E fai le malosi o le suauu?

O loʻo faʻaaogaina le suauu Faʻamaoni ma suauu a le suauu. E faʻaaoga e Kerisiano le suauʻu mo ni faʻafitauli, faataitaiga, e tuu – ma faapaiaina se tasi i se ofisa (faiva), sanctify houses, buildings, and objects, ma faamalolo i e mamai. But is using anointing oil Biblical and is anointing oil part of the New Covenant? Or is this a custom that was practiced in the Old Covenant, which Christians have adopted and applied to the New Covenant? E fai le malosi o le suauu? How do you use anointing oil? What does the Bible say about anointing oil? Let’s have a look at the lives of Jesus and the apostles and if Jesus and the apostles used anointing oil.

The holy anointing oil in the Old Covenant

In Exodus 30, we read about the composition and the purpose of the holy anointing oil. Moses was commanded by God to prepare the holy anointing oil and to anoint the tabernacle of the congregation, and the ark of the testimony, and the table and all his vessels, and the candlestick and his vessels, and the altar of incense, and the altar of burnt offering with all his vessels, and the laver and his foot. Moses had to sanctify them so that they would be most holy, and whatsoever touched them would be holy (however an unauthorized person was not allowed to touch them. Faitau foi: The reason why Uzza died). Moses also had to anoint Aaron and his sons, Ma faapaiaina i latou, so that they could minister unto the Lord in the priest’s office. The holy anointing oil would be used throughout generations.

o le faauuinaBut God specifically commanded that this holy anointing oil could not be used to pour upon man’s flesh. Neither was it allowed to make any other like it, after the composition of it, because it was holy and therefore it would be holy unto them. If someone would compound any like it, or put upon a stranger (unauthorized person), o le a vavaeeseina o ia mai i lona nuu (Esoto 30:22-33)

Ua ta'u mai e lenei mea ia i tatou, o le uu paia e faauuina ai sa na o le faaaogāina mo le auaunaga paia a Ieova ma faauuina ai (faapaiaina) o le (maualuga)ositaulaga(s), fale fetafai, ma meafaitino ma mea faitino, lea sa faaaogā mo le galuega a le Alii.

E leʻi faatagaina le uu paia e faauuina ai e uu ai le tino o se tagata (o se tagata ese) ma sa faasaina ona faaluaina le suauu faauuina.

Afai o afioga ia a le Atua, se a fo‘i le mea ‘ua fa‘atauina ai e tagata le suāu‘u fa‘au‘u pa‘ia ma fa‘atau atu ‘ina ‘ia maua ai se tupe? Latou te faia se suāu'u fa'au'u pa'ia pe a uma ona faia, lea ua tusia i le Tusi Paia, ma faafoliga o lenei suauu e i ai uiga ese (faamalologa) mana. E toʻatele Kerisiano ua paʻuʻū i le mailei o lenei pepelo. Latou te talitonu i upu a le tagata ma faatau mai le suauu e faauuina ai. Latou te talitonu ma faatau le suauu paia e faauuina ai, because they are ignorant because they don’t study the Bible for themselves. Therefore they believe everything that is preached.

They buy the oil and anoint everything and everyone, who comes their way. Because they believe, that the oil has supernatural (faamalologa) mana, and that by using this miraculous oil they unleash special powers, that will heal the sick, deliver people, and cleanse houses, buildings, and objects from demonic powers. Aua foi aoaoga faavae sese, they believe that when they anoint something or someone with oil, the devils will flee.

Did Jesus use anointing oil?

When we look at Jesus Christ, O ai le Ulumatua o le foafoaga fou, and His life on earth, do we read anything about Jesus walking around with a bottle of anointing oil? Did Jesus use anointing oil to anoint people, mea faitino, fale, and buildings? Leai. Jesus came in the Name of His Father; in the authority of His Father and spoke His words, ma upu uma na sau mai ia Iesu’ ua taunuu le gutu.

Pe na faauuina ea e Iesu Ona soo i le suauu, a o lei auina atu e Iesu i latou taitoalua? Leai, Na tuuina atu e Iesu i Ona soo le pule ma le mana i luga o agaga leaga ma faamalolo ai ma’i (le vaivai). Na auina atu i latou e Iesu e talaʻi ma aumai le Malo o le Atua i tagata o le Atua ma valaau atu ia i latou ia salamo. Matou te le faitau, na poloaiina e Iesu Ona soo e ave se fagu suauu e uu ai fale po o tagata (Mataio 10:1-15, Mareko 6:7-13, Luka 9:1-6).

Ae peitai, e ui lava e leʻi fetalai Iesu i se mea e uiga i le uu faʻauʻu poʻo le uuina o tagata mamaʻi i le suauu, tatou te faitau ai i le talalelei a Mareko na faauuina e le au soo le toatele o e mamai (vaivai) ma le suauu, ma faamaloloina i latou.

O le māfuaaga e foliga mai na latou faauuina ai ē mamaʻi i le suāuu, na mafua ona o le faauuina i le suauu o se tu masani i le tele o aganuu. I atunuu e pei o Aikupito, Saina, Initia , Greece, ma Italia o se tu masani le uu pe faalumaina se tasi, o lē na ma‘i, ma le suauu.

O se mea moni, tatou te faitau ai e uiga i lenei tu i le faataoto i le Samaria. Ina ua alu atu le Samaria i le tagata manua, na ia fusifusia ona manua, liligiina le suāuu ma le uaina (Luka 10:30-35). Sa faaaogā le suāuu olive e fai ma masani faafomaʻi.

Pea lava, E leʻi faauuina e Iesu se fale, buildings, mea faitino, po o tagata e iai le suauu. E leʻi faauuina e Iesu tagata mamaʻi i le suāuu, e lei poloaiina foi e Iesu Ona soo e faia faapea.

O le tofiga sili ma le suauu faauuina

Muamua Na afio a'e Iesu i le lagi ma nofo i le nofoalii i le itu taumatau o le Tamā, Na tuuina atu e Iesu le tofiga sili i Ona soo. O lenei tofiga sa le na o le au soo, O AI E FAI, ae faapea foi i soo o Iesu, o ai e mulimuli mai ia i latou ma o le a faia mulimuli ia Iesu. Sa poloaiina e Iesu le au faatuatua e o.

Ina ua fetalai Iesu i Ona soo, E leʻi taʻua e Iesu le suāuu faauuina po o le faauuina o se tasi po o se mea i le suauu. E leʻi faatonuina e Iesu Ona soo e faauuina se tagata i le suāuu e tuu i se tofi (faiva) ma ia faapaiaina pe faapaiaina le tagata. E leʻi poloaʻia foʻi e Iesu e faauuina fale po o fale po o le faauuina o se tagata, o ai na ma’i pe vaivai, ma le suauu. Sa poloaiina e Iesu Ona soo e faaee lima i luga o e mama’i ina ia latou toe malosi (Mareko 16:18)

O le au aposetolo ma le suauu faauuina i le Feagaiga Fou

E ui lava o Peteru o se tasi o le au soo e toasefululua, o lē na auina atu e Iesu i se misiona ma e foliga mai na faauuina e mamaʻi (le vaivai, vaivai) ma le suauu, ina ua avea Peteru ma foafoaga fou, tatou te le faitau i soo se mea na faauuina ai e Peteru, o ē na mama‘i pe vaivai i le suāu‘u.

O le faamalologa muamua, lea na tupu ina ua mavae le afio a’e o Iesu i le lagi ma ina ua mavae le liligiina ifo o le Agaga Paia, o le faamalologa lea o le tagata pipili, o lē na taoto i le faitoto‘a o le malumalu. Ina ua talosaga atu le tagata ia i latou mo ni meaalofa, E lei tago Peteru i lana fagu suauu e uu ai o ia. Leai, sa faamaloloina le tagata e Peteru faatuatua i le Suafa o Iesu. Sa talitonu Peteru i le galuega atoatoa o le togiola ma le pule a Iesu Keriso (Gaoioi 3:16).

o le faʻatuatua e pei o se fatu o le faʻamaoni fatuA o iai Peteru i Lita, na te le‘i fa‘aaogaina le suāu‘u e fa‘au‘u ai ē mama‘i, ae sa Ia faamaloloina Enea, o lē na ma‘i i le supa, i le faatuatua i le Suafa o Iesu. Sa faia foi e Peteru le mea lava e tasi i Iopa, lea na toe faatuina ai Tapita nai e ua oti i le faatuatua i le Suafa o Iesu (Gaoioi 9:40-41).

E leʻi faaaogāina foʻi e Paulo ma isi le suāuu e faauuina ai tagata (o e na mama’i pe vaivai), fale, buildings, po o mea faitino.

Ina ua tusia e Paulo na tusi uma i ekalesia, matou te le faitau i se mea e uiga i le poloaiina o le au paia e faauuina toeaina, tiakono, tagata, o e na mama’i pe vaivai, fale, fale po'o meafaitino ma suau'u. E oo lava i tusi, lea na ia tusi atu ai i le ekalesia faaletino i Korinito.

Ona o lena, e ala i toefaamaumau, ua avea i latou ma foafoaga fou, o lona agaga na toe tu mai i e ua oti. O lea la, O le Ekalesia; O le Fono Aoao o Fa Fanau Na Fanau (fatuga fou) ua avea ma faaleagaga. Latou te leʻi manaʻomia soʻo se punaoa faanatura pe faia ituaiga uma o tu ma aga faʻalelotu vaaia, ina ia fa'aalia le agaga i le tagata faaletino, Pei o le feagaiga tuai. Sa fesootai i latou i le agaga e le Agaga Paia ma Iesu Keriso ma le Tama, ma o le mea lea na latou savavali ai e pei o Iesu; O ai le Ulumatua o le foafoaga fou i Lana pule.

Pau lava le mea e tatau ona latou manatua ma tausia o le mafutaga, lea na tofusia ai i latou i le maliu ma le toetu mai o Iesu Keriso.

Faauuina o e mamai i le suauu

Pe ua ma'i ea se tasi o outou? Ia valaau atu o ia i toeaina o le ekalesia; ma ia latou tatalo mo ia, fa‘au‘u ‘iā te ia i le suāu‘u i le suafa o le Ali‘i: ma o le tatalo o le faatuatua e faaolaina ai e mamai, ma o le a faatuina o ia e le Alii (Iakopo 5:14-15).
.
Na o le pau le taimi i tusi a le au aposetolo, lea tatou te faitau ai e uiga i le faaaogaina o le suauu ma le faauuina o se tagata i le suauu o loo i le tusi a Iakopo. Na poloaiina e Iakopo le au paia e valaau atu i toeaina pe a ma’i se tasi ma tatalo mo lena tagata ma faauuina o ia i le suauu. Ae o le suauu faauuina e leʻi i ai se mana faalelagi ma o le masani o le uuina o tagata mamaʻi i le suauu e leai se mea e fai ma faʻamalologa o loʻo faʻamaonia i le isi fuaiupu.. Aua i le isi fuaiupu, ua tusia, o le tatalo o le faatuatua o le a faaolaina ma faamaloloina ai le tagata.

I se isi faaupuga, e faatuatua i le Suafa o Iesu ma e ala i le talitonu i Lona atoatoa Galuega o le Togiolaina i le pou sasa, lea na ave ai e Iesu ma’i uma ma ma’i i ona luga, I le satauro, lea na ave ai e Iesu agasala uma a le lalolagi i ona luga, ma ina ua mavae ona afio atu Iesu i Seoli ma manumalo i le oti ma toetu mai le oti o le Manumalo, O ai le pule uma i le lagi ma le lalolagi, na faaolaina ma faamaloloina le tagata (Isaia 53:4-5, 1 Peteru 2:24, Faaaliga 1:18).

Fai mai le Upu, ina ia avea i tatou faapei o lo tatou Alii ma le Matai o Iesu Keriso (Mataio 10:25, Efeso 4:15). Pe ana le faaaogaina e Iesu le suauu e faauuina ai, e tatau ona tatou fesili ifo ia i tatou lava pe tatau ona tatou faaaogaina le suauu e faauuina ai.

O se mea faanoanoa, o le toatele o Kerisiano e sili atu lo latou faatuatua i le suauu ma manatu i ai o se fofo nai lo le Suafa o Iesu.

Afai e ala i luga le au faatuatua ma iloa ai Le o loo nofo i totonu ia i latou, ma le tulaga ma le pule ua latou maua ia Iesu Keriso, ‘ona latou lē toe pa‘i atu lea i se suāu‘u. O le faatuatua e le tatau ona i ai i le suauu ae ia Iesu Keriso ma Lona Suafa. Ua na o le faatuatua i le Suafa o Iesu ma galuega e maua mai i lena faatuatua, o le a siitia mauga.

Afai e talitonu tagata o le suauu o le faatusa lea o le Agaga Paia ma o loo nofo le Agaga Paia i totonu ia i latou, aisea la latou te manaomia ai le suauu?

‘Ia fai ma masima o le lalolagi’

Atonu e te Fiafia foi

    sese: Ona o le puletaofia, it's not possible to print, Sii mai, kopi, tufatufa pe lolomiina lenei mea.