĭ. E te hinaaro nei teie mau pǐpǐ e pee i ta ratou mau idolo e e pee i to ratou huru oraraa no te mea te hinaaro ra ratou e riro mai ia ratou.

Ia ite ana'e ratou, e ta ratou mau idolo, e mau tii ïa no te Atuaraa i roto i to ratou mau fare e ta ratou mau peu Te mau mana'o tauturu no te, feruri-maite-raa, Te mau mana'o tauturu no tes, taputôraa tapone, Te mau nota, e te tahi atu â. e pee ratou i to ratou hi'oraa e e pee ratou i to ratou huru oraraa.

E afa'i mai ratou i te mau tii no Bouddha i roto i to ratou mau fare, faaohiparaa Te mau mana'o tauturu no te, feruri-maite-raa, e Te mau mana'o tauturu no te, e ma te ite ore, e iriti ratou i te uputa no te mau varua iino e e ani ia ratou ia tomo mai i roto i to ratou oraraa.

E anaanatae noa iho â te taata i te mau haapiiraa philosopho a te taata e te tahi atu mau haapaoraa. Ua parare roa te haapiiraa philosopho no te pae Hitia o te râ o te haapaoraa a te Bouddha e te haapaoraa hindou. E rave rahi taata e anaanatae nei i te mau mea pae varua e i te mau mea pae varua. Te vahi pe'ape'a râ, e hi'o ratou i te mau vahi tano ore.

Ua riro mai te kerisetianoraa ei faaroo no te mau tumu ite

No te aha e rave rahi feia faaroo ore e faaô ai i roto i te Te mau nota oia hoi e rave rahi mau kerisetiano o te haapao nei i te mau mea o te tino nei e o te faaterehia nei e to ratou mau tumu ite, Te mau mana'o, Te mau mana'o, Te mau nota, e te tahi atu â. Ua rave ratou i te evanelia, e evanelia no te mau taata e rave rahi, na roto i te reira te mau mana'o, te mau semeio, e ua riro te mau faaiteraa maere ei pû, e ere i te evanelia a te Varua e te mana (A tai'o atoa: Ua ere anei te pororaa i te satauro i to ' na mana?).

Te rahiraa o te mau ekalesia e mau ekalesia ïa no te pae tino. Aita teie mau ekalesia pae tino e haapa'o nei i te Parau e aita ratou e pee nei i te Varua i roto i te mana varua o Iesu Mesia e i te mana o te Varua Maitai. Maoti râ, e ti'aturi ratou i te mau parau a te taata e e au ratou i to te ao nei. Te ora nei ratou i te hoê â oraraa e te feia aita to roto i te parau mau, o tei ore i ite i te Atua.

E rave rahi mau ekalesia aita e parahi nei i roto i te maramarama, ua riro râ ratou ei mau te parahi ra i roto i te pouri.

E rave rahi taata ua mo'e e A haere i roto i te ohipa hi'ohi'o, no te mau Kerisetiano i te pae tino, te ere ra ratou i te ite i te Parau a te Atua

E rave rahi te taata, o te overe haere ra e o te imi ra i te auraa o te oraraa. Te imi nei ratou i te parau mau e i te mau mea pae varua e i te mea mau. E no te mea aita te mau Keresetiano e ora nei i te oraraa ti'a-faahou-raa i roto i te Mesia e aita ratou e poro nei i te evanelia mau a Iesu Mesia, e rave rahi taata e fariu nei i ni'a i te haapa'oraa a te Bouddha.

I taua mau taata ra, E au ra e e nehenehe e tiaturi i te haapaoraa a te Bouddha. No te mea te ite ra ratou i te oraraa pûpûhia o te feia faaroo Bouddha. E ite ratou i te mau pahonoraa maramarama i ta ratou mau uiraa e e taa ia ratou te mau faahitiraa paari e rave rahi no roto mai i te Bouddha.

O te Bibilia ta tatou avei'a, a titau i te paari

Taa ê atu i te faaroo Kerisetiano, i reira te rahiraa o te mau Keresetiano e ora ai mai to te ao nei e aita ratou e haapa'o nei i te Mesia e i Ta'na mau parau e aita ratou i ite e aita ratou iho e maramarama nei i te Bibilia. Ia ui te taata ia ratou i te mau uiraa no nia i te oraraa, aita e ti'a ia ratou ia pahono maitai i te reira. (A tai'o atoa: Mai te peu e e ora te mau Kerisetiano mai teie nei ao, eaha te mea e ti'a i to te ao nei ia tatarahapa i te?').

Ia ore ana'e te mau Kerisetiano e taa i te Basileia o te Atua, e nafea te mau Kerisetiano e faahoho'a ' i i te Basileia o te Atua? Mai te mea eita e nehenehe i te hoê keresetiano ia poro i te hoê poro'i maramarama no te evanelia a Iesu Mesia e ia pahono i te mau uiraa a te feia ti'aturi ore, nahea e nehenehe ai i te feia ti'aturi ore ia faaorahia e ia upooti'a no Iesu Mesia e To'na ra Basileia? (A tai'o atoa: No te aha e ore ai te mau Kerisetiano e poro i te hoê poroi maramarama?)

E mea haama roa, no te mea e rave rahi te taata e mo'e roa e a muri noa'tu. Ana'e, no te ereraa i te ite i te Parau a te Atua e no te mea aita te rahiraa o te mau Kerisetiano i fanau - faahou - hia, e te mau mea ite-ore-hia, e eiaha e haapa'o i te Parau e i te Varua, e te mau tapa'o e te mau mea maere i muri mai i te reira.

Eaha te tapaeraa mau o te taata?

E rave rahi taata e hi'o nei e e imi nei i to ratou tapaeraa mau, o te itehia i roto ana'e ia Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua ora. Te vai noa ra hoê rave'a no te faaoraraa e taua e'a ra, o Iesu Mesia ïa.

O Iesu Mesia ana'e, o te nehenehe e faaora i te taata i te mana o te pouri e ia horo'a i te ora mure ore. Aita e rave'a ê atu no te haere mai i te Atua ra, na roto ia Iesu Mesia, te Tamaiti. O te toto ana'e o Iesu Mesia te nehenehe e tamâ ia outou i ta outou mau hara e i ta outou mau ohipa ino atoa e ia arata'i ia outou i te hoê vahi mo'a e te parau-ti'a.

te hoê e'a e tae atu ai i te ora mure ore

Na roto i te ohipa faaoraraa a te Atua no te huitaata hara e na roto i te toto o Iesu Mesia, e nehenehe outou e faahau e te Atua; Tei Hamani ia oe, te Poiete o te mau ra'i e te fenua, e te mau taata atoa tei farii.

Na roto i te mana o te toto e te mana o te Varua Maitai, e nehenehe outou e fanau-faahou-hia i te varua. Aita e rave'a ê atu no te ia fanau-faahou-hia.

Te mana'o nei te feia faaroo Bouddha e e tia ia ratou ia fanau - faahou - hia e rave rahi taime. Eita roa râ e itehia ia ratou, ta ratou e imi nei e e ore roa e farii i te ora mure ore.

Hoê ana'e fanau-faahou-raa. E tupu teie fanau-faahou-raa i roto i to outou oraraa i ni'a i te fenua nei na roto ia Iesu Mesia, te Tamaiti a te Atua ora. Na roto ana'e ia Iesu Mesia, e nehenehe ta outou e riro mai a new creation.

You can become a new creation by believing in Jesus Christ and accepting Jesus Christ as your Saviour and Lord, and laying down your old life in the water baptism and becoming born again in the spirit, by the power of the Holy Spirit. When you become new creation, you become a son of God.

Jesus Christ is the only Savior and Lord

Serve Jesus Christ and obey Him, by obeying His commandments, instead of an idol; e tii no te hoê taata pohe, who denies Jesus Christ, te Tamaiti a te Atua ora. When you bring Buddha statues into your home, you bring Buddha into your home and open the door for destruction, because death will enter your home and your life.

Jesus has conquered death. Jesus is raised from the dead and is alive and He lives forevermore!

If you have Buddha statues in your house and want to follow Jesus then throw the Buddha statues away. Destroy them and repent and ask forgiveness from God. Cleanse your house, by commanding these evil spirits to leave your house in the Name of Jesus.

This not only applies to Buddha statues. This also applies to African statues and sculptures, African masks, Indonesian statues, Indonesian masks, Mexican statues, Peruvian statues, Chinese statues, Roman statues, Catholic statues, Greek statues, and all other idols and items that derive from pagan religions and philosophies (A tai'o atoa: What is the danger of souvenirs?).

Dedicate your life and house to Jesus Christ and you shall experience true peace. You shall experience the peace of God that no Buddha statue can give you. Not even, when you have 10 or 10.000 Buddha statues in your house. O Iesu Mesia ana'e, Who can give you this peace, that passes all human understanding.

A tai'o atoa :

‘Be the salt of the earth’

You Might Also Like

  • debora
    March 8, 2016 at

    What this writer speaks is true. Pray and ask Jesus. He will confirm it as truth. The spirit world is real. When you take your last breathe on day on this earth your spirit will leave your body and have to go somewhere. Your body dies but your spirit will live off forever. It’s true! Therefore being said that. God is the SPIRIT of God. The devil is the SPIRIT of evil (comes as a angel of light many times to deceive and eventually bring destruction on mankind who is easily deceived by him). Then there is man who has our SPIRIT living inside our body. On the last day you take your last breathe on this earth one day …. your SPIRIT will leave your body and it will either go and be one with Jesus which is heaven. Or it will go to be one with the devil which is hell. One or the other. You can’t serve 2 masters. That is truth! Reality! In truth, we can’t say we walk with God and at the same time are holding hands with the devil. It’s either your for God or not. Just sharing..

  • debora
    March 8, 2016 at

    What you speak of is on point! So true!

  • Sara
    August 11, 2016 at

    Hi, very interesting to read. I’m just writing to share an experience and never write on forums! I have been travelling Australia and have been living in a house heavily influenced with Asian interior; Feng shui, Buddha statues, elephant statues and a large human Asian women looking figure in the garden. It is a large house with many living here, since renting here for a couple of months I have noticed how each person now left in the house has very bad family issues (all divorced, bad family arguments) along with everyone struggling with money issues. all issues Which don’t seem to be getting better for people. I’ve even begin to feel it slightly myself and things seem to be not working out very well at all since living herewhich is when I wondered it had anything to do with the Buddha statues. I have faith and understand life isn’t always perfect but there is a huge sense of ‘trying your uttmost hardestwith a wave of disappointment to knock you back down again ….something which I’ve never experienced before in this way, consistently effecting a household of different people! According to what I’ve read the buddha/spirit seems to bring the opposite of what it’s meant to bring! I’m wondering wether spiritual objects really do have spirits within them and like it says in the article, if it’s not from God then where is it from? If we believe the Holy Spirit we know there is evilbut where do these evil spirits roam? It’s not something I like to look into, or ever really think about but I guess You can only really see the truth in (bad spirits) when its experienced first hand and the ‘fruitof thing is revealed in people’s lives.

    • Sara Louisas
      August 11, 2016 at

      Hi Sara, thank you for sharing your experience!

  • Jenny
    August 13, 2016 at

    Hi there, I find this article very interesting, I would like to ask if there is a link between these Buddhist statues in a home and depression.

    • Sara Louisas
      August 13, 2016 at

      Hi Jenny, yes absolutely!

      • Rebecca
        August 20, 2016 at

        I just threw out a Buddha statuea week ago . It’s been in our patio for about year or soI had marital problems , and my kids were increasingly problematic .

        Since throwing it out and praying and seeking Jesus again in my life I feel a sense of peace . My children are at peace .

        • Sara Louisas
          August 21, 2016 at

          That’s wonderful! Thank you for sharing Rebecca

error: This content is protected